Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-23/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vesni Žulj, sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Grahovac, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grahovac i partneri, Zagreb, protiv protustranke JI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nikolina Balta, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Šooš Maceljski, Mandić, Stanić i partneri, uz sudjelovanje mlt. GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju posebne skrbnice ČIR i LI, radi privremene mjere o tome s kojim će roditeljem mlt. dijete živjeti, o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djeteta i radi zastupanja djeteta pri upisu u predškolsku ustanovu, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-439/2024-28 od 20. prosinca 2024., dana 12. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranke, i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-439/2024-28 od 20. prosinca 2024., poslovni broj R1 Ob-439/2024-28 od 20. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja određena je privremena mjera kojom je odlučeno da će zajedničko dijete stranaka mlt. PI, OIB: [osobni identifikacijski broj] živjeti s majkom ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na adresi majke (točka I. izreke). Odlučeno je da će se osobni odnosi oca JI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s mlt. GI, OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijati svaki drugi tjedan od četvrtka od 16.00 sati kad će otac preuzeti dijete u vrtiću pa do ponedjeljka do 8.00 sati kad će ga otac odvesti u vrtić (točka II.a izreke) te da će se osobni odnosi oca JI s mlt. GI također odvijati po tjedan dana tijekom zime i tjedan dana tijekom proljeća u kontinuitetu, te od 1. do 15. srpnja i od 1. do 15. kolovoza, svaki drugi praznik ili blagdan koji je neradni dan u RH, a Božić i Uskrs naizmjenično na način da je parne kalendarske godine Božić s majkom, a Uskrs s ocem te neparne kalendarske godine obrnuto (točka II.b izreke). Odlučeno je da će majka ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] samostalno zastupati mlt. GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], u ostvarivanju roditeljske skrbi u dijelu koji se tiče upisa u predškolsku ustanovu Dječji vrtić [obrt] u [adresa] (točka III. izreke). Određeno je da ta privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi razvoda braka između ČI i JI (točka IV. izreke). Određeno je da to rješenje ima svojstvo ovršne isprave te da žalba protiv njega ne odgađa njegovu ovrhu (točka V. izreke).

2. Rješenje suda prvog stupnja pobija žalbom protustranka zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. - dalje: ZPP). Predlaže nadležnom sudu uvažiti žalbu te preinačiti pobijano rješenje, ili podredno, ukinuti pobijano rješenje te vratiti predmet na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu protustranke predlagateljica osporava sve žalbene navode u cijelosti te predlaže nadležnom sudu odbiti žalbu, kao neosnovanu, te potvrditi rješenje naslovnog suda od 20. prosinca 2024.

4. Žalba je neosnovana.

