REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5350/2023.

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ŠZ zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17. 126/19, 84/21, 114/22), odlučujući o žalbi tužitelja UZ, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 66. Pp-5782/2023 od 31. ožujka 2023, na sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2025.

r i j e š i o j e:

Prihvaća se žalba tužitelja UZ, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenica ŠZ je oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je određeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda na temelju čl. 142. st. 2. Prekršajnog zakona, s obrazloženjem da je sud utvrdio da činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret nije moguće podvesti pod zakonsko obilježje djela prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pa je odlučio kao u izreci ove presude.

2. Protiv te presude tužitelj UZ je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava (str. 2. žalbe) s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je utvrdio da je preuranjena odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju od optužbe okrivljene ŠZ na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, odnosno prilikom ispitivanja optužnog prijedloga, a prvostupanjski sud je okrivljenicu oslobodio optužbe smatrajući da optužni prijedlog, odnosno činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret nije moguće podvesti pod zakonsko obilježje djela prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno da djelo prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret na način na koji je opisan u optužnom prijedlogu po propisu nije prekršaj i da nije podvediv pod bilo koji drugi prekršaj.

4.1. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da iz optužnog prijedloga ne proizlazi da je počinjeno nasilje u obitelji kako ekonomsko tako ni psihičko jer vezano za psihičko nasilje u obitelji nedostaje bitno obilježje djela prekršaja povreda dostojanstva ili uznemirenost, a za ekonomsko nasilje u obitelji iz optužnog prijedloga da proizlaze neriješeni imovinsko-pravni i ekonomski odnosi između okrivljenika i tužitelja kao bivših supružnika kao i neriješenih osobnih odnosa te prvostupanjski sud nije mogao razlučiti osnovna obilježja prekršaja jer je isti paušalno iznosio svoj konfliktni odnos prema okrivljenici i na taj način nije konkretizirao samo biće djela prekršaja.

5. Međutim, treba navesti da je prvostupanjski sud u pravu kad navodi da nedostaje zakonsko obilježje prekršaja u odnosu na psihičko nasilje, odnosno iz optužnog prijedloga ne proizlazi izazivanje povrede dostojanstva, straha i uznemirenosti, a koji je konstitutivni dio prekršaja psihičkog nasilja u obitelji. Međutim, iz optužnog prijedloga tužitelja na str. 2. proizlazi da se okrivljenica tereti za ekonomsko nasilje jer da je uskratila i nakon posrednog traženja tužitelja putem sina EZ te i nadalje uskraćuje predaju zajedničkih stvari (imovine obiju stranaka i posebne imovine tužitelja). Člankom 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano u točki 5. da je ekonomsko nasilje zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganje osobnim prihodima ili imovine oštećene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci. Dakle, u tom dijelu postoji zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem se okrivljenica tereti za ekonomsko nasilje u obitelji.

6. Nadalje, pravilno prvostupanjski sud navodi da se u optužnom prijedlogu iznosi i konfliktni odnos prema okrivljenici, i po ocjeni ovog Suda optužni prijedlog je preopširan te opterećen nepotrebnim sadržajem koji nije od utjecaja na optužbu, međutim po ocjeni ovog Suda i po takvom optužnom prijedlogu je moguće voditi prekršajni postupak u smislu čl. 161. st.2. Prekršajnog zakona.

7. Zbog navedenih razloga trebalo je žalbu tužitelja prihvatiti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na nadležno odlučivanje.

U Zagrebu 15. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.