Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj 15 Gž-82/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Kos, predsjednice vijeća, Vesne Gašparuš-Horvat, člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Magdaleni Bokanović, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2391/2022-39 od 2. prosinca 2024., 13. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2391/2022-39 od 2. prosinca 2024. i predmet vraća istome sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom utvrđuje se da je tužitelj CH vlasnik realnog dijela nekretnine kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je na skici sudskog očevida označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-A površine 393 m2, koja skica je sastavni dio te presude, što je tuženica dužna priznati i trpjeti da se tužitelj na temelju te presude, nakon pravomoćnosti i provedene parcelacije, upiše kao vlasnik na novoformiranoj nekretnini za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice, sve u roku od 15 dana (točka I. izreke) te je tuženici naloženo da tužitelju plati parnični trošak u iznosu od 2.634,00 EUR, sa zateznom kamatom od donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude žali se tuženica, navodeći da presudu pobija iz svih žalbenih razloga. Zahtijeva naknadu troškova postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 250,00 EUR.

2.1. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tuženice i zahtijeva naknadu troška za sastavljanje tog podneska u iznosu od 312,50 EUR.

3. Žalba tuženice je osnovana.

4. Donošenjem pobijane presude počinjena je bitna povreda odredaba 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koju u žalbi sadržajno ukazuje tuženica, tvrdnjom da su razlozi presude nejasni i da nemaju podlogu u dokazima koji su izvedeni tijekom postupka.

5. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici vještaka za geodeziju označen žutom bojom te likom označenim slovima A-B-C-D-E-A, površine 393 m2, stečenog na temelju dosjelosti.

6. Prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je čest. zem. [katastarska čestica] k.o. Suhovare 1936. godine evidentirana posjedom tadašnje Općine Suhovare,

- da je revizijom te katastarske općine 1955. godine evidentiran veći broj suposjednika na toj nekretnini, između ostalih i UH pok. C (otac tužitelja), u površini od 920 + 3900 m2 (ukupno 4.820 m2),

- da su 1997. godine, prema rješenju Komisije za uzurpacije broj Up-I-08-D-1102/81, od dijela čest. zem. [katastarska čestica] u posjedu UH, formirane čest. zem. [katastarska čestica], a kao posjednici evidentirani:

- na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] RH pok. C u površini od 200 m2,

- na čest. zem. [katastarska čestica] RH pok. C te na

- čest. zem. [katastarska čestica] ŠH, U,

- da je 2009. godine, na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru broj Rz 99/09, posjednikom čest. 90/20 evidentiran ŠH, U,

- da je čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini 1.193.245 i to pašnjak površine 1.193.229 m2 te gospodarska zgrada površine 16 m2, kao vlasništvo RH za cijelo,

- da su ŠH, CH i TH sačinili i potpisali ovjerenu skicu broj Ov-3602/05 od 14. rujna 2005. (list 18 spisa), kojom je prikazan ''formirani put broj 1'' kojega je napravio CH, i ''put broj 2.'', za koji na skici stoji napomena: "ostala braća da ga naprave", da uz redni broj 1. stoji ime TH, uz redni broj 2. ŽH, uz redni broj 3. R, uz redni broj 4. NH, uz redni broj 5. ŠH i oznaka ''[adresa]' i redni broj 6. CH i oznaka [adresa]',

- da iz navedene skice proizlazi suglasnost gore navedenih imena pod brojem 1-2-3- 4-6 da put broj 1 bude zajednički te da može imati vrata na ulazu i izlazu puta po potrebi, a put broj 2 da služi za prolaz svima pod brojem 1-2-3-4-5, da su oba puta iste vrijednosti i važnosti te da moraju biti oba upotrebljiva kao jedan i drugi, kao i da je širina puta 4 m počevši od susjeda,

- da je SH iz [adresa] **.**.2022. dao izjavu broj Ov-8039/2022 u kojoj navodi da je zamijenio svoju nekretninu s nekretninom CH iz [adresa], koja u naravi predstavlja put koji odgovara skici lica mjesta izrađenoj po ZH od 29. lipnja 2022. i to dio kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen slovima A-F-G-L-K-J-I-H ukupne površine 393 m2 i dio kč. [katastarska čestica] označen slovima A-B-C-D-E-F-G ukupne površine 278 m2, koja skica čini sastavni dio te izjave i tom izjavom potvrđuje da je CH vlasnik navedene nekretnine, a koju nekretninu je SH stekao od svog pok. oca DH pok. C te je sa svojim prednicima posjedovao više od 100 godina, a da je nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], danu u zamjenu, od koje je nastala k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], CH stekao nasljeđivanjem svog oca VH, umrlog **.**.1989., kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, br. P-104/09,

- da predmet spora u naravi predstavlja produžetak dvorišta tužitelja obrastao travom, koji ide u smjeru maslinika tužitelja,

- da predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] nije obrastao šumom, već travom,

- da je dio kat. čest. [katastarska čestica] površine 1.518.812 m2 obuhvaćen Programom gospodarenja g.j. [adresa]. do 2024. za razdoblje od 1.1.2015. do 31.12.2024., dok je dio površine 814.300 m2 izdvojen iz šumskog gospodarskog područja RH na temelju čl. 46. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (''Narodne novine'' broj 94/14).

6. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev jer je zaključio da je tužitelj predmetni dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao zamjenom s SH, koji mu je istu predao u posjed, što je utvrđeno na temelju ovjerene izjave SH (list 20-21 spisa) i iskaza svjedoka LH i HH, a da SH ni njegovoj obitelji tuženica nije osporavala ni vlasništvo ni posjed predmetne nekretnine.