5. Polazeći od utvrđenja da su brigu oko mlt. sina GI od rođenja vodila oba roditelja, da su oba roditelja jasno iskazala svoju volju i želju za brigom o djetetu, da su obra roditelja uključena u život i odgoj mlt. djeteta, da su stranke prvi period neposredno prije poroda i porod djeteta provele u [adresa], da bi potom svi zajedno živjeli u [adresa] nakon čega je majka našla posao u [adresa] gdje je počela raditi, da se prvo majka vratila u [adresa], a potom i otac s mlt. GI, da su nakon toga određeni period živjeli u [adresa] i da je mlt. GI tada bio upisan u Dječji vrtić [obrt] u [adresa] koji pohađa, da je mlt. GI redovito pohađao dječji vrtić [obrt] u [adresa] u periodu od početka studenoga 2023. do kraja travnja 2024., da je mlt. GI u tom periodu prijavljen kod pedijatra u [adresa], da je i otac iskazivao da su više vremena zimi, a manje ljeti proveli u [adresa], dakle da je u periodu od listopada 2023. pa do kraja travnja 2024. obitelj JI živjela u [adresa], sve do prekida bračne zajednice, da bi se djetetu u [adresa] osigurala stabilnost i rutina jer majčin pristup djetetu pruža dnevnu rutinu, organizaciju i stabilnost, te su jasno definirani majčini odlasci na posao te time i odlasci djeteta u vrtić što vremenom stvara jasnu rutinu za mlt. dijete, da iako i otac ima namjeru upisati mit. GI u vrtić, ostaje jasna činjenica da je dijete pohađalo vrtić u [adresa], a u razgovoru sa psihologinjom verbalizira da mu isti nedostaje te da se u isti želi i vratiti, da sam otac navodi da je njemu lakše dolaziti u [adresa], a budući da tu ima gdje boraviti u sestrinom stanu, kao i izuzetno fleksibilno radno vrijeme, u iskazu navodi da formalno jest zaposlen u firmi, ali u pravilu ne ide fizički u ured već poslove odrađuje po potrebi na daljinu, a sve za razliku od majke kojoj bi bitno teže bilo dolaziti u [adresa] (mišljenje HZZSR PU Novi Zagreb), da majka shvaća važnu ulogu oba roditelja u životu djeteta, ali i da joj je dobrobit djeteta na prvom mjestu, kao i da je ona emocionalno stabilna osoba s pozitivnim pogledom na život te da nisu nađena psihopatološka odstupanja, da s druge strane, očevo inzistiranje da je mlt. GI vezan za [adresa] i da su njegove reakcije izazvane dolaskom k majci u [adresa], odnosno time da on ne želi biti u [adresa], da iz navoda HZZSR proizlazi da se ne mogu donositi zaključci o tome gdje je djetetu bolje samo na temelju emocionalne reakcije djeteta koje može pokazivati stres uslijed konflikta lojalnosti roditeljima, zbog napetosti ili disfunkcionalne komunikacije roditelja, zbog osjećaja nesigurnosti uslijed stalnog remećenja rutine, odnosno različite rutine u dva doma, zbog emocionalne preplavljenosti jer izostaje podrška roditelja prilikom prelaska djeteta iz jednog u drugi dom, zbog mogućeg prikazivanja drugog roditelja u nepoželjnom svjetlu, a ne nužno zbog preferencije prema jednom roditelju, da djetetov najbolji interes, ne mora koincidirati s interesom roditelja, odnosno, u ovom slučaju, oca koji iz svojih subjektivnih pogleda smatra da bi djetetu bilo najbolje uz njega u [adresa] budući da je on, a kako to jasno proizlazi iz iskaza, vrlo vezan za [adresa] i smatra da on nikada i nije živio u [adresa] već da je [adresa] njegov jedini dom, sud prvog stupnja je zaključio kako je sada, i do konačne odluke u parničnom postupku, u interesu mlt. djeteta da živi s majkom na njezinoj adresi u [adresa], pa je na temelju odredbe članka 536. stavka 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/2015., 98/201.9, 4720/20., 49/2023., 156/2023 – dalje: ObZ), odlučio kao pod točkom I. izreke pobijanog rješenja.

5.1. Uzimajući u obzir mišljenje HZZSR izraženo u pogledu osobnih odnosa mlt. GI s ocem sud prvog stupnja odlučio je o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem, a uzimajući i očevu mogućnost da boravi u sestrinu stanu u [adresa] te je odlučio da se osobni odnosi odvijaju svaka dva tjedna od četvrtka poslije podne kad otac preuzima dijete u vrtiću pa do ponedjeljka ujutro kad otac dijete ostavlja u vrtiću (točka II.a. izreke rješenja).

5.2. Sud prvog stupnja odlučio je o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem tijekom ljeta i praznika po prijedlogu HZZSR, ocjenjujući da je to u najboljem interesu mlt. djeteta, i to u jednakom trajanju - po dva tjedna s ocem i dva tjedna s majkom, odnosno da dijete provodi s ocem svaki drugi praznik i blagdan koji je naredni dan u Republici Hrvatskoj, te je određeno i da tijekom zime i proljeća mlt. GI provede s ocem po tjedan dana u kontinuitetu, a uzimajući u obzir da je dijete Božić 2023. i Uskrs 2024. provelo s ocem, sud prvog stupnja je odlučio da počevši od ove godine kao parne kalendarske godine mlt. GI provede s majkom Božić, a s ocem Uskrs, dok će se nadalje izmjenjivati svake godine (točka II.b. izreke rješenja).

