Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž Ovr-28/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Ani Jeleč-Pecirep, sucu pojedincu, u predmetu predlagatelja osiguranja Yaht centar Baotić d.o.o. Zagreb, Maksimirska cesta 282, OIB 04349937616, kojeg po punomoći zastupa Josip Feher odvjetnik u Odvjetničkom društvu Matulić Sumić & Partneri d. o. o. u Splitu, Lička 4A, protiv protivnika osiguranja 1.PHTŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. PH, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje na adresi [adresa], CH 6300, ZUG, Švicarska Konfederacija, koje po punomoći zastupa Mladen Prka odvjetnik u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić Prka i Partneri u Zagrebu, Gundulićeva 15, radi osiguranja novčane tražbine, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-799/2024-2 od 18. listopada 2024., dana 12. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-799/2024-2 od 18. listopada 2024.

II. Odbijaju se zahtjevi protivnika osiguranja i predlagatelja osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja od 30.165,03 eura sa zateznom kamatom od 20. lipnja 2023., određena je privremena mjera osiguranja zabrane protivnicima osiguranja otuđenja i opterećenja čest. zem. [katastarska čestica] kuća, Put Šepurine 93A i dvorište od 183 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] s nalogom zemljišnoknjižnom odjelu za upis zabilježbe privremene mjere na suvlasničkim udjelima protivnika osiguranja od po ½ dijela. Ujedno, naloženo je predlagatelju osiguranja da u roku od 15 dana po primitku rješenja pokrene parnični postupak radi opravdanja privremene mjere, i određeno trajanje iste do isteka 15-og dana od dana pravomoćnosti presude donesene u navedenom parničnom postupku ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je privremena mjera donesena.

2. Navedeno rješenje žalbom pobija predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14

– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ). Predlaže preinačiti rješenje odbijanjem prijedloga uz obvezu naknade parničnog troška, podredno, predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Zahtijeva troškove sastava žalbe i sudske pristojbe žalbe u ukupnom iznosu od 1.035,60 eura.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje. Zahtijeva troškove sastava odgovora na žalbu iznosu od 687,50 eura.

4. Žalba je neosnovana.

5. Iako predlagatelj osiguranja prvostupanjsko rješenje pobija zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, u žalbi izrijekom niti sadržajno ne ukazuje koja bi to od bitnih povreda postupka iz čl. 354. u vezi čl. 381. st. 1. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ bila ostvarena, pa kako prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih postupovnih povreda iz čl. 354. st. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 50. st. 5. u vezi čl. 365. st. 2. ZPP, time je žalba protivnika osiguranja podnesena zbog navedenog žalbenog razloga neosnovana.

6. Nije u pravu žalitelj ni kada prvostupanjsko rješenje pobija zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Prvostupanjski sud polazeći od utvrđenja, koja su sukladna podacima predmeta:

- da je predlagatelj osiguranja podneskom od 16. listopada 2024. predložio određivanje predmetne privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine od 30.165,03 eura s zateznom kamatom od 20. lipnja 2023. prema protivnicima osiguranja kao suvlasnicima jahte Kamo Mmsi: 269116600, Call Sign: Hby5709, Model Elegance 74, s zastavom Šivcarske, prije pokretanja postupka radi njezinog ostvarenja,

- da je uz prijedlog priložio račune izdane i dostavljene protivnicima osiguranja 19. lipnja 2013. po osnovi izvršenih radova na popravci navedene jahte, izvode otvorenih stavki s korespodencijom stranaka (list 7-32 spisa) prema kojima su protivnici osiguranja prihvatili ponudu predlagatelja osiguranja i izvršili pregled, popravku i zamjenu dijelova navedene jahte, te zemljišnoknjižni izvadak za kč. br. [katastarska čestica] koja je upisana kao kuća i dvorište, Put Šepurine 93A od 183 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu protivnika osiguranja od po ½ dijela,

- da su protivnici osiguranja državljani [adresa], gdje i prebivaju, pod čijom zastavom i plovi predmetna jahta,

