REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Sukoišanska br 6, Split

Poslovni broj:  P-238/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu po sucu Ivani Madunić u pravnoj stvari tužitelja OPĆINA BAŠKA VODA, Baška Voda, Obala Sv. Nikole 65, OIB: 23958451309, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 5. veljače 2025. uz sudjelovanje ZZ tužitelja i ZZ tuženika, objavljene dana 13. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Utvrđuje se je tužitelj OPĆINA BAŠKA VODA, Obala Sv. Nikole 65, Baška Voda, OIB: 23958451309 stekla pravo vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Baška Voda, čest. zem. [katastarska čestica], što je tuženik dužan priznati i izdati valjanu tabularnu ispravu za zemljišno knjižni prijenos prava vlasništva, te uknjižbu prava vlasništva na ime i za račun tužitelja, a što će u protivnom zamijeniti ova presuda.

2. Tuženik je dužan naknaditi troškove parničnog postupka, sve to u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 EUR-a.

Obrazloženje

1. Kod Općinskog suda u Makarskoj je dana 23. prosinca 2021. zaprimljena tužba uvodno označenog tužitelja protiv uvodno označenog tuženika, radi utvrđenja.

2. U tužbi tužitelj navodi da je kao pravni slijednik presumirani knjižni vlasnik nekretnine evidentirane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Baška Voda, čest. zem. [katastarska čestica], koja je uknjižena kao općenarodna imovina s pravom upravljanja Mjesnog odbora NO Baška Voda, te kao takav pasivno legitimirana stranka u postupku. Prije podnošenja tužbe tužitelj da se je ODO Makarska obratio zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu članka 186.a. ZPP-a, što da je ostalo bez uspjeha, uz obrazloženje da predmetna nekretnina je pomorsko dobro. Takva tvrdnja da nema uporišta u stvarnim činjenicama, jer granica pomorskog dobra, time ni činjenica da bi predmetna nekretnina bila sastavni dio istoga, da nije utvrđena, niti utvrđivana, pa da je takav razlog odbijanja zahtjeva isključivo proizvoljnog karaktera. Sve dok je tako predmetna nekretnina da je i može biti predmetom stjecanja prava vlasništva kojeg tužitelj da je stekao po jednom od dva pravna osnova navedeno u zahtjevu za mirno rješenje spora. Kada bi bila riječ o pomorskom dobru navedeno da bi bilo evidentirano kao takvo u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o evidenciji pomorskog dobra, ako već ne u zemljišnoj knjizi, tada svakako u katastarskim dokumentima što nije slučaj. Tako tvrdnja ODO Makarska da predmetna nekretnina predstavlja pomorsko dobro da nema karakter pravno relevantne činjenice, već isključivo paušalne konstatacije.

3. Tužitelj da je vlasništvo na predmetnoj nekretnini stekao temeljem Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. čiji članak 87. da izričito normira da tada novoformirane općine, pa tako i tužitelj, preuzimaju vlasništvo na nekretninama bivših općina. Takav način stjecanja da ima potvrdu i u aktualnoj praksi arbitražnih vijeća komisije Vlade RH o pravima općina, gradova i županija. Primjenom tog propisa tužitelju da je predmetna nekretnina pripala prilikom raspodjele-diobe bivše općine Makarska, sve u okviru odluke komisije Vlade RH. Tužitelj da je vlasništvo stekao i stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. čijim stupanjem na snagu da je dokinut Zakon o građevinskom zemljištu koji da je do tada to pitanje regulirao i temeljem kojeg da je tužitelj također bio vlasnikom, a između ostalog jer je bio i jest u zemljišnoj knjizi uknjižen kao nositelj prava upravljanja nad nekretninom. Tužitelj da je nesporni slijednik uknjiženog ovlaštenika prava upravljanja- mjesnog odbora NO Baška Voda. Budući je stvarni vlasnik predmetne nekretnine, to da ima pravni interes da njegovo vlasništvo bude upisano u zemljišnoj knjizi radi čega predlaže donošenje presude sadržaja pobliže specificiranog u izreci ove presude.

4. Kod Općinskog suda u Makarskoj dana 19. siječnja 2023. zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika kojom ističe prigovor stvarne nenadležnosti tog suda, navodi kako tuženik nije mogao steći pravo vlasništva predmetne nekretnine po bilo kojem osnovu jer da predmetna nekretnina u pretežitom dijelu predstavlja pomorsko dobro. U nadležnom katastru nekretnina da je na predmetnoj čestici zemlje kao posjednik upisana Uprava pomorstva srednjeg Jadrana Split u posjedovnom listu broj 491 k. o. [katastarska općina]-Baška Voda. Ista da u naravi u pretežitom dijelu predstavlja plažu, radi čega 2008. da je pokrenut i postupak radi utvrđivanja granice pomorskog dobra pred Ministarstvom. Tužitelj s tuženikom da nije ni u kakvom obvezno pravnom odnosu pa da je promašen kondemnatorni dio tužbenog zahtijeva. Predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.

5. Rješenjem poslovni broj 20 P-1255/2021-6 od 3. ožujka 2023. Općinski sud u Makarskoj se oglasio stvarno nenadležnim, te odlučio nakon pravomoćnosti rješenja predmet ustupiti ovom sudu kao nadležnom.

6. Kod ovog suda predmetni spis zaprimljen je dana 6. travnja 2023., te je zaveden pod poslovni broj P-238/2023.

7. Tuženik je u podnescima od 3. srpnja 2023., 11. rujna 2023., 8. siječnja 2025., ustrajao u tvrdnji kako je predmetna nekretnina pomorsko dobro, ističe kako odluka o prijedlogu granice predstavlja prethodno pitanje u ovom postupku, isto da ima deklaratoran učinak, te predlaže prekinuti ovaj postupak do odluke Ministarstva, mora, prometa i infrastrukture po prijedlogu od 25. ožujka 2028. Poziva se na sadržaj prijave Općine Baška Voda od 14. siječnja 2022. kojom tužitelj traži inspekcijski nadzor na predmetnoj nekretnini, uz obrazloženje da tužitelj koji se smatra vlasnikom temeljem Zakona sigurno ne bi prihvatio zaključak da je ona opće dobro i dodatno tome tražio nadzor korištenja pomorskog dobra od strane nadležnog tijela pa da je kontradiktoran u svom traženju glede ovdje postavljenog tužbenog zahtijeva. Tuženik se poziva na odredbe članka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 83/2023 dalje: ZPDML-a i članka 217. ZPDML-a) te navodi kako predmetna nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Baška Voda predstavlja morsku plažu, morsku obalu, odnosno dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi i čini pomorsko dobro. Navodi kako sve da je tužitelj i bio upisan kao vlasnik ove nekretnine taj upis da bi bio nevaljan i bez pravnog učinka u smislu članka 217. stavak 4. ZPDML-a. Taj upis ne samo da bi bio nevaljan i bez pravnog učinka, već da bi načelnik bio dužan dati tabularnu izjavu za upis pomorskog dobra (argument iz članka 217. stavak 6. ZPDML-a) a iz razloga što predmetna nekretnina ima status pomorskog dobra.

8. Tužitelj je u podnescima od 14. kolovoza 2023., 19. rujna 2023., 15. studenog 2024., 20. prosinca 2024., 16. siječnja 2025. ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu, te osporava tvrdnju da bi predmetna nekretnina bila pomorsko dobro. Bez određivanja granice pomorskog dobra da nema niti utvrđenja predstavlja li neka nekretnina ili njezin dio pomorsko dobro, radi čega da ima konstitutivan karakter, te da sve do pravomoćnosti odluke kojom se utvrđuje da je određena nekretnina ili njezin dio pomorsko dobro bez obzira kakav će karakter ta odluka imati, nekretnina da se nalazi u režimu Zakona o vlasništvu i predstavlja stvar u prometu. Protivi se prijedlogu radi prekida ovog postupka do odluke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture po prijedlogu o određivanju granice pomorskog dobra. Predmetnom nekretninom da se bespravno koristi društvo Hoteli Baška Voda d.d. koje da je nelegalnim pravnim poslom isto dalo u zakup društvu Litus d.o.o. koje isto koristi za obavljanje gospodarske djelatnosti, te da je tužitelj kao vlasnik predmetne nekretnine s naslova stjecanja bez osnove od navedenih pravnih osoba zahtjeva naknadu korištenja predmetne nekretnine u parnici pod poslovnim brojem P-635/2020 u kojoj parnici jedan od tuženika ističe prigovor da se nekretnina dijelom ima smatrati pomorskim dobrom radi čega da je predložio Državno odvjetništvo da se obavijesti o istome, ali ono da se nije uključilo u tu parnicu. Predlaže izvršiti uvid u spis poslovni broj P-635/2020.

9. Na ročištu održanom dna 5. veljače 2025. tužitelj je ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu te svim navodima iznesenima u podnescima dostavljenima sudu, dok je tuženik ustrajao u navodima iz odgovora na tužbu i navodima iz podnesaka dostavljenih sudu, dodatno navodeći kako je pogrešan navodi iz odgovora na tužbu da bi predmetna nekretnina u pretežitom dijelu bila pomorsko dobro budući da je ista u cijelosti pomorsko dobro.

10. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu, izveo dokaz uvidom u spis ovog suda poslovni broj P-635/2020, te uz suglasnost parničnih stranaka te iz istog spisa odlučio koristiti kao dokaz u ovom predmetu nalaz i mišljenje sudskog vještaka geodetske struke Ante Bošnjak, ing. geod. iz pravne osobe Geodetski zavod d.d. Split iz travnja 2024. (preslikao isti i priložio ovom spisu).

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je tužitelj stekao pravo vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Baška Voda, čest. zem. [katastarska čestica], što je tuženik dužan priznati i izdati valjanu tabularnu ispravu za zemljišno knjižni prijenos prava vlasništva te uknjižbu prava vlasništva na ime i za račun tužitelja, a što da će u protivnom zamijeniti ova presuda.

12. Među strankama nije sporno:

-da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj, zk.odjel Makarska, izvadak sa stanjem na dan 19. rujna 2021., u zk. Ulošku [broj ZK uloška] na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], oznake zemljišta: neplodno u guste drače, površine 4725 m2 u vlasničkom listu upisana opće narodna imovina, s pravom upravljanja mjesnog N.O.-a

Baške Vode (list 9 spisa);

- da iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska od 23. studenog 2022. (list 54-55 spisa) proizlazi da je uvidom u arhivu i dokumentaciju Ureda utvrđeno da je čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Baška Voda od revizije katastra 1956. bila upisana u posjedovni list broj 491 na ime Uprava pomorstva srednjeg Jadrana, Split u površini od 7388 m2 kulture "žalo";

- da je iz prijepisa posjedovnog lista Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za Katastar nekretnina Makarska, stanje na dan 10. srpnja 2023., posjedovni list: 491, razvidno da na katastarskoj čestici [katastarska čestica], načina uporabe:" Bučina", žalo, u površini 4601 m2, upisana Uprava pomorstva središnjeg Jadrana Split, Split, Vukovarska 1 (list 52 spisa);

- da je Splitsko-dalmatinska županija Upravni odjel za pomorstvo, povjerenstvo za granice pomorskog dobra dopisom od 25. ožujka 2008. podnijelo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture prijedlog rješenja o utvrđivanju granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] Voda (list 56-66 spisa);

-da je rješenjem Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Z-496/22 od 21. svibnja 2022. u zemljišno knjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina]-Baška Voda na nekretnini upisanoj kao općenarodna imovina pod upravom mjesnog NO-a Baške Vode dopušten upis zabilježbe da se glede čestice 3251/1 vodi upravni postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra (list 67 spisa);

- da je pred ovim sudom u tijeku parnični postupak koji se vodi pod poslovnim brojem P-635/2020 po tužbi tužitelja Općina Baška Voda protiv prvotuženika Hoteli Baška Voda d.d., Baška Voda, Zrinsko-Frankopanska 2 i drugotuženika Litus d.o.o., Baška Voda, Petra Svačića 7, a kojom tužitelj potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.350.000,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a radi naknade koristi koju su ostvarili, među ostalim, i za korištenje čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]- Baška Voda;

- da iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Ante Bošnjak, ing. geod. iz travnja 2024. iz spisa poslovni broj P-635/2020 proizlazi kako č. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja plažu i šetnicu;

- da je tužitelj u smislu odredbe članka 186. a. Zakona o parničnom postupku podnio tuženiku zahtjev za mirno rješenje spora, a koji zahtjev je odbijen kao pravno neosnovan dopisom tuženika od 29. listopada 2021.

13. Sporno je: može li nekretnina koja je predmet spora biti objekt prava vlasništva ili je ona kao pomorsko dobro stvar izvan prometa (res extra commercium) i slijedom toga može li tužitelj steći pravo vlasništva na istoj.

14. O statusu predmetne nekretnine.

Pravno uređenje pomorskog dobra u RH nije se mijenjalo desetljećima, jer je pomorsko dobro oduvijek opće dobro i izvan pravnog prometa. Pomorsko dobro danas uređuje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 83/23 dalje: ZPDML) i niz podzakonskih propisa. Između ostalog iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama proizlazi:

-pomorsko dobro određeno je Zakonom (članak 4. i 6.);

-objekti su pripadnost pomorskog dobra (članak 5. stavak 3.)

- zabranjeno je stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i to oduvijek, uključujući i važeći ZPDML (članak 5. stavak 1.);

- nositelj vlasti na pomorskom dobru i upravitelj je RH, ovdje tuženik (članak 9. stavak 1.);

- pomorsko dobro se koristi, izvan opće uporabe, samo na temelju ugovora o koncesiji i koncesijskog odobrenja (članak 13. stavak 1.);

- granicu pomorskog dobra u upravnom postupku rješenjem određuje Ministarstvo na prijedlog županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra (članak 20. stavak 1.).

15. Dakle, pomorsko dobro određeno je Zakonom i svi dijelovi teritorija RH koji se mogu podvesti pod zakonsku definiciju pomorskog dobra iz odredbe članka 6. ZPDML-a, su u tom statusu (morska obala, luke, plaže i dr.). Drugim riječima sve što u prostor, u naravi i po opisu (izgledu, položaju, namjeni) odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra je pomorsko dobro.

16. U ovoj pravnoj stvari stanje u spisu upućuje na to da sporna nekretnina ima status pomorskog dobra. Predmetna nekretnina nesporno je od revizije katastra upisana na ime Uprave pomorstva srednjeg Jadrana Splita u površini od 7.388 m2 i kulture "žalo". Takav upis zadržan je i do danas, osim što je površina nekretnine manja (naprijed navedeno). Iz nalaza i mišljenja vještaka Ante Bošnjaka, ing. geod. iz pravne osobe Geodetski zavod d.d. Split (iz spisa poslovni broj P-635/2020) proizlazi kako č. zem. [katastarska čestica] u naravi je plaža i šetnica. Iz prijedloga o utvrđivanju granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] Voda iz 2008. proizlazi kako se predmetna čestica nalazi unutar predloženog obuhvata pomorskog dobra. To navodi i sudski vještak u svom vještvu. Konačno sporna nekretnina predstavlja plažu i šetnicu, tj. dio kopna koji po svojoj prirodi služi korištenju i uporabi općeg dobra i kao takav je "ex lege" pomorsko dobro i to u cijelosti.

17. Tuženik bezuspješno pokušava osnažiti svoj pravni položaj u ovom sporu pozivajući se na činjenicu da postupak utvrđenja granica pomorskog dobra još uvijek nije okončan. Pomorsko dobro je kao takvo određeno i proglašeno ZPDML-om, tako da sam postupak određivanja granica ne dovodi u sumnju takvu pravnu osnovu nastanka statusa. Upravo iz razloga što odluka o utvrđivanju granica pomorskog dobra je samo deklaratorne, a ne konstitutivne naravi-odluka utvrđuje koje nekretnine na određenom području su pomorsko dobro po samom Zakonu, sud je odbio prijedlog tuženika radi prekida ovog parničnog postupka do donošenja odluke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture po prijedlogu od 25. ožujka 2021. (raspravno rješenje s ročišta od 5. veljače 2025.).

18. O pravu vlasništva tužitelja glede predmetne nekretnine.

19. Pravnu osnovu svog stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini tužitelj temelji na Zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi iz 1992. godine i to članku 87, te Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996 godine. Prema činjeničnim navodima tužitelja upravo on je nesporni slijednik uknjiženog ovlaštenika prava upravljanja –Mjesnog odbora NO Baška Voda. Tijekom postupka (podnesak od 14.kolovoza 2023)kao osnovu stjecanja vlasništva navodi i akt javne vlasti. Prema činjeničnim navodima tužitelja upravo on pravni slijednik upisanog vlasnika što da je utvrđeno Odlukom Vlade RH o osnivanju [adresa] pa da se ima smatrati vlasnikom.

20. U praksi se kroz vrijeme pojavio veliki broj nevaljalih upisa i to na (nespornom) pomorskom dobru (luke, plaže, morska obala), odnosno često se na zemljišno-knjižnim česticama uz more nailazi na veliki broj zaostalih upisa prava korištenja (upravljanje i raspolaganje) iz režima društvenog vlasništva, a u korist gradova i općina. Nakon ukidanja režima društvenog vlasništva i pretvorbe došlo je do provedbe takvih upisa na (nespornom) pomorskom dobru, ne samo od strane trgovačkih društava nego i općine i gradova, jer su se pravni slijednici pozivom na propise kojim se provodila pretvorba i dioba bivših gradova i općina upisivali kao vlasnici na pomorskom dobru.

21. Pomorsko dobro nije objekt prava vlasništva, niti to smije biti.

22. Izričita zabrana stjecanja prava vlasništva i drugih stvarnih prava propisana u smislu odredbe članka 5. stavak 1. ZPDML-a, sadržana je na identičan način i u svim prethodnim posebnim propisima koji su uređivali ovaj pravni režim. Međutim, prijelazne i završne odredbe ZPDML-a kao i njegovih prethodnika (Pomorskog zakonika iz 1994., te Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima iz 1974.) propisivale su da je iznimno bilo moguće da je na pomorskom dobru bilo upisa prava vlasništva stečajnih na pravno valjan način. No, niti jedan od tih zakona kao ni važeći ZPDML, nije dao odgovor na pitanje koje bi to mogle biti situacije, kada se moglo iznimno steći pravo vlasništva. Sudska praksa smatra da se radi o situacijama kad je neka nekretnina uslijed proširenja pomorskog dobra na zemljište u dubinu kopna u vlasničkom režimu, primjerice, gradnja luke) naknadno obuhvaćena u pomorsko dobro. Tada je jasno da je upis prava vlasništva valjan, jer je egzistirao prije nego li je nekretnina ušla u režim pomorskog dobra, odnosno iz vlasničkog u nevlasnički režim, ili da je nekad nadležno tijelo ukinulo status ove nekretnine, kao pomorskog dobra, na kojem se tada moglo steći pravo vlasništva. Navedeno predmetno nije slučaj.

23. Prema odredbi članka 217. stavak 1. ZPDML-a svi upisi prava vlasništva na nekretninama koje su pomorsko dobro po samom zakonu iz članka 3. tog zakona o koje su na temelju zakona i prema prijašnjim propisima bili pomorsko dobro, provedeni prije stupanja na snagu ovog zakona, nevaljani su i bez pravnog učinka te su upisani vlasnici dužni trpjeti upis pomorskog dobra.

24. Prema odredbi članka 217. stavak 4. ZPDML-a svi upisi prava vlasništva na nekretninama koje su pomorsko dobro po samom zakonu, a koji potječu od nekadašnjeg prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja na nekretninama u društvenom vlasništvu čiji su nositelji bivše općine, provedeni u korist njihovih pravnih slijednika jedinica lokalne samouprave na nekretninama koje su u vrijeme stupanja na snagu Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine" broj 90/92) bile pomorsko dobro po samom zakonu, nevaljani su i bez pravnog učinka.

25. To predmetno znači, sve da je tužitelj i bio upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, a koje vlasništvo potječe od nekadašnjeg prava upravljanja, korištenja i raspolaganja na nekretninama u društvenom vlasništvu čiji su nositelji bili bivše općine, a koji su provedeni u korist pravnih sljedbenika jedinica lokalne samouprave i uprave u vrijeme stupanja na snagu Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, taj upis bio bi nevaljale i bez pravnog učinka, a sve u smislu naprijed citirane odredbe članka 217. stavak 4. ZPDML-a.

26. Kako predmetna nekretnina ima status pomorskog dobra, po svom položaju, izgledu, namjeni, prirodnim obilježjima i uobičajenom načinu upotrebe (članak 10. ZPDML-a), to ne može biti objektom prava vlasništva.

27. Slijedom svega naprijed navedenoga, a kako iz stanja spisa proizlazi da sporna nekretnina ima status pomorskog dobra, te da se radi o nekretnini koja ne može biti objektom prava vlasništva ni drugih stvarnih prava, to tužitelj nije vlasnik sporne nekretnine, niti on to može biti. Zabranjeno je stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru. Otuda sud nalazi da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja, pa je isti valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom I.

28. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP-a) uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12 dalje OT). Tako je tuženiku kojeg zastupa Županijski državni odvjetnik u Splitu kao zakonski zastupnik sud priznao trošak sastava odgovora na tužbu od 19. siječnja 2023. (Tbr. 8. točka 1. OT-a) u iznosu od 250 bodova, trošak sastava podneska od 3. srpnja 2023., 11. rujna 2023,. 8. siječnja 2025. (Tbr 8. toč. 1. OT-a) – po 250 bodova, trošak zastupanja na ročištu od 5. veljače 2025.(TBR 9. toč. 1. OT-a) odnosno ukupno 1250 bodova. Kako vrijednost boda iznosi 2,00 EUR-a (TBR 54 OT-a), to je valjalo tužitelju priznati ukupno 2.500,00 EUR-a Tako je tuženiku valjalo obistiniti ukupan trošak u iznosu od 2.500,00 EUR-a. Radi navedenog odlučeno je kao u točci II. izreke presude.

U Splitu 13. veljače 2025.

S U D A C

Ivana Madunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi preko ovog suda za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Zagreb, u pisanom obliku u 3 primjerka.

DNA:

- tužitelju;

- zz tuženika;

- u spis