REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj Pp – 12618/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Ivane Pavić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. Grad Zagreb, zbog prekršaja kažnjivog po čl.162.st.1.toč.3. Zakona o gradnji (NN 153/2013, 20/2017, 39/2019), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Središnji ured, Sektor za nadzor građenja, Služba podrške radu građevinske inspekcije, Klasa: UP/I-362-02/23-02/618, urbroj: 443-01-15-23-3 od 03.08.2023., temeljem čl.183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 153/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), dana 13. veljače 2025. godine, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenik: Grad Zagreb, OIB 61817894937, sa sjedištem u [adresa],

k r i v j e

što je u svojstvu investitora u razdoblju od 08.veljače 2023. do 28.travnja 2023. godine u Zagrebu, Aleja Matije Ljubeka, bespravno izveo radove proširenja prometnice izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], između bočnih okomitih parkirnih mjesta između kbr. 1 A i 19., bez ishođene građevinske dozvole,

čime je postupio suprotno odredbi čl.106.st.1.i st.2. Zakona o gradnji, kažnjivo po čl.162.st.1.toč.3. istog Zakona,

pa se temeljem citiranog propisa okrivljeniku izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 13.280,00 eura (trinaesttisućaidvjestoosamdeseteura).

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko okr. u navedenom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

II. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona, okr. je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30 eura (slovima: trideseteura) u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor građenja, Služba podrške radu građevinske inspekcije klasa: UP/I-362-02/23-02/618, urbroj: 443-01-15-23-3 podnio je dana 03.08.2023. godine optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, povodom kojeg je provedena glavna rasprava.

