Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-2107/2022

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje Mirjane Laljek u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog OĐ, kojeg brani Marko Zečević, odvjetnik u ZEČEVIĆ i dr. Odvjetničkom društvu, zbog prekršaja iz članka 35. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 5. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (»Narodne novine«, br. 133/12., 115/16., 106/18., 121/19. i 138/20.), odlučujući o žalbi okrivljenog OĐ, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split, Vijeća za prekršaje, P-307/2021, KLASA: 413-01/21-26/1668, URBROJ: 513-02-8002/73-21-11 od 31. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

IU povodu žalbe okrivljenog BĐ, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje o prekršaju i predmet dostavlja prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.

IIUslijed odluke pod točkom I. izreke ovog rješenja, žalba okrivljenog OĐ postala je bespredmetna.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljeni OĐ proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 35. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 5. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, činjenično opisanog u izreci tog rješenja, te mu je na temelju istog zakonskog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 1.200,00 kuna.

2.Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

3.Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenik je putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. i 11. Prekršajnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da se žalba prihvati.

4. Žalba je bespredmetna.

5.Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) i u okviru žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Sud) utvrdio je da je pobijanim rješenjem počinjenja bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6.Člankom 195. stavkom 1. točke 10. Prekršajnog zakona propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. ovog Zakona. Člankom 90. stavkom 1. citiranog Zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakoniti način (nezakoniti dokazi), a člankom 90. stavkom 2. točkom 2. Prekršajnog zakona da su nezakoniti dokazi oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

7.Kao što je to razvidno iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja o prekršaju, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u dokaznom postupku provelo je uvid i čitanje, između ostalih, materijalnog dokaza u vidu pisane izjave o nepravilnostima u provođenju fiskalizacije kod pravnog subjekta [obrt], obrt za trgovinu danoj od strane ovlaštene osobe – direktora pravne osobe aiKATE d.o.o. od 31. svibnja 2021., o bitnim činjenicama u vezi prekršaja stavljenog okrivljeniku na teret, koji je u tom trenutku imao svojstvo svjedoka. Dakle, okrivljenik je kao dokaz svojoj obrani priložio u spis navedenu izjavu danu u pisanoj formi, tvrtke aiKATE d.o.o. po direktoru ŠĐ, s kojom tvrtkom je okrivljenik sklopio ugovor vezano za instalaciju i održavanje fiskalnih uređaja. Sadržaj očitovanja direktora ŠĐ, direktora navedene tvrtke reproduciran je na stranici 8 rješenja o prekršaju

8.U konkretnom slučaju nesporno proizlazi da prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije postupilo u skladu s odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona i Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19. - Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/20. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24.) – dalje u tekstu: Zakon o kaznenom postupku, koji se supsidijarno primjenjuje u prekršajnom postupku, a vezano za ispitivanje svjedoka.

9.Naime, dokaz iskazom svjedoka nije izričito reguliran odredbama Prekršajnog zakona, već je u odredbi članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano da se u prekršajnom postupku primjenjuju smisleno odredbe koje su propisane u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, osim ako Prekršajnim zakonom nije što drugačije određeno i to u slučaju stegovnog kažnjavanja sudionika postupka (članak 166. stavka 2. Prekršajnog zakona), izvanraspravnog ispitivanja (članak 167. stavak 7. Prekršajnog zakona) te odgode i prekida glavne rasprave (članak 168. stavak 2. Prekršajnog zakona). Radi se o personalnom dokazu čije je izvođenje strogo formalno regulirano zakonskim odredbama i čija je povreda propisana kao nezakonitost i neuporabljivost dokaza u postupku. Stoga se u prekršajnim postupcima supsidijarno primjenjuju odredbe članka 283. do 300. Zakona o kaznenom postupku prilikom izvođenja dokazne radnje ispitivanja svjedoka, dok su u članku 300. Zakona o kaznenom postupku izričito propisane situacije kada se iskaz svjedoka smatra nezakonitim dokazom.

10.Nadalje, odredbom članka 300. stavka 1. točke 5. Zakona o kaznenom postupku propisano je da se iskaz svjedoka, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz članka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubilježene u zapisnik, a kojom odredbom je propisano:

„3) Nakon toga svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 286. stavku 1. ovoga Zakona i to će se upozorenje unijeti u zapisnik.“

11.U konkretnom predmetu ne radi se o postupanju u skladu s ovim zakonskim odredbama, već o pisanom očitovanju svjedoka, bez propisanih upozorenja koje je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona, trebalo izdvojiti iz spisa predmeta, jer takva saznanja ne mogu biti dokaz, već imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal. Međutim, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije navedeno pisano očitovanje izdvojilo iz spisa predmeta, već je donijelo meritornu odluku, analizirajući i ovaj dokaz, u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

12.Slijedom svega navedenog, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak počinilo je bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj Sud pazi i po službenoj dužnosti, a obzirom na utvrđenu bitnu povredu postupka, pobijano rješenje se ne može ispitati glede drugih žalbenih osnova koje proizlaze iz sadržaja žalbe.

13.Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja, time da će prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u ponovnom postupku otkloniti istaknutu bitnu povredu, te izvesti sve potrebne (i zakonite dokaze) u cilju utvrđivanja odlučnih činjenica koje se odnose na inkriminirano djelo, vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima, nakon čega će donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

U Zagrebu 13. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Mirjana Laljek, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Split, Vijeću za prekršaje, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.