Poslovni broj: UsI-1186/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, uz sudjelovanje Nene Čulić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĆM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Borisu Ivančiću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Ivančić & Čulić d.o.o.,u Splitu, protiv tuženika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 76767369197, radi naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, nakon održane glavne rasprave dana 28. siječnja 2024. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 12. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika KLASA: UP/II-320-02/22-21/35, URBROJ: 525-06/195-24-2 od 7. veljače 2023

II. Poništava se rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu u Splitu KLASA: UP/I-320-02/22- 0002/0004, URBROJ: 2181/1-05-04/08-22-0001 od 17. siječnja 2022. godine i predmet vraća tom tijelu na ponovni postupak u kojem je isto dužno u roku od 60 dana od dana dostave presude postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku nadoknadi trošak ovog spora u iznosu od 1.250,00 eura.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-320-02/22- 21/35, URBROJ: 525-06/195-24-2 od 7. veljače 2023 odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu u Splitu KLASA: UP/I-320-02/22- 0002/0004, URBROJ: 2181/1-05-04/08-22-0001 od 17. siječnja 2022., a kojim rješenjem je tužitelju kao podnositelju zahtjeva za ozakonjenjem završene, slobodnostojeće, manje zahtjevne zgrade stambene namjene, GBP 268,73m2, izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kulture oranica, za površinu ispod zgrade od 145,34 m2 koja se nalazi izvan granica građevinskog područja, određena visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko u iznosu od 111.106,25 kuna.

2. U pravodobnoj tužbi izjavljenoj protiv rješenja tuženika, tužitelj u bitnome navodi kako u konkretnom slučaju nije sporno da je u obvezi platiti naknadu za prenamjenu zemljišta, kao što nije sporno da se predmetna naknada ima računati prema odredbi članka 25. stavka 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Međutim, ističe da je prvostupanjsko tijelo pogrešno visinu iznosa kojeg je tužitelju obvezi platiti, obračunalo na temelju podataka dobivenih od Porezne uprave, premda je odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19, 57/22) propisano da se rješenje o naknadi donosi na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja i to u roku od 30 dana od dana primitka izvršnog akta na temelju kojeg se može graditi građevina, odnosno od dana primitka potvrde glavnog projekta. U konkretnom slučaju, ističe tužitelj, rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-03/15-01/33643, temeljem kojega je nadležno tijelo imalo odrediti naknadu za prenamjenu zemljišta, doneseno je 19. rujna 2018. godine, pa je nadležno tijelo, rješenje o naknadi bilo u obvezi donijeti u roku od 30 dana od dana primitka navedenog rješenja o izvedenom stanju, a ono je to rješenje donijelo tek 17. siječnja 2022. godine i to temeljem podataka o kretanjima vrijednosti građevinskog i poljoprivrednog zemljišta dobivenih od strane Ministarstva financija, nadležne ispostave Porezne uprave, premda je u vrijeme donošenja rješenja, modul eNekretnine već je bio u funkciji te je nadležno tijelo naknadu za prenamjenu zemljišta trebalo odrediti baš temeljem podataka dobivenih putem tog modula, a ne temeljem podataka dobivenih od strane Porezne uprave. Upravo su ujednačavanje podataka u postupcima procjena vrijednosti nekretnina te osiguravanje pravne sigurnosti vlasnika nekretnina i investitora u poslovanju nekretninama na području procjena vrijednosti nekretnina bili svrhom uspostave predmetnog modula a sve kako bi se izbjegle situacije kao što je ova u kojoj se našao tužitelj, a to je da se zemljište položeno u neurbaniziranom području procjenjuje jednako kao i ono položeno na urbanim i obalnim lokalitetima unutar iste katastarske općine. Predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ustraje u obrazloženu osporenog rješenja te predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.

. U sporu je održana rasprava 14. studenog 2024. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br.36/2024 - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupio opunomoćenik tužitelja, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti. Tužitelj je ustrajao u svim navodima iz tužbe, te je popisao trošak spora.

5. Na temelju razmatranja svih pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan iz razloga navedenih u obrazloženju ove presude.

