REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĆG zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj 85/08. i 112/12.), odlučujući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 23. veljače 2022., broj: 73. Pp-3787/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku od 23. veljače 2022., broj: 73. Pp-3787/2021-5, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. ĆG je oslobođen optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da isti padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj s prijedlogom da se žalba prihvati, a pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st 1. Prekršajnog zakona(„Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, tužitelj navodi da se prvostupanjski sud, donoseći pobijanu presudu, pozvao na sva tri oblika povrede iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, zbog čega su razlozi presude u znatnoj mjeri proturječni.

6. Suprotno takvim žalbenim tvrdnjama, ovaj sud smatra da razlozi prvostupanjskog suda, izneseni u obrazloženju pobijane presude, nisu proturječni, a pogotovo ne u mjeri da bi bila počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona. Naime, unatoč tome što prvostupanjski sud u odlomku 15. spominje isključenje protupravnosti, iz cjelokupnog dotadašnjeg obrazloženja (odlomci 8 – 14) je potpuno jasno i neproturječno kako je okr. ĆG oslobodio optužbe iz razloga što činjenični opis optužbe ne sadrži sve konstitutivne elemente prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije iz kojeg razloga djelo, kako je opisano u činjeničnom opisu optužbe, nije prekršaj.

7. Nisu osnovani ni žalbeni navodi kojima se tvrdi da optužni akt ne sadrži nikakve nedostatke jer je namjera počinitelja naznačena u zakonskom opisu djela. Iznoseći ove žalbene tvrdnje, tužitelj zanemaruje da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, iz kojeg razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

8. Postupanje okrivljenika u izravnoj namjeri jedna je od odlučnih činjenica koja čini biće prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije i, da bi se moglo zaključiti da se radi o tom prekršaju, ta odlučna činjenica (naravno, uz sve ostale) mora biti opisana u činjeničnom opisu djela. S obzirom da u činjeničnom opisu prekršaja koji se okr. ĆG stavlja na teret nije opisano da bi okrivljenik postupao s izravnom namjerom, to je pravilan i osnovan zaključak prvostupanjskog suda da nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

9. Slijedom navedenog, pravilno je i osnovano prvostupanjski sud, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom je okrivljenika oslobodio optužbe pa je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 12. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.