6. Polazeći od zaključka da je u interesu mlt. djeteta da živi s majkom u [adresa], i utvrđenja da je majka zaposlena u redovnom radnom odnosu, sud prvog stupnja je na temelju odredbe članka 105. stavka 1. ObZ, odlučio kao pod točkom III. izreke rješenja, odnosno, prihvatio prijedlog da majka samostalno zastupa dijete pri upisu u predškolsku ustanovu i to Dječji vrtić [obrt] za koji je postupku u tvrđeno da ga je mlt. GI pohađao od studenoga 2023. do kraja travnja 2024.

7. Primjenom odredbe članka 351. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br.112/2012., 25/2013., 93/2014., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024 – dalje: OZ) odlučeno je o trajanju privremene mjere (točka IV. izreke pobijanog rješenja), dok je na temelju odredbe članka 535. ObZ, odlučeno kao pod točkom V. izreke pobijanog rješenja.

8. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njegovu donošenju, sud drugog stupnja je utvrdio da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, a na koju povredu određeno ukazuje protustranka u žalbi. Suprotno žalbenim navodima, pobijano se rješenje može ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni, niti međusobno proturječni. Jednako tako nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP).

9. Nadalje, pravo na ocjenu izvedenih dokaza (članak 8. ZPP) pridržano je za sud kojem pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP). Pritom, sud prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane, ali je u slobodi ocjene dokaza i sud ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se njegova ocjena mogla provjeriti, na koji je način sud prvog stupnja, u konkretnom slučaju, i postupio.

9.1. Na žalbene navode da sud nije izveo sve dokaze predložene po protustranci (saslušanje svjedoka, obavljanje razgovor sa protustrankom i terenski izvid na adresi prebivališta protustranke), valja odgovoriti kako je sud prvog stupnja pravilnom primjenom odredbe članka 220. stavka 2. ZPP, odlučio koje će dokaze radi utvrđenja odlučnih činjenica izvesti te je izveo dokaz saslušanjem stranaka, pribavio mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad (Područni uredi [adresa] i [adresa]) te očitovanja na prigovore protustranke, kao i mišljenje Dječjeg vrtića [obrt], kojeg pohađa mlt. sin stranaka, i na temelje ocjene izvedenih dokaza kako svakog pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti (članak 8. ZPP), pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

9.2. Na žalbene navode da nije proveden razgovor s protustrankom te da nije izvršen terenski izvid na adresi prebivališta protustranke, a čemu je protustranka prigovarala tijekom postupka koji je prethodio žalbi, valja odgovoriti kako je sud prvog stupnja neosnovanost navedenih prigovora pravilno otklonio dopunskim očitovanjem. HZZSR PU Novi Zagreb koji je naveo kako je u postupku izrade prijedloga i mišljenja taj Područni ured zatražio od Područnog ureda Omiš, na području čije mjesne nadležnosti protustranka ima prijavljeno prebivalište, dostavu podataka i njegovu psihologijsku obradu, te da je iz PU Omiš dostavljena dosadašnja dokumentacija koju imaju iz postupanja prema obitelji JI, što je uključivalo izrađenu socijalnu anamnezu te zapisnik s obveznog savjetovanja provedenog sa supružnicima, a da terenski izvid nije zatražen jer nije smatrano da će biti presudan s obzirom na to da niti u jednom trenutku nisu dovedeni u pitanje uvjeti u kojima JI, a posljedično, i mit. PI, boravi u [adresa] te da bi daljnje zahtijevanje obavljanja terenskog izviđa na adresi prebivališta oca u [adresa] bilo neekonomično i nepotrebno bi oduljilo sudski postupak, a čime i dalje ne bi bile dobivene nove i značajnije informacije. Stoga su žalbeni navodi u tom dijelu neosnovani.