6. Odredbom čl. 23. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, dalje: Zakon), a koji se u konkretnom slučaju primjenjuje obzirom na vrijeme pravomoćnosti akta koji je osnova za donošenje rješenja, propisano je da se jednokratna naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku plaća prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno po primitku potvrde glavnog projekta, odnosno prema površini zemljišta ispod zgrade ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju.

7. Odredbom čl. 24. st. 5. Zakona propisano je da za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a prostornim planom promijenjena mu je namjena i ostaje izvan granice građevinskog područja visina naknade određuje u iznosu od 50% od prosječne vrijednosti toga zemljišta unutar građevinskog područja za osobito vrijedno obradivo P1 ili vrijedno obradivo P2 poljoprivredno zemljište, a za ostala poljoprivredna zemljišta 25% od prosječne vrijednosti toga zemljišta unutar građevinskog područja.

8. Odredbom čl. 25. st. 1. Zakona propisano je da rješenje o naknadi donosi nadležni ured državne uprave u županiji odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja.

9. Odredbom čl. 98. st. 13. Zakona propisano je da do uspostave sustava eNekretnine u svrhu dobivanja podataka iz čl. 25. st. 1. i čl. 59. st. 3. ovoga Zakona, podatak o kretanjima vrijednosti građevinskog i poljoprivrednog zemljišta s približno istog područja u približno isto vrijeme daje Ministarstvo financija, nadležna ispostava Porezne uprave.

10. Iz stanja spisa proizlazi kako je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada prvostupanjskom tijelu dana 18. siječnja 2019.(pravomoćno 15. listopada 2018.) dostavila rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-03/15- 01/33643 urbroj: 403-02-2-2/0296-18-23 od 19. rujna 2018. kojim je po zahtjevu ovdje tužitelja ozakonjena manje zahtjevna zgrada stambene namjene na 744/6 k. o. [katastarska općina]. Potom, prvostupanjsko tijelo, po provedenom postupku donosi rješenje od 17. siječnja 2022. godine kojim tužitelju, temeljem dopisa Ministarstva financija- porezne uprave, Područni ured Split, ispostava Kaštela od 8. rujna 2021. godine prema kojem prosječna vrijednost poljoprivrednog zemljišta unutar građevinskog područja za k. o. [katastarska općina] iznosi 3.057,83 kn/m2, utvrđuje visinu naknade u ukupnom iznosu od 111.106,25 kuna. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je odbijena ovdje osporenim rješenjem tuženika s obrazloženjem kako je prvostupanjsko tijelo u zakonito provedenom postupku pravilno utvrdilo visinu naknade za prenamjenu zemljišta obzirom na činjenicu da iz dopisa Porezne uprave, Područni ured Split, Ispostava Kaštela proizlazi kako se prosječna vrijednost zemljišta unutar građevinskog područja na području k. o. [katastarska općina] iznosi 3.057,83 kuna, te je primjenom odredbe čl. 24.st.5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pravilno primijenilo postotak od 25% obzirom da se predmetna zgrada nalazi izvan granica građevinskog zemljišta, te tako pravilno utvrdilo naknadu za prenamjenu u iznosu od 111.106,25 kuna.

11. U konkretnom slučaju među strankama nije bilo sporno da se radi o poljoprivrednom zemljištu, izvan granica građevinskog područja, po načinu uporabe u katastru upisanom kao oranica, na kojem je, rješenjem o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-03/15-01/33643, URBROJ: 403-02-2-2/0296-18-23 od 19. rujna 2018., donesenom po zahtjevu tužitelja ozakonjena manje zahtjevna stambena zgrada, pri čemu je površina zemljišta ispod zgrade 145,34m2. Nije bilo sporno ni to da je tužitelj po čijem je zahtjevu doneseno rješenje o izvedenom stanju, u obvezi plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. U tom smislu je prvostupanjskim kao i osporenim rješenjem tuženika, pravilno u smislu mjerodavnih prethodno citiranih odredbi čl. 3. st.1, 23.. st. 1. i čl. 24.st.5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, obrazlaže da je tužitelj obveznik predmetne naknade prema površini zemljišta na kojoj se nalazi ozakonjena zgrada, a što je utvrđeno temeljem dokumentacije iz snimke izvedenog stanja koja je sastavni dio rješenja o izvedenom stanju.

