Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž R-85/2022-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Emira Čustovaića, kao predsjednik vijeća, Verice Perić Aračić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Noemi Butorac, kao članice vijeća, u pravnoj stvari I- tužitelja JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II- tužitelja ŽJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III- tužitelja RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IV- tužitelja VJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], V- tužitelja FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VI- tužitelja OJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VII- tužitelja KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VIII- tužitelja LJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IX- tužitelja BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i X- tužitelja PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Jasminu Jusufhodžiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 36162371878, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-785/2019-26 od 17. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 12. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr- 785/2019-26 od 17. kolovoza 2022.,

- u točki I izreke kojom je naloženo tuženici isplatiti I-tužitelju iznos od 17.420,00 kn sa zateznim kamatama, u točki II izreke kojom je naloženo II-tužitelju isplatiti iznos od 86.120,00 kn sa zateznim kamatama, u točki III izreke kojom je naloženo III-tužitelju isplatiti iznos od 84.450,00 kn sa zateznim kamatama, u točki IV izreke kojom je naloženo IV-tužitelju isplatiti iznos od 34.330,00 kn sa zateznim kamatama, u točki V izreke kojom je naloženo V-tužitelju isplatiti iznos od 53.850,00 kn sa zateznim kamatama, u točki VI izreke kojom je naloženo VI-tužitelju isplatiti iznos od 88.350,00 kn sa zateznim kamatama, u točki VII izreke kojom je naloženo VII-tužitelju isplatiti iznos od 24.300,00 kn sa zateznim kamatama, u točki VIII izreke kojom je naloženo VIII-tužitelju isplatiti iznos od 36.090,00 kn sa zateznim kamatama, u točki IX izreke kojom je naloženo IX-tužitelju isplatiti iznos od 81.920,00 kn sa zateznim kamatama i točki X izreke kojom je naloženo X-tužitelju isplatiti iznos od 30.980,00 kn sa zateznim kamatama, tako da se tužbeni zahtjevi tužitelja od I-X odbijaju kao neosnovani.

II. Preinačava se pobijana presuda u točki XI izreke kojom je naloženo tuženici naknaditi I-X tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.312,50 kn sa zateznim kamatama, te u točki XII izreke kojim je odbijen zahtjev tuženice za naknadu parničkog troška i sudi:

1. Odbija se zahtjev I-X tužitelja za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

2. Nalaže se I-X tužiteljima naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 663,61 EUR u roku od 15 dana.

III. Nalaže se I-X tužitelju naknaditi tuženici troškove sastava žalbe u iznosu od 165,90 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-785/2019-26 od 17. kolovoza 2022., točkom I izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.1. JJ iznos od 17.420,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose, točkom II izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.2. ŽJ iznos od 86.120,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose, točkom III izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.3. RJ iznos od 84.450,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose, točkom IV izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.4. VJ iznos od 34.330,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose, točkom V izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.5. FJ iznos od 53.850,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose, točkom VI izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.6. OJ iznos od 88.350,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose, točkom VII izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.7. KJ iznos od 24.300,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose, točkom VIII izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.8. LJ iznos od 36.090,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose, točkom IX izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.9. BJ iznos od 81.920,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose, točkom X izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju ad.10. DJ iznos od 30.980,00 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine u izreci točno navedene iznose.

1.1. Točkom XI izreke naloženo je tuženici naknaditi I-X tužitelju troškove parničnog postupka i to svakom u iznosu od 174,19 EUR sa zateznim kamatama, dok je točkom XII izreke odbijen zahtjev tuženice za naknadu parničkog troška.

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavila tuženica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1, 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači i odbije zahtjev tužitelja, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Tužitelji su podnijeli odgovor na žalbu u kojem su naveli čitav niz pravomoćnih presuda donesenih u identičnoj pravnoj stvari sa prijedlogom da se žalba tuženice odbije kao neosnovana.

4. Žalba tuženice je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja, policijskih službenika, koji su raspoređeni na radna mjesta policijskih službenika u PU zagrebačkoj, Postaji granične policije Bregana, koji su upućeni na rad na granični prijelaz Obrežje (Republika Slovenija), radi obavljanja hrvatske granične kontrole na slovenskom državnom području temeljem Dogovora između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske o uvođenju zajedničkih službenih mjesta za obavljanje granične kontrole koji je stupio na snagu 13. srpnja 2013. sukladno Sporazumu između Vlade RH i Vlade Republike Slovenije o jednostavnijem obavljanju granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu (NN 2/2004- Međunarodni ugovori). Tužitelji potražuju isplatu terenskog dodatka pozivom na odredbu čl. 56. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13 - dalje KU/13) i po članku 50. Kolektivnog ugovora za državne službenike namještenike (NN 112/17 i 12/18, dalje KU/17), a njihove zahtjeve, prvostupanjski sud je prihvatio.

6. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi sljedeće:

- da su tužitelji rješenjima tuženice od 28. srpnja 2012., raspoređeni u Policijsku upravu zagrebačku, Policijsku postaju Bregana s danom 1. kolovoza 2012., na radno mjesto policijski službenik za zaštitu granice;

- da su tužitelji u utuženom razdoblju dnevnim odnosno mjesečnim rasporedom bili upućeni na rad na Međunarodni cestovni granični prijelaz Obrežje, koji je lociran na državnom teritoriju Republike Slovenije, te da je udaljenost od mjesta rada na graničnom prijelazu u Sloveniji do graničnog prijelaza [adresa] oko 400 metara, što je na temelju Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Slovenije predstavljalo iznimku od pravila da se kontrolne stanice granične kontrole nalaze na području matičnih država;

- da su tužitelji otpremu službe imali u [adresa], a zatim su ih službenim vozilom vozili na granični prijelaz Obrežje te su u utuženom razdoblju radili 12 sati dnevno,

- da na graničnom prijelazu Obrežje zbog velikog opsega posla i malog broja ljudi mogli koristiti pauzu 15 minuta, te tijekom pauze nisu imali na raspolaganju službeno vozilo nego su sami donosili hranu ili je naručivali i plaćali,

- da je Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u vezi primjene odredbe članka 56. KU/13, dana 20. svibnja 2014. dala tumačenje broj 7/55, i dana 11. studenoga 2016. tumačenje broj 22/56, prema kojemu službenik koji je temeljem posebnog rasporeda upućen obavljati poslove radnog mjesta na području graničnog prijelaza, ima pravo prema ranijem Kolektivnom ugovoru ("Narodne novine" broj 104/13) na terenski dodatak u visini od 150,00 kuna koji je vrijedio do 31. listopada 2017., a od 1. studenoga 2017. po Kolektivnom ugovoru ("Narodne novine" broj 112/17 i 12/18), u visini od 170,00 kuna ako je na terenu proveo najmanje osam sati, u koje vrijeme se ubraja i vrijeme putovanja, pri čemu se terenski dodatak i dnevnica isključuju;

- da visina tužbenog zahtjeva, s obzirom na naprijed navedene iznose iz spomenutih Tumačenja, kao i nesporne podatke o radnom vremenu u kojem su tužitelji u utuženom razdoblju svoje redovne poslove obavljali na lokaciji Obrežje u Republici Sloveniji, nije sporna,

- da tuženica tužiteljima nije isplatila dnevnice za utuženo razdoblje u kojem su obavljali poslove granične kontrole na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Obrežje.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski je sud zaključio da predmetni rad tužitelja ima sva obilježja terenskog rada jer taj granični prijelaz nije u funkcionalnom smislu dio policijske postaje, te je prihvatio tužbene zahtjeve pozivom na odredbu članka 56. KU/13 odnosno članka 50. KU/17 kojim je određeno da službenik odnosno namještenik za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan njegovog stalnog boravka ima pravo na dodatak za rad na terenu ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio te pozivom na tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene kolektivnih ugovora broj 7/55 od 20. svibnja 2014. i broj 22/56 od 11. studenog 2016. koje se primjenjuju u ovoj pravnoj stvari, u iznosima koji među strankama nisu sporni.

8. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio njenom donošenju ovaj sud ne nalazi da je počinjena bitna povreda parničnog postupka na koju ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP.

8.1. Međutim osnovano tuženica u žalbi ukazuje da je s obzirom na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio zahtjeve tužitelja.

9. Pri tumačenju pojma mjesta rada policijskih službenika za zaštitu granice valja najprije imati na umu da je odredbom članka 25. stavka 3. Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine" broj 83/13, 27/16, 114/22 i 51/22) propisano da se granična kontrola ili dio granične kontrole može, sukladno međunarodnim instrumentima, obavljati i na području druge države, dok u skladu s odredbom članka 37. stavka 2. istog Zakona, policijski službenici Republike Hrvatske smiju, sukladno međunarodnom ugovoru ili odredbama važećih propisa, u drugim državama obavljati određene radnje i poslove iz područja nadzora državne granice i druge poslove međunarodne suradnje, pod uvjetima određenim međunarodnim ugovorom.