- ocjenjuje da je prema priloženim ispravama očito postojanje pravnog odnosa između stranaka po osnovi izvedenih radova od strane predlagatelja osiguranja na jahti u suvlasništvu protivnika osiguranja kao i da protivnici osiguranja po pozivu nisu platili izvedene radove u iznosu kojeg se predlaže osigurati predloženom mjerom, na temelju čega izvodi zaključak o vjerojatnosti postojanja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja od 30.165,03 eura, koja bi se, za pretpostaviti imala ostvariti u inozemstvu, čime da su ispunjene pretpostavke za određivanje predložene mjere osiguranja u smislu odredbe čl. 344. st. 1. i 3. OZ. 8. Neutemeljeno protivnici osiguranja u žalbi ističu prigovore - da je prvostupanjski sud pogrešno izveo zaključak o vjerojatnosti postojanja tražbine, navodeći da tražbinu osporavaju jer da je predlagatelj osiguranja propustio izvršiti radove na jahti sukladno pravilima struke, kao i da je na jahti nastala imovinska šteta za vrijeme kada je ista zbog servisiranja bila kod predlagatelja, zbog čega su pozvali predlagatelja da otkloni uočene nedostatke i popravi nastalu štetu, pa kada to nije učinio, morali su angažirati za te radove drugi servis za što su platili iznos od 59.986,22 eura, kao i da je izveden pogrešan zaključak o presumiranoj opasnosti, navodeći da činjenica što su protivnici osiguranja strani državljani koji nemaju prebivalište u [adresa], ne čini vjerojatnom niti dokazuje takvu opasnost, jer je odlučna okolnost ta da imaju imovinu u RH pa bi se navodna tražbina predlagatelja u slučaju da je osnovana trebala ostvarivati upravo u RH a ne u inozemstvu, kao i da II-protivnica ima bankovni račun u RH s kojeg bi se mogla zaplijeniti sredstva u slučaju ovrhe o čemu je predlagatelj upoznat jer su mu upravo s tog računa ranije vršene uplate, prilažući i odluku Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-736/2019 od 4. veljače 2019. na okolnost zauzetog pravnog shvaćanja u odnosu na pojam pretpostavljene opasnosti u smislu čl. 344. st. 3. OZ.

9. Prvostupanjski sud je, suprotno žalbenim prigovorima, pravilno zaključio kako je ispunjena prva od istodobno potrebnih pretpostavki za određivanje predložene mjere osiguranja – vjerojatnost tražbine koja se mjerom osigurava, na temelju sadržaja prijedloga i priloženih vjerodostojnih isprava u smislu čl. 31. st. 1. OZ, koje proistječu iz nespornog poslovnog odnosa između stranaka, a žalbeni prigovori kojima osporavaju obvezu plaćanja po izdanim računima nisu odlučni za ovaj postupak osiguranja, već bi se s uspjehom, eventualno mogli isticati samo u budućem postupku povodom kojeg je određena predložena mjera osiguranja, jednako kao što je neodlučna okolnost evidentiranog bankovnog računa II-protivnice osiguranja u Republici Hrvatskoj.

10. Pored toga, prvostupanjski sud je, protivno žalbenim prigovorima, pravilno ocijenio da bi se tražbina koja se osigurava trebala izvršiti u inozemstvu, kraj okolnosti da je predlagatelj osiguranja pravna osoba sa sjedištem u [adresa], dok jahta u suvlasništvu protivnika osiguranja plovi pod zastavom strane države, kao i da su protivnici osiguranja strani državljani s prebivalištem u inozemstvu, zbog čega iznimno nije potrebna vjerojatnost namjere protivnika osiguranja da spriječe ili na drugi način ugroze ostvarenje tražbine odnosno da otuđe ili na drugi način raspolažu svojom imovinom u smislu čl. 344. st. 2. OZ, jer se navedena opasnost u ovom slučaju pretpostavlja (čl. 344. st. 3. OZ).

11. Jednako tako, priloženo pravno shvaćanje nije protivno pretpostavljenoj opasnosti u ovom postupku, jer i prema tom shvaćanju, inozemstvo, u primjeni hrvatskog postupovnog pravnog propisa, može biti samo izvan Republike Hrvatske, što je u ovom slučaju ostvareno, imajući u vidu činjenicu da su u odnosu na predlagatelja osiguranja, protivnici osiguranja strani državljani s prebivalištem u inozemstvu, pa ta činjenica utječe na pretpostavljenu opasnost ostvarivanja tražbine na imovini u inozemstvu, a ne u državi predlagatelja osiguranja. Slijedom navedenog, predmetna privremena mjera određena je kao osiguranje prema protivnicima osiguranja, kako bi u vrijeme kada bi se vjerojatno protiv njih mogla tražiti ovrha imali imovinu u zemlji predlagatelja osiguranja, a ne u inozemstvu.

12. Slijedom naprijed istaknutog, jer nisu ostvareni žalbeni razlozi, neosnovanu žalbu protivnika osiguranja valjalo je odbiti, potvrditi prvostupanjsko rješenje te temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučiti kao točki I. izreke.

13. Odluka o troškovima žalbenog postupka iz točke II. izreke utemeljena je na odredbi čl. 166. st. 1. ZPP, a zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troškova žalbe trebalo je odbiti jer nije uspio sa podnesenom žalbom (čl. 154. st. 1. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ), jednako kao što je trebalo odbiti i zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova sastava odgovora na žalbu, jer ta radnja nije bila potrebna radi odlučivanja u ovom žalbenom postupku (čl.14. st. 4. OZ), jer je podnošenje odgovora na žalbu propisano kao mogućnost, a ne i obveza (čl. 359. st. 1 u vezi čl. 21. st. 1. OZ).

U Šibeniku 12. veljače 2025.

S U D A C

Ana Jeleč-Pecirep