Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4139/2023-5

R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. DS, kćeri D, rođene **.**.1942., umrle **.**.2008., umirovljenice iz [adresa], odlučujući o žalbi nasljednice ES iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Jeleni Batarelo Peh, odvjetnici iz Zagreba (kao pravna slijednica iza pok. RS), odlučujući o žalbi nasljednice ES protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-3377/2022-5 od 28. srpnja 2023. godine, dana 12. veljače 2025. godine

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba nasljednice ES kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-3377/2022-5 od 28. srpnja 2023. godine i predmet vraća istom sudu na daljnji postupak.

II Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Iza pok. DS, kćeri D, rođene **.**.1942., a umrle **.**.2008., umirovljenice iz [adresa].

II. U ostavinsku imovinu iza pok. DS iz [adresa], vraća se dar učinjen nasljedniku RS OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], po osnovi Ugovora o darovanju nekretnina od 16. listopada 2000. u pogledu dvosobnog stana broj 8, na prvom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, nužnika, hodnika u ukupnoj površini od 55,19 m², koji se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađenoj na kat. čestici [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije u [broj poduloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina], radi namirenja nužnog nasljednog dijela sunasljednice IS OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], - u 1/4 dijela.“

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci da nakon pravomoćnosti ovog rješenja izvrši prijenos prava suvlasništva na nekretninama iz točke II. izreke sa imena upisanog vlasnika RS OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime i u korist sunasljednice IS OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], - u 1/4 dijela.

2. Protiv ovog rješenja žali se nasljednica ES iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) u vezi čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03…14/19 – dalje: ZON) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"Ostaviteljica je umrla bez oporuke, tako da su u trenutku smrti njezini zakonski nasljednici bili iz prvog nasljednog reda, sin RS i kćer IS. U ostavinsku masu nije prijavljena nikakva imovina već je nasljednica IS postavila zahtjev za namirenje pripadajućeg