10. Tužitelji su kao policijski službenici raspoređeni na slovenskom državnom području radi obavljanje hrvatske granične kontrole temeljem Dogovora između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske o uvođenju zajedničkih mjesta za obavljanje granične kontrole, koji je stupio na snagu 01. srpnja 2013., sukladno Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o jednostavnijem obavljanju granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu ("Narodne novine" broj 2/04 – Međunarodni ugovor), dalje Sporazum.

10.1. U članku 2. stavak 1. Sporazuma ugovoreno je kako će ugovorne stranke u okviru ovog Sporazuma pojednostavniti i ubrzati obavljanje granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu, a u stavku 2. propisano da će u tu svrhu u domaćoj državi biti određena službena mjesta na kojima se unutar zone obavlja granična kontrola susjedne države. U članku 2. stavka 3. Sporazuma službene osobe susjedne države imaju pravo u skladu s ovim Sporazumom obavljati graničnu kontrolu u domaćoj državi u zoni, koja se određuje sukladno ovom Sporazumu.

10.2. Člankom 4. stavka 1. Sporazuma, propisano je da u zoni za obavljanje granične kontrole susjedne državne vrijede svi propisi susjedne države za prijelaz osoba preko granice te za uvoz, izvoz i provoz stvari. Službene osobe susjedne države provode ove propise u jednakom opsegu i s jednakim posljedicama kao na vlastitom državnom području, Temeljem, a u stavku 2. istog članka propisano je da službene radnje koje u zoni obave službene osobe susjedne države smatraju se kao da su bile obavljene u općini susjedne države na čijem se državnom području nalazi granični prijelaz.

10.3. Prema odredbi članka 25. Uredbe o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja ("Narodne novine" broj 117/11, 50/14 i 32/15) koja je bila na snazi u utuženom razdoblju postaja granične policije [adresa] je specijalizirana granična policijska postaja I. kategorije sa sjedištem u [adresa], nadležna za nadzor državne granice, odnosno kontrolu prelaska državne granice sa pripadajućim graničnim prijelazima i zaštite dijela državne granice s Republikom Slovenijom u dužini od 3,8 km počevši od desne obale Save.

11. S obzirom na navedeno, kako je propisano da je policijska postaja [adresa] nadležna za nadzor državne granice, odnosno kontrolu prelaska državne granice na pripadajućim graničnim prijelazima, pa stoga redovito mjesto rada policijskih službenika za graničnu kontrolu raspoređenih u policijskoj postaji [adresa] obuhvaća i prostor susjedne države Republike Slovenije, odnosno graničnog prijelaza Obrežje.

12. U tom smislu pogrešno prvostupanjski sud zaključuje da su tužitelji u konkretnom slučaju bili upućeni na rad u Republiku Sloveniju budući da radno mjesto tužitelja kao policijskih službenika za zaštitu granice obuhvaća i područje Republike Hrvatske i područje Republike Slovenije. Kako granična postaja [adresa] obuhvaća i prostor susjedne države Republike Slovenije, granični prijelaz Obrežje, što sve čini zajedničko službeno mjesto za obavljanje hrvatske granične kontrole, to ovaj sud smatra da rad tužitelja nema obilježja terenskog rada, niti prostornog niti funkcionalnog, zbog čega tužitelji nemaju pravo na isplatu temeljem članka 56 KU/13 niti članka 50 KU/17. Isto pravno shvaćanje zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev- 1206/2022-2 od 17. siječnja 2023.

13. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo preinačiti prvostupanjsku odluku i zahtjeve tužitelja odbiti kao neosnovane, a temeljem članka 373.točka 3. ZPP.

14. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 166. stavak 2. u vezi s člankom 154. stavak 1. i članka 163. ZPP, a tuženici su odmjereni troškovi parničnog postupka, u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore („Narodne novine“, broj 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 – u daljnjem tekstu: Tarifa). Troškovi se odnose na troškove za sastav odgovora na tužbu 132,72 EUR (Tbr.8.točka 1. Tarife), za zastupanje na ročištima glavne rasprave održene 18. rujna 2019., 24. studenog 2020., 08. veljače 2022. i 05. srpnja 2022, za svako ročište po 132,72 EUR, odnosno sveukupno 663,61 EUR, kako je i zatraženo troškovnikom.

14.1. Tuženici pripada i trošak sastava žalbe sukladno Tbr.10.točka 1. Tarife jer je uspjela u žalbenom postupku i to u iznosu od 165,90 EUR.

U Dubrovnik, 12. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

Emir Čustović