9.3. Slijedom navedenog, nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje upire žalitelj niti je postupanjem suda prvog stupnja došlo do povrede ustavnog i konvencijskog prava na pravično suđenje zbog povrede prava na obrazloženu odluku i kontradiktorno raspravljanje - jednakost oružja (članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, Narodne novine“, br. 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010. i 5/2014., i članak 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, br. 18/1997., 6/1999. - pročišćeni tekst, 8/1999. - ispravak, 14/2002., 1/2006. i 13/2017.- dalje: EKLJP) Naime, jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava (jednakost oružja, jednakost sredstava) pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, a u ovom slučaju, sagledavajući postupak u cjelini te odluku koju je sud prvog stupnja na temelju izvedenih dokaza donio, a stavljajući pritom težište na mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, njihovo očitovanje na prigovore protustranke te činjenicu da su obje stranke u postupku o odlučnim činjenicama iscrpno iskazivale, sud prvog stupnja, time što nije prihvatio sve dokazne prijedloge koje je protustranka predložila, nije protustranku stavio u bitno lošiji položaj u odnosu na predlagateljicu, pa nije došlo do povrede prava načela "jednakosti oružja" i utoliko su žalbeni navodi neosnovani.

10. Nadalje, sud prvog stupnja pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa između stranaka, pa nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja koji ističe žalitelj u žalbi (članak 355. ZPP).

11. Na žalbene navode tuženika prvenstveno valja reći kako u svim aktivnostima koje se odnose na djecu, bez obzira poduzimaju li ih javne ili privatne institucije socijalne skrbi, sudovi, upravna ili pravosudna tijela, najbolji interesi djeteta trebaju imati prednost, na što obvezuje načelo sadržano u odredbi članka 3. stavka 1. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine, Međunarodni ugovori", br. 12/1993. i 20/1997.) te istovjetnoj odredbi članka 24. stavka 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (/2010/, SL EU C83.)

11.1. Također, kada je riječ o primjeni EKLJP s pripadajućim Protokolima broj 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13, Europski sud za ljudska prava je u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja, između ostalog, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo obvezu države da omogući roditeljima da budu uključeni u postupak kojim se odlučuje o skrbi nad djetetom, i to do stupnja koji će im omogućiti potrebnu zaštitu njihovih interesa. Pritom je Sud naglasio kako pri odlučivanju o izvršavanju roditeljskih prava, država mora uspostaviti pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta, koji ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja (mutatis mutandis, Sahin protiv Njemačke, br. 30943/96, § 65, § 66, presuda od 8. srpnja 2003., te Elsholz protiv Njemačke, § 50, ibid.).

11. 2. Ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava i dužnosti djeci i njihovim roditeljima jamče brojni međunarodni akti - Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989., Republiku Hrvatsku obvezuje na temelju notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991., EKLJP, Konvencija o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. ("Narodne novine – Međunarodni ugovori," br. 1/10), i Europska konvencija o kontaktima s djecom (Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 7/08).

11.3. Konvencija o pravima djeteta u članku 9. stavku 3. jamči djetetu koje je odvojeno od jednog ili oba roditelja pravo na redovito održavanje osobnih i neposrednih odnosa s oba roditelja, osim u slučajevima u kojima je ugrožena djetetova dobrobit. Obiteljsko pravo na susrete i druženja uživa pravnu zaštitu na temelju odredbe članka 8. EKLJP jer pravo na susrete i druženja izvire iz prava na obiteljski život zato što je sadržano u pravu na obiteljski život i uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva neuplitanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala, te prava i sloboda drugih osoba. Konvencija o ostvarivanju dječjih prava na općenit način štiti najbolji interes djeteta u obiteljsko- pravnim postupcima, a u te postupke ubraja, među ostalima, i postupak odlučivanja o susretima i druženjima (članak 1. stavak 3.).