2. U svojoj pisanoj obrani okr. je naglasio da je u konkretnom slučaju isključena njegova prekršajna odgovornost temeljem odredbe čl.62.st.2. PZ-a kojom je propisano da jedinice lokalne i područne samouprave odgovaraju za prekršaje koji su počinjeni radnjama koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlasti. Naime, radnje opisane činjeničnim opisom spadaju u izvršavanje javne ovlasti okrivljenika sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu i Zakonu o cestama, jer se komunalne djelatnosti ( osiguravanje održavanje komunalne infrastrukture, održavanje nerazvrstanih cesta, građenje komunalne infrastrukture i dr.) obavljaju kao javna služba a usluge koje se pružaju u obavljanju tih djelatnosti od općeg su interesa. Prema tome, okrivljenik ne može biti prekršajno odgovoran za radnje koje mu se stavljaju na teret u inkriminiranom slučaju budući da je održavanje i /ili građenje nerazvrstane ceste komunalna djelatnost koja se obavlja kao javna služba u okviru javnih ovlasti koje okrivljenik ima u svom samoupravnom djelokrugu odredbom ZLPS-om i Zakonom o Gradu Zagrebu. Zbog navedenog okr. je predložio da se optužni prijedlog odbije. Nadalje, istaknuo je da iz činjeničnog opisa radnje prekršaja ne proizlaze zakonska obilježja inkriminiranog prekršaja. Naime, činjenični opis radnje prekršaja je nejasan u cijelosti budući da nije razvidno inkriminira li se okrivljeniku bespravno izvođenje radova proširenja prometnice u Zagrebu, Aleja Matije Ljubeka na dijelove kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ili na dijelove prometnice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ili na oboje. Shodno tome, mjesto i način navodnog izvršenja prekršaja kao bitne okolnosti za određenje samog prekršaja nisu točno i decidirano utvrđene u činjeničnom opisu prekršajnog djela. Osim navedenog, tužitelj tvrdi da okrivljenik ne posjeduje građevinsku dozvolu za sporno izvedene radove sukladno čl.106.st.1. i 2. Zakona o gradnju kojim je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim zakonom ili propisom donesenim na temelju istoga nije drukčije propisano kao i da investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole dodatno ističući da je predmetna građevina sukladno Zakonu o gradnji razvrstana u 2.b. skupinu građevina. Shodno tome, iz činjeničnog opisa proizlazi da je okrivljenik izveo bespravne radove, a onda mu se inkriminira građenje građevine bez građevinske dozvole što je kontradiktorno samo po sebi budući da se ne radi o pojmovima koji predstavljaju istoznačnicu niti je za zakonito izvođenje istih potrebna identična dokumentacija. Naime, čl. 3. st.23. ZOG-a propisano je da je postojeća građevina građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena dok je st.21. istog članka propisano da je održavanje građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima koji je donesen temeljem čl. 128. ZOG-a, određene su jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova. Odredbom čl.3.st.1. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu izvoditi radovi održavanja postojeće građevine. Slijedom navedenog, tužitelj je propustio u činjeničnom opisu prekršaja navesti protivno kojem propisu je postupio okrivljenik izvođenjem radova budući nije naveo iz kojeg propisa točno proizlazi da bi za inkriminirane radove bilo nužno ishoditi građevinsku dozvolu s obzirom, kako je prethodno navedeno, nije nužno za sve radove ishoditi građevinsku dozvolu nego se neki radovi mogu izvoditi i temeljem Pravilnika. Odredbom čl.59.st.1.toč.1. ZKG-a propisano je da su nerazvrstane ceste komunalna infrastruktura koja sukladno odredbi čl.61.st.4. ZKG-a stječe status javnog dobra u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi. Nadalje, odredbom čl.131. ZOC-a propisano je da ceste, koje se na dan stupanja na snagu toga zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste pri čemu sve one koje su izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/11 - odnosno do 28.07.2011), a nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, dok su sve one koje su bile u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 01.01.1997. javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze te će se upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Istaknuto je da je odredbom čl.133.st.3. ZOC-a propisano da se na evidentiranje u katastru i upis zemljišne knjige nerazvrstanih cesta ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, o parcelaciji građevinskog zemljišta te evidentiranju građevina u katastru i upisu u zemljišne knjige. Shodno navedenom, iz citiranih zakonskih odredbi jasno proizlazi da se status nerazvrstane ceste ne stječe upisom u katastar i zemljišne knjige nego samom izgradnjom nerazvrstane ceste kao komunalne infrastrukture, dakle stvarno izvedeno stanje na terenu predstavlja konstitutivan čin nastanka nerazvrstane ceste pri čemu evidentiranje stvarnog stanja u katastru i zemljišnim knjigama predstavlja samo deklaratoran čin, izjavu o stanju koje već postoji i nastalo je i prije tog upisa. Nadalje, citiran je čl.100 ZOC-a koja definira nerazvrstanu cestu kao:

- cestovnu građevinu (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),

- građevnu česticu odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi li je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),

- zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste,

- prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) oprema za upravljanje i nadzor prometa,

- javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).

