Poslovni broj: Usž-2190/2023-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Sanje Štefan, članova vijeća te sudske savjetnice Marte Srake, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja FB, iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Josip Čićek, odvjetnik u Zagrebu, Huzjanova 22, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, radi poreza na dohodak, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1091/2022-12 od 7. travnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1091/2022-12 od 7. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-471-02/21-01/415, URBROJ: 513-04-22-5 od 7. ožujka 2022. i zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.
2. Pobijanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-471- 02/21-01/220, URBROJ: 513-07-01-21-02 od 14. srpnja 2021. kojim je tužitelju utvrđen manje obračunati porez na drugi dohodak za 2017., 2018. i 2019. godinu.
3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. U žalbi u bitnom navodi da prvostupanjski sud nije na jasan i određen način obrazložio razloge odbijanja dokaznih prijedloga. U vezi s tim ističe da je predložio izvođenje dokaza saslušanjem tužitelja, izvođenje kojeg je sud odbio, a neke bitne činjenice mogu se dokazivati izjavama stranaka, ako za utvrđenje istih ne postoje drugi dokazi te da je predložio izvođenje dokaza financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem jer sud ne raspolaže stručnim znanjima, a izvođenje kojeg je sud također odbio. Nadodaje da je prvostupanjski sud zbog toga pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Naposljetku navodi da je pogrešno gledati nabavu i prodaju nekretnina kao razliku zarade zbog činjenice da se ne radi o istom vremenskom trenutku nabave i prodaje. Predlaže da Sud poništi pobijanu presudu.
4. Iako uredno pozvan tuženik nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS) u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Iz spisa predmeta proizlazi da je kod tužitelja obavljen porezni nadzor poreza na dohodak, o čemu je sastavljen Zapisnik od 8. lipnja 2021. U provedenom postupku poreznog nadzora prikupljeni su podatci o primitcima i izdatcima tužitelja za nadzirano razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019., a na temelju tih podataka utvrđeno je da postoji nerazmjer između ostvarenih primitaka i izdataka za 2017. godinu u iznosu od 496.063,22 kuna, za 2018. godinu u iznosu od 606.074,68 kuna i za 2019. godinu u iznosu od 539.333,99 kuna te da tužitelj nije vjerodostojno dokazao izvore stjecanje imovine u smislu odredbe članka 76. Zakona o porezu na dohodak pa da razlika između vrijednosti stečene imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje predstavlja drugi dohodak.
8. Prvostupanjski sud održao je 31. ožujka 2023. raspravu i na taj način strankama sukladno odredbi članka 6. ZUS-a omogućio da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Osim toga izvršio je u uvid u spis tuženika i sudski spis.
9. Odredbom članka 76. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18. i 121/19. – dalje: ZPD/18) propisano je da se drugim dohotkom smatra primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka učinjenih osobito za luksuz, zabavu i razonodu s jedne strane i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje i stjecanje tih izdataka s druge strane.
10. Prema ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da se novčani priljevi i odljevi moraju prvenstveno dokazati odgovarajućim vjerodostojnim ispravama te da izjave poreznog obveznika mogu u tom smislu biti samo pomoćno dokazno sredstvo, a tužitelj nije dokazao odgovarajućim vjerodostojnim ispravama da su sredstva na njegovom računu odnosno imovina kojom raspolaže, a koja višestruko premašuju njegove primitke, stečena na valjan odnosno zakonit način i zbog toga je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da razlika između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje predstavlja drugi dohodak, na koji je tužitelj obvezan platiti porez.
11. U odnosu na prigovor tužitelja da prvostupanjski sud nije na jasan i određen način obrazložio odbijanje dokaznih prijedloga ovaj Sud nalazi da je prigovor neosnovan jer je prvostupanjski sud valjano i argumentirano obrazložio da je odbio dokazni prijedlog za saslušanjem tužitelja jer se izvođenjem tog dokaza ne bi na drugačiji način utvrdile činjenice koje su relevantne za odluku i jer izvođenje dokaza saslušanjem stranke, kako je već prethodno navedeno, nije prikladno dokazno sredstvo za dokazivanje izvora sredstava bez drugih materijalnih dokaza, a da je dokazni prijedlog za provođenjem financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem odbio jer tužitelj svojim navodima nije doveo u pitanje utvrđenja poreznog tijela niti je priložio drugu dokumentaciju koja bi bila predmet vještačenja, dok je analiza postojeće dokumentacije, kako pravilno ocjenjuje i prvostupanjski sud, pravilno i valjano provedena.
12. Imajući na umu navedeno, prvostupanjski sud je ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja tuženika na temelju dokaza utvrđenih u upravnom postupku i uvida u dokumentaciju u sudskom spisu pravilno utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
13. Slijedom svega navedenog, prema ocjeni ovog Suda osporena se presuda temelji na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, a nisu utvrđene povrede pravila sudskog postupka jer je presuda valjano i razložno obrazložena pa stoga ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija.
14. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 13. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
Blanša Turić