12. Iz prethodno navedenog normativnog okvira jasno je kako je sud prvog stupnja dužan, na temelju utvrđenih činjenica, imajući u vidu specifične okolnosti konkretnog slučaja – dob djeteta, obveze djeteta i roditelja i njihove mogućnosti, a u skladu s najboljim interesom mlt. djeteta, donijeti odluku o održavanju osobnih odnosa mlt. djeteta s roditeljem, i logičnim razlozima obrazložiti određeno svoje (a za odluku o predmetu spora bitno) činjenično i pravno shvaćanje, a na koji je način sud prvog stupnja, donoseći odluku u pobijanom dijelu, suprotno žalbenim navodima, i postupio. 13. Naime, sud prvog stupnja pravilno je, rukovodeći se najboljim interesom mlt. djeteta, primijenio materijalno pravo te konvencijsko pravo, kada je odlučio o tome kako je, do konačne odluke u parničnom postupku, u interesu mlt. djeteta da živi s majkom na njezinoj adresi u [adresa], kao i o održavanju osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem, na način i u dinamici koju je predložio Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb, i za svoju je odluku dao jasne, iscrpne i argumentirane razloge koji žalbenim navodima protustranke nisu dovedeni u pitanje.

14. Sud prvog stupnja pravilno je svoju odluku utemeljio na zaključku Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb čiji je stručni tim procijenio da bi djetetov primarni boravak u [adresa] uz majku bio optimalan kako bi se osigurala stabilnost, svakodnevna rutina i socijalna uključenost djeteta u vrtiću, dok bi otac trebao biti aktivno uključen kroz strukturirane i redovite posjete, tim više što otac ima vlastiti stan u [adresa] te da je zaključio kako je u najboljem interesu mlt. GI da se privremenom mjerom odredi da će mlt. GI stanovati s majkom u [adresa].

14.1. Na žalbene navode prostustranke kako sud nije odredio stručnu osobu koja bi bila prisutna primopredaji mlt. djeteta kod ostvarivanja susreta i druženja odnosno boravka mlt djeteta kod jednog roditelja i povratka kod drugog roditelja, valja odgovoriti kako je u postupku utvrđeno da nadzor stručne osobe u tim okolnostima ne bi predstavljao napredak u razumijevanju odnosa stranaka budući da se samo na temelju emocionalne reakcije djeteta koje može pokazivati stres uslijed konflikta lojalnosti roditeljima, zbog napetosti ili disfunkcionalne komunikacije roditelja, zbog osjećaja nesigurnosti uslijed stalnog remećenja rutine, odnosno različite rutine u dva doma, zbog emocionalne preplavljenosti jer izostaje podrška roditelja prilikom prelaska djeteta iz jednog u drugi dom, zbog mogućeg prikazivanja drugog roditelja u nepoželjnom svjetlu, a ne nužno zbog preferencije prema jednom roditelju, a kako je to na temelju očitovanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb, pravilno zaključio sud prvog stupnja, a koja utvrđenja i zaključak žalbenim navodima nisu dovedeni u pitanje.

14.2. Sud prvog stupnja pravilno je odlučio da majka samostalno zastupa dijete pri upisu u predškolsku ustanovu i to Dječji vrtić [obrt] i za svoju je odluku dao valjano obrazloženje koje prihvaća i ovaj sud a koja žalbenim navodima nije dovedena u pitanje. U odnosu na zahtjev za privremenu mjeru radi zastupanja djeteta pri upisu u predškolsku ustanovu HZZSR PU Novi Zagreb je, s obzirom na to da su postupci spojeni radi zajedničkog raspravljanja, također dostavio nalaz i mišljenje od 25. listopada 2024. (list 221.-224. spisa predmeta) koji se u bitnome podudara nalazu i mišljenju od 21. studenoga 2024., pa su žalbeni navodi protustranke u tom dijelu, neosnovani.

15. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP, žalbu protustranke odbiti, i pobijano rješenje suda prvog stupnja, potvrditi.

U Zagrebu 12. veljače 2025.

Sutkinja

Vesna Žulj