12. U odnosu na pozivanje tužitelja na rok iz članka 25. st.2 i 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18, i 98/19; dalje: ZPZ), nisu ni zastarni ni prekluzivni, nego su to instruktivni rokovi, pa njihov istek stoga nije pravna zapreka za donošenje rješenja o iznosu ovdje predmetne naknade.

13. Međutim, ovaj sud ne može otkloniti tužbene prigovore na obračun visine ovdje predmetne naknade, te drži da ista nije na pravilan način utvrđena. Naime, visina naknade je utvrđena temeljem dopisa Ministarstva financija-Porezne uprave, Područni ured Split, ispostava Kaštela Klasa: 410-20/21-04/30 ur.broj: 513-07-17-11- 21-2 od 8. rujna 2021., a u kojoj je navedeno kako prosječna vrijednost poljoprivrednog zemljišta unutar građevinskog područja, na području k. o. [katastarska općina] iznosi 3.057,83 kuna/m2. Navedeni dopis, međutim ne sadrži razloge za utvrđenje navedenog iznosa, niti usporedne podatke o kretanju cijena zemljišta u vrijeme nastanka obveze na području na kojem se predmetno zemljište nalazi. Također, iz spisa predmeta ne proizlazi da bi tužitelj bio upoznat s podacima u evidenciji Porezne uprave na kojima je utemeljen pribavljeni podataka o tržišnoj vrijednosti zemljišta.

14. Obzirom na ovakav sadržaj dopisa Porezne uprave na kojem je utemeljeno prvostupanjsko rješenje, te uzimajući u obzir da taj dopis ne sadrži razloge za utvrđenje navedenog iznosa niti usporedne podatke o kretanju cijena poljoprivrednog zemljišta u vrijeme nastanka obveze na području na kojem se predmetno zemljište nalazi, ne mogu se otkloniti prigovori koje tužitelj iznosi na pravilnost utvrđene tržišne vrijednosti prema kojoj je predmetna naknada određena. Također, prema mišljenju Suda, stranka u postupku utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ima pravo biti upoznata s podacima u evidenciji Porezne uprave na kojima je utemeljen pribavljeni podatak o tržišnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

15. Slijedom iznijetog, na temelju odredbe čl. 117. st. 1. ZUS-a valjalo je poništiti osporeno rješenja tuženika kao i prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, pri čemu je prvostupanjsko upravno tijelo vezano pravnim shvaćanjem i primjedbama ovog suda (čl. 151. st. 2. ZUS-a), u kojem će donijeti novu zakonitu i pravilnu odluku pa je odlučeno kao pod toč. I.i II. izreke ove presude.

16. S tim u vezi, u ponovnom postupku koji će uslijediti nakon ove presude, potrebno je pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, odnosno utvrditi tržišnu vrijednost predmetnog zemljišta pri čemu je tijelo prvog stupnja dužno primarno tržišnu vrijednost utvrditi na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja, dok ukoliko to nije moguće, tada će od nadležnog Ministarstva financija, Porezne uprave zatražiti podatak o tome, no pored toga zatražit će i očitovanje o razlozima, kao i obrazloženje podataka o tržišnoj vrijednosti, odnosno na kojim relevantnim podacima je ista utvrđena, kao primjerice na kojim mjerodavnim kupoprodajnim ugovorima ili podacima agencija za promet nekretnina je takva tržišna vrijednost utvrđena, nakon čega će donijeti novu zakonitu i pravilnu odluku na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

17. Obzirom na činjenicu da je tužitelj koji je u ovom sporu bio zastupan po kvalificiranom opunomoćeniku odvjetniku, istome je prema popisu troška iznesenom na ročištu od 28. siječnja 2025. valjalo kao opravdan priznati trošak sastava tužbe i pristupa na ročište u ukupnom iznosu od 1.250,00 eura, pa je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.

U Splitu, 12. veljače 2025.

Sutkinja

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opun. tužitelja

- tuženiku

- u spis