REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9542/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice RO, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.), odlučujući o prigovoru okrivljenice RO, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Carinskog ureda Rijeka, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja od 18. rujna 2024., broj: 73/2024, Klasa: 471-01/24-04/2092, Ur.broj: 513-02-6044/12-24-4 na sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se prigovor okrivljenice RO te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da se za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenici izriče novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura koju kaznu je dužna platiti u roku od 60 dana od dana primitka ove presude.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica AO dužna je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 60 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenica AO proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te je temeljem citirane zakonske odredbe okrivljenici izrečena novčana kazna u iznosu od 1.800,00 (tisućuosamsto) eura.
2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenica je obvezana na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 30,00 (trideset) eura.
3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenica je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijela prigovor isključivo zbog izrečene novčane kazne.
4. U podnijetom prigovoru okrivljenica u bitnom navodi kako ne poriče krivnju i odgovornost zbog počinjenog djela, moleći da se prilikom odmjeravanja kazne olakotno cijeni da uzdržava nezaposlene roditelje i brata koji ima četvero malodobne djece, predlažući da se ista smanji.
5. Prigovor je osnovan.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenica ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.
8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da je na strani okrivljenice otegotno cijenjena okolnost da je već zatečena u počinjenju prekršaja po istom članku Općeg poreznog zakona za što je izdan prekršajni nalog broj: 94/2024 od 16. svibnja 2024. Sektora za mobilne jedinice, Službe za mobilne jedinice Rijeka koji je do pisanja ovog prekršajnog naloga nepravomoćan, te da su fiskalizacija u prometu gotovinom i pravila koja određuju izdavanje računa, instituti čije povrede nesporno zaslužuju osudu, dok olakotne okolnosti nisu utvrđene. Međutim, kako je činjenica prethodnog prekršajnog kažnjavanja mogla biti cijenjena kao otegotna okolnost isključivo ukoliko je odluka kojom je okrivljenica proglašena krivom postala pravomoćna do trenutka pisanja pobijanog prekršajnog naloga, prekršajni nalog broj: 94/2024 nije mogao biti cijenjen otegotno, jednako kao što nije mogla biti cijenjena takvim i druga navedena okolnost (obaveza izdavanje računa i fiskalizacije), budući ista predstavlja samo biće prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, slijedom čega ovaj Sud zaključuje da otegotne okolnosti nisu pravilno utvrđene.
9. Imajući u vidu navedeni propust izdavatelja prekršajnog naloga, čak i pored činjenice da okrivljenica navodima prigovora ni na koji način ne ukazuje na svoje loše imovinske prilike ili složenu obiteljsku situaciju niti u odnosu na iste okolnosti podnosi bilo kakve dokaze, ali i da navodima prigovora decidirano priznaje krivnju zbog počinjenog prekršaja pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka i pokazujući svijest o zabranjenosti svog postupanja, ovaj Sud smatra kako je u konkretnom slučaju opravdana primjena instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, uzimajući u obzir doista mali iznos za koji nije izdan račun (5,00 eura). Stoga je ovaj Sud, uvažavajući navedeno te vrstu počinitelja, iznos propisane novčane kazne za inkriminirani prekršaj, kao i granice ublažavanja iste, a kako je za ovog počinitelja (fizička osoba obrtnik) za inkriminirani prekršaj propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 39.810,00 eura, preinačio pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, kao u točki I izreke ove odluke.
10. Po mišljenju ovog Suda, tako odmjerena novčana kazna predstavlja primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo te odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.
11. Također, ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenom novčanom kaznom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenicu, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.
13. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.
14. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenicu, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
15. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 13. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Rijeka, Carinskom uredu Rijeka, Službi za nadzor, Odjelu za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i ovlaštenog tužitelja.
