REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Dr. Franje Tuđmana 35
Poslovni broj: Pp-3290/2022-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na prijedlog sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Mihaele Žerjav, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog TČ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd, KLASA: 211-07/22-5/7512, URBROJ: 511-18-09-22-1 od 18. svibnja 2022., po službenoj dužnosti, 13. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007.,39/2013.,157/2013.,110/2015.,70/2017.,118/2018.,114/2022.)
okrivljeni AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin T, rođen **.**.1984. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s adresom stanovanja u [adresa], ostali podaci neutvrđeni
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da je dana 26.03.2022 godine oko 00,05 sati u mjestu [adresa], na trerasi kuće narušen je javni red i mir vikom i galamom od strane ZČ (1984) na način da je isti bio u društvu s JČ (1987) i sa još nekoliko osoba gdje su na terasi konzumirali pića, kada je AČ ničim izazvan počeo vikati i galamiti te vrijeđati JČ riječima: „ovo nije tvoja zemlja a ni kuća i vidjet ćeš jebet ću ti mater, ovo je sve A a ne vaše“, a što je potrajalo dok Z nije pozvano policiju, nakon čega se AČ udaljio,
čime da je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Biograd je 18. svibnja 2022. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornji broj, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Ispitujući optužni prijedlog, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
3. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.
4. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 114/2022.) za prekršaj iz članka 13. propisivao novčanu kaznu u rasponu od 20,00 do 100,00 eura i alternativno kaznu zatvora do 30 dana, dok Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 47/2023.) propisuje novčanu kaznu u rasponu od 300,00 do 2.000,00 eura novčane kazne i alternativno kaznu zatvora do 30 dana. U tom smislu, sud je primijenio odredbe članka 13. iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 114/2022.) s obzirom na to da je taj zakon najblaži za okrivljenika u smislu članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona.
5. Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.
6. Javnost mjesta je obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema zakonu, prekršaj se čini na javnom mjestu ako se na tom mjestu događa tučnjava, svađa, vikanje ili neko drugo ponašanje koje remeti javni red i mir. Javnost mjesta se prosuđuje po tome je li radnja počinjenja dostupna javnosti, odnosno je li se čula ili vidjela sa javnog mjesta.
7. Okrivljeniku se optužnim prijedlogom stavlja na teret da je inkriminiranu radnju počinio na terasi kuće.
8. Prema recentnoj sudskoj praksi, terasa kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu.
9. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
10. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
11. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga, okrivljenika se tereti da je počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, na fiktivnom javnom mjestu (terasa obiteljske kuće), ali nije opisano da je njegova radnja (vika i galama) bila čujna i vidljiva na neograničenom javnom mjestu (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi poslovnog broja: Jž-668/2020-2 od 17. svibnja 2023.).
12. Dakle, iako terasa kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su terasu kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi poslovnog broja: Ppž-12225/2022-2 od 8. kolovoza 2023.).
13. Zakonski opis odnosno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržan u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, a sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
14. Slijedom navedenog, djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu i za koji činjenični opis je sud vezan, po propisu nije prekršaj, zbog čega je sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga okrivljenika na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.
15. Kako je u ovom postupku donesena oslobađajuća presuda, to je na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Zadar, 13. veljače 2025.
Sudska savjetnica
Sutkinja
Petra Barać
Nediljka Dereta
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. U spis