6.1. U odnosu na činjenicu da je iz šumsko gospodarskog područja RH izdvojena površina sporne čestice od 814.300 m2, sud nadalje zaključuje da je na tuženici bio teret dokaza činjenice koji dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je izdvojen, a koji je ostao i dalje u Programu gospodarenja g.j. [adresa], ali da tu činjenicu tužena RH tijekom postupka nije dokazala.

6.2. Pobijanu odluku prvostupanjski je sud donio pozivom na čl. 114. st. 1. i 2., čl. 18. st. 5. i izvorni čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15-pročišćeni tekst i 94/17-ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP), a iz obrazloženja presude vidljivo da je je faktično primijenjen i čl. 159. st. 4. ZVDSP, iako se u obrazloženju presude sud nije pozvao i na tu odredbu.

7. Međutim, osnovano tuženica u žalbi navodi da iz povijesti posjedovanja ne proizlazi da bi SH bio upisan kao posjednik, a (iz stanja spisa) ni da bi bio vlasnik navedene nekretnine, kao i da ugovor o zamjeni dijela kč. [katastarska čestica] sa kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije dostavljen u spis te da je stoga nejasan zaključak prvostupanjskoga suda da je tužitelj vlasnik predmetnog realnog dijela nekretnine i da je isti stekao zamjenom nekretnina s SH, uzimajući pritom u obzir i činjenicu da na temelju stanja spisa nije moguće zaključiti o tome kada je navedeni ugovor o zamjeni uopće sklopljen. U takvoj činjeničnoj situaciji, isključivo izjava SH od 1. srpnja 2022. te iskazi svjedoka o trajanju posjeda tužitelja i SH odnosno njegovih prednika na spornoj nekretnini i u spornoj površini, doista nisu dovoljni za zaključak da je predmet spora tužitelj stekao na temelju ugovora o zamjeni s vlasnikom kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da ga od tada mirno i nesmetano posjeduje, kroz razdoblje potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, na što također osnovano u žalbi ukazuje tuženica.

7.1. Isto tako tuženica u žalbi osnovano ukazuje i na činjenicu da iz povijesti posjedovanja proizlazi da je kao posjednik predmetne nekretnine u katastarskim evidencijama i to u površini od 4.820 m2, bio upisan otac tužitelja te da predmetna nekretnina predstavlja prolaz od kuće tužitelja do nekretnine njegove braće Š, T i NH i sestre ŽH, koji su kč. [katastarska čestica] naslijedili iza pok. oca RH, a te činjenice sud prvoga stupnja također nije raspravio i utvrdio pa za sada nije prihvatljiv ni zaključak prvostupanjskoga suda da predmet spora u naravi predstavlja produžetak dvorišta tužitelja, koji vodi do njegova maslinika.

7.2. Osim toga i sam tužitelj u tužbi navodi da predmetna nekretnina u naravi predstavlja put koji vodi do nekretnine koja čini ostavinu iza njegovog oca pok. VH, koju su naslijedili njegova braća i sestra i kojima je bio potreban nužni prolaz do naslijeđene nekretnine (točka IV. tužbe) pa je zaključak prvostupanjskoga suda da je riječ o produžetku dvorišta tužitelja u smjeru njegova maslinika, suprotan navedenoj tvrdnji tužitelja, kao i iskazi svjedoka koje je u tom dijelu prihvatio.

7.3. Isto tako bi i iz izjave koju je tužitelj dostavio uz tužbu (list 18 spisa), također proizlazilo da je predmetna nekretnina u naravi ''zajednički put'' odnosno da ista služi za prolaz svim potpisnicima te isprave, a ne dvorište u samostalnom posjedu tužitelja, koji vodi isključivo u smjeru njegovih maslinika, kako to navode svjedoci i utvrđuje prvostupanjski sud.

7.4. Stoga je pogrešno sud prvoga stupnja primijenio i odredbu čl. 8. ZPP, koju u žalbi također sadržajno ističe tuženica jer uopće nije uzeo u obzir i ocijenio sve navedene dokaze i utvrdio od kakvog su značenja za ishod spornog odnosa među strankama, već je o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučio isključivo na temelju iskaza navedenih svjedoka i pisane izjave SH, koji nisu dovoljni za zaključak da su ispunjene pretpostavke propisane čl. 159. st. 4. ZVDSP.

8. Osnovan je i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi s čl. 221.a ZPP o teretu dokazivanja, kojega u žalbi ističe tuženica, u odnosu na dio predmetne nekretnine koji je izdvojen iz šumskogospodarske osnove, tvrdnjom da dokaz te činjenice nije na njoj jer je ista u interesu tužitelja, a ne tuženice.

9. S obzirom na navedeno, ne može se ispitati ni pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni pravilnost primijenjenog materijalnog prava pa je, na temelju čl. 369. st. 1. ZPP, trebalo ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje (točka I. izreke ovoga rješenja).

9.2. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem, ponovno će raspraviti i ocijeniti sve izvedene dokaze, imajući pritom u vidu razloge navedene u ovome rješenju, nakon čega će o tužbenom zahtjevu donijeti novu odluku, koju će valjano obrazložiti (čl. 338. st. 4. ZPP), kako bi se ista mogla ispitati.

10. Odluka iz točke II. izreke ovoga rješenja donesena je na temelju čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 13. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos