REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1317/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Renate Popović, predsjednice vijeća, te sudaca Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Matee Sačević, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog MI, zbog prekršaja iz čl. 59. st. 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20; dalje: ZSPC), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, poslovni broj: Pp-17864/2022-12 od 16. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okrivljenog MI kao neosnovana te se potvrđuje pobijana presuda.
II. Na temelju čl. 139. st. 3. i čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ), okrivljeni MI je obvezan naknaditi iznos troškova žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okrivljeni MI je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 59. stavka 5. i članka 199. stavka 7. ZSPC-a, činjenično opisanog u izreci, te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.050,00 eura.
1.1. Istom presudom okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca u koju se uračunava vrijeme trajanja mjere opreza.
1.2. Tom je presudom okrivljenik također obvezan na plaćanje troškova postupka u iznosu od 50,00 eura.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljeni MI je pravodobno podnio žalbu u kojoj u bitnome navodi da osporava počinjenje prekršaja iz članka 59. stavka 5. ZSPC-a, da ga nije zaustavio policajac nego je navodni policajac u civilu poslao policijski kombi nakon 5 km od tog semafora. Ističe kako se navodni bivši policajac više puta nije pojavio na sudu i došao je baš kada se on nije pojavio jer je imao smrtni slučaj. Prigovara izjavi policajca. Žalitelj predlaže da se zbog svega navedenog u žalbi ista prihvati.
3. Žalba je neosnovana.
4. Razmotrivši predmet, ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. PZ-a, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) je utvrdio da presudom nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti su počinjene one bitne povrede postupka na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Razmatrajući navode žalbe, vijeće ovog Suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za djela prekršaja za koja se tereti, koji je prihvatljiv i ovom Sudu, a razloge za svoju odluku je pravilno i dostatno obrazložio.
5.1. U odnosu na navode iz žalbe okrivljenika, a koje je ovaj Sud ocijenio neosnovanima i usmjerenim ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, valja naglasiti da je u postupku saslušan svjedok OI koji je izjavio da je te večeri radio kao pripadnik Interventne policije u civilnom vozilu kada je uočio vozilo okrivljenika da je prošlo kroz crveno svjetlo na semaforu nakon čega su ga slijedili i davali signale da se zaustavi. U situacijama kada uoče prometne prekršaje imaju praksu zvati prometnu policiju, što su i učinili, oni su okrivljenika zaustavili a zatim je došla patrola Postaje prometne policije Split koji su sastavili izvješće i alkotestirali okrivljenika.
5.2. Ovaj Sud se slaže sa ocjenom prvostupanjskog suda koji je iskaz svjedoka ocijenio vjerodostojnim i okolnosnim, dok je obrana okrivljenika proturječna i neuvjerljiva, te u bitnim činjenicama suprotna ostalim dokazima. Okrivljenik u nekoliko navrata u iznošenju obrane drugačije iskazuje, najprije da je zaustavljen od strane civilnog policijskog kombija nakon nekoliko stotina metara, zatim 3 km pa potom u žalbi navodi 5 km, pa ističe da su ga alkotestirali policajci koji su izašli iz kombija, no u spisu se nalazi zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu od 11. ožujka 2021., broj 511-12-36-05-10-223/2021 sastavljen po policijskom službeniku M pripadniku Postaje prometne policije Split, u kojem je naznačen policijski službenik OI kao svjedok, a koji je zapisnik okrivljenik na licu mjesta potpisao bez primjedbi, koje činjenice je naveo i svjedok OI prilikom davanja iskaza.
5.3. Iz svega navedenog proizlazi da je okrivljenik nedvojbeno počinio djela prekršaja za koja je proglašen krivim, zbog čega je njegovu žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu.
6. Ispitujući odluku o kazni ovaj Sud je stava da je prvostupanjski sud cijenio sve okolnosti iz članka 36. PZ-a te je opravdano okrivljeniku za predmetne prekršaje izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 1.050,00 eura, odnosno za svaki od prekršaja prvostupanjski sud je utvrdio novčanu kaznu u zakonom propisanom minimalnom iznosu. Kazna je u svakom slučaju primjerena težini počinjenih prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, te je pravilna ocjena prvostupanjskog suda da će njome biti ostvarena svrha kažnjavanja, dok okrivljenik u žalbi ne iznosi niti dokumentira nove okolnosti koje bi se smatrale naročito olakotnima i koje bi opravdavale i učinile osnovanom preinačenje odluke o novčanoj kazni, zbog čega je valjalo potvrditi pobijanu presudu u tom dijelu.
7. Što se tiče odluke o zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski Sud smatra da je inkriminirano ponašanje okrivljenika teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa, zbog čega je prvostupanjski sud osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca, a primjena te mjere nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.
8. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c PZ-a, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (ekvivalent u eurima), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.
9. Zbog navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 13. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Matea Sačević, v.r.
Renata Popović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.