Shodno navedenom, u cijelosti je razvidno da u konkretnom slučaju sporni dijelovi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], između bočnih okomitih parkirnih mjesta između kuć.br. 1A i 19, predstavljaju sastavni dio nerazvrstane ceste budući da istu čine, osim samog kolnika i pripadajuće parkiralište i zelene površine sukladno odredbi čl.100. ZOC-a. Okrivljenik je u cilju evidentiranja stvarnog stanja izvedene prometnice, predao na provedbu u katastar i zemljišne knjige elaborat iz 1994. te iz 2023. godine koji čekaju rješavanje od strane nadležnih tijela. No, bez obzira na navedeno, sukladno prethodno citiranim mjerodavnim zakonskim propisima, činjenica da u katastru i zemljišnim knjigama još nisu provedeni elaborati o izvedenom stanju sporne prometnice, nije od utjecaja na činjenicu da predmetni dijelovi kč. br. [katastarska čestica] kao i kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], u naravi predstavljaju nerazvrstanu cestu koja se mora održavati sukladno odredbama ZKG-a i ZOC-a te je pravo i obveza održavanja nerazvrstanih cesta upravo na jedinici lokalne samouprave na čijem se području takva prometnica i nalazi. U prilogu ovog očitovanja dostavljamo izvadak iz geodetskog elaborata izvedenog stanja predmetne ceste, broj 2023-173 od 16. svibnja 2023. koji se odnosi na ovdje inkriminirani segment prometnice te javnu ispravu – Uvjerenje Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet klasa: 340-01/22-01/1542, urbroj: 251-10-80/010-23-33 od 7. lipnja 2023. prema kojem je Aleja Matije Ljubeka, koja je izgrađena na dijelovima kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kategorizirana kao nerazvrstana cesta radi lakšeg i jednostavnijeg utvrđivanja što u konkretnom slučaju čini sastavni dio nerazvrstane ceste. Slijedom navedenoga, nedvojbeno je da su inkriminirani radovi izvedeni u gabaritima postojeće nerazvrstane ceste te se radi o radovima održavanja postojeće prometnice za koje radove prema pozitivnim propisima nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu (riječ je o održavanju postojeće prometnice) sukladno prethodno citiranim odredbama Pravilnika. Shodno tome, nedvojbeno je optužni prijedlog u cijelosti neosnovan te isti treba odbiti budući se u inkriminiranim radnjama ovdje okrivljenika ne ostvaruju elementi prekršajnog djela iz čl.162.st.1.toč.3. u vezi s čl.106.st.1.toč.3. ZOG-a. Zaključno istaknuo je da je tužitelj promašio i pravnu kvalifikaciju djela kada se pozvao na odredbe čl.162.st.3. i 5., budući da je odredbom čl.162.st.1.toč.3. ZOG-a, propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako pristupi građenju bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom. Odredbom istog članka st.3. propisano je kažnjavanje za isti prekršaj fizičke osobe dok je st.5. istog čl. propisano da se novčane kazne iz stavka 1., 2. i 3. toga članka u slučaju građenja građevine iz 3.a i 3.b skupine umanjuju za 50 %. Shodno navedenom, nije razvidno iz kojeg razloga se tužitelj poziva na odredbe čl.162.st.3. i 5. ZOG-a kada se iste ni u kojem segmentu ne odnose niti imaju veze s činjeničnim opisom prekršaja inkriminiranog ovdje okrivljeniku. Naglašeno je da je tužitelj povodom istog činjeničnog i pravnog supstrata donio rješenje: klasa: UP/I-362-02/23-02/618, urbroj: 443-01/15-23-2 od 30. lipnja 2023., kojim se naređuje ovdje okrivljeniku uklanjanje spornih radova, a radi ocjene zakonitosti kojeg rješenja je okrivljenik pokrenuo upravni spor koji je trenutno u tijeku pred Upravnim sudom u Osijeku pod poslovnim brojem Us-I-1683/2023.

3. U postupku sudac je izvršio uvid u Rješenje Državnog inspektorata klasa: UP/I-362-02/23-02/618, urbroj: 443-01-15-23-2 od 30.06.2023., u zapisnik građevinske inspekcije od 26.06.2023., u fotografije na str.20-24 spisa, u Rješenje Upravnog suda u Osijeku br. Us I-16893/2023, u očitovanje tužitelja od 22.10.2024., uvid u izvadak iz zemljišne knjige kat. čest 1983/106 k. o. [katastarska općina], saslušan je svjedok TZ – viši građevinski inspektor te u prekršajnu evidenciju za okr.

4. Rješenje Državnog inspektorata klasa: UP/I-362-02/23-02/618, urbroj: 443-01-15-23-2 od 30.06.2023. godine poništeno je presudom Upravnog suda u Osijeku br. Us I-1683/2023 od 30.01.2025.

5. Iz zapisnika Građevinske inspekcije od 26.06.2024. godine proizlazi da je predmet nadzora dio nerazvrstane ceste Aleja Matije Ljubeka na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], između kbr. 1 A i 19, tijekom nadzora izvršen je uvid u katastar Grada Zagreba, Uvjerenje Grada Zagreba, Projekt održavanja nerazvrstane ceste Aleje Matije Ljubeka, građevinski projekt prometnice kao i geodetski snimak izvedenog stanaj prometnice. Uvidom u katastar Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, utvrđeno je da je u katastar upisan dio prometnice koji se vodi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok dio prometnice proširenje na dijelove kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a odnosi se na zelene površine (zelene otoke – parkirna mjesta okomitih na prometnicu – bočno) nije upisan u katastar kao dio prometnice a sada je dio biciklističke trake. Uvjerenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet klasa: 340-01/22-01/1542, urbroj: 251-10-80/010-23-83 od 07.06.2023. godine, prometnica Aleja Matije Ljubeka koja je izgrađena na dijelovima kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kategorizirana je kao nerazvrstana cesta. Za predmetne radove je izrađen projekt održavanja nerazvrstane ceste Aleje Matije Ljubeka između kbr.1 A i 19 na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Građevinski projekt prometnice izrađen po tvrtki Trasa Adria d.o.o. zajedničke oznake 22/2023 od travnja 2023. godine. Predočen je geodetski snimak izvedenog stanja tog dijela prometnice od svibnja 2023. godine izrađen po tvrtki Gemark GGA j.d.o.o. Izvođenje građevinskih radova se odnosi na održavanje nerazvrstane ceste na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od cca 1140 m i proširenje iste na dijelove kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno na zelene površine (zelene otoke) smještene između okomitih parkirnih mjesta u odnosu na prometnicu.

6. Na slikama na str. 20-25 spisa vidljivi su izvedeni radovi u vidu proširenja prometnice na zelene otoke (koji su asfaltirani), a nalaze se bočno na prometnicu.

7. U očitovanju od 25.10.2024. godine tužitelj je naglasio da katastarska čestica prometnice (nerazvrstane ceste) na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je upisana u katastar bez izvedenih proširenja na kč. br. [katastarska čestica] (česticu namjene zelena površina). Nadalje, pojasnio je da su građevinski radovi izvedeni na proširenju prometnice (nerazvrstane ceste) na drugu česticu te se ne radi o radovima na održavanju u gabaritima postojeće prometnice (nerazvrstane ceste) nego na drugoj čestici, te se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji postojeće prometnice (proširenju na dijelove druge čestice), a po odredbama Zakona o gradnji za istu je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Budući da se u konkretnom slučaju radi o radovima izvan gabarita postojeće prometnice, na drugoj parceli, nikako se izvedeno proširenje prometnice ne može smatrati radovima održavanja postojeće prometnice (nerazvrstane ceste) u postojećim gabaritima te se ne isključuje odgovornost pravne osobe po čl.62.st.2. Prekršajnog zakona. Nadalje, tvrdnja okr. da u katastru i zemljišnim knjigama nisu provedeni elaborati o izvedenom stanju sporne prometnice, ali da sam upis u katastar i zemljišne knjige predstavlja deklarativni čin nije točan.

8. Svjedok TZ je nakon propisnog upozorenja iskazao da je predmetne zgode obavljao inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti u Zagrebu, Aleja M. Ljubeka na prometnici kat.čest 6622 k. o. [katastarska općina]. Naime, Grad Zagreb je navedenu prometnicu koja se nalazi na navedenoj kat. čestici proširio na drugu kat. česticu br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je upisana kao zelena površina, a dijelovi te čestice nalaze se između bočnih okomitih parkirnih mjesta između kbr.1 A i 19. Budući da Grad Zagreb nije ishodio građevinsku dozvolu za rekonstrukciju odnosno proširenje postojeće prometnice, sačinio je optužni prijedlog. Na upit suda, svjedok je iskazao da je Grad Zagreb podnio zahtjev za utvrđenje nove katastarske čestice (odnosno trebalo bi od katastarske čestice koje obuhvaćaju zelenu površinu oduzeti dio te pripojiti odnosno priključiti prometnici na koju se vrši rekonstrukciju). Međutim, nisu ishodili dozvolu za rekonstrukciju, niti je u katastru riješeno pitanje nove katastarske čestice. Na upit suda, svjedok je iskazao da je izdao rješenje prema kojem se treba ukloniti izvedeno proširenje prometnice, ali po istom nije postupljeno. Pridodao je da su na proširenim dijelovima prometnice, koji su nekada bili zelene površine, povučene i instalacije, a kako to proizlazi iz priložene dokumentacije i fotografija.

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], kat.čest br. 1983/106 Aleja Matije Ljubeka upisana je kao nerazvrstana cesta, te predstavlja javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grad Zagreb.

10. Iz prekršajne evidencije proizlazi da okr. nije prekršajno kažnjavan.

11. Nakon ovako provedenog postupka, obrane okrivljenika te svih provedenih dokaza, ovaj sudac smatra činjenično stanje u potpunosti utvrđeno. Sud nije prihvatio prigovor okr. da kao jedinica lokalne samouprave ne može odgovarati jer radnja opisana u činjeničnom opisu spada u izvršavanje njegove javne ovlasti. Naime, upravo suprotno, okr. je bio dužan prije izvođenja radova na "proširenju prometnice" poduzeti sve zakonom propisane radnje odnosno ishoditi potrebnu građevinsku dozvolu za proširenje prometnice na dio druge kat. čestice (zelene otoke), a kako bi poštivanjem zakonske procedure bio na primjer ostalim građanima. Nadalje, očito je da se u konkretnom slučaju ne radi o uobičajenom održavanju postojeće građevine, već o takvoj građevinskoj intervenciji u kojoj je prometnica proširena na dio druge čestice, mijenjajući joj pri tome izgled te uvođenjem instalacije, a sve za potrebe prometnice. Usput valja naglasiti da pitanje vlasništva nije bitno za postojanje prekršaja, odnosno vlasništvo ne oslobađa obvezu vlasnika da ishodi građevinsku dozvolu za gradnju ili rekonstrukciju prometnice. Iz priložene dokumentacije vidljivo je da je okr. naknadno (07.06.2023.godine) kategorizirao prometnicu Aleja Matije Ljubeka (na kčbr. [katastarska čestica] i dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), kao nerazvrstana cesta, projekt održavanja nerazvrstane ceste Aleja Matije Ljubeka izrađen je u travnju 2023, dok do 26.06.2023. godine u katastru Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove je upisan dio prometnice koji se vodi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok dio prometnice koji je proširen na dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije upisan. Okolnost da je Rješenje Državnog inspektorata RH klasa: UP/I-362-02/23-02/618, urbroj: 443-01-15-23-2 od 30.lipnja 2023. godine poništeno presudom Upravnog suda u Osijeku Us I-1683/2023, ne utječe na postojanje prekršaja koji se okr. stavlja na teret i zbog kojeg se vodi ovaj prekršajni postupak.

12. Za prekršaj iz čl.162.st.1.toč.3. Zakona o gradnji (NN 153/2013, 20/2017, 39/2019), za pravnu osobu u svojstvu investitora propisane su novčane kazne u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna. Tijekom postupka stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (NN 125/2019, 145/2024), koji propisuje novčane kazne za opisano djelo prekršaja u rasponu od 20.000,00 do 30.000,00 eura. Sukladno čl. 3. PZ-a, trebalo je primijeniti zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja koji je ujedno i blaži, povoljniji za okrivljenika. Kako je u međuvremenu euro postao službena valuta u Republici Hrvatskoj, novčanu kaznu trebalo je izraziti u eurima.

13. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sud je na okrivljenika primijenio novčanu kaznu u donjoj granici zakonom propisane kazne, cijeneći kao olakotno dosadašnju nekažnjavanost okr., a izrečenu kaznu smatra primjerenom težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okr., te je uvjeren da će se ovakvim novčanim kaznom postići društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.

14. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka.

Zagreb, 13. veljače 2025. godine

Zapisničar

Sudac

Ivana Pavić

Zrinjka Matijević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. okr. Grad Zagreb, [adresa],

2. tužitelj: Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor građenja, Služba podrške radu građevinske inspekcije,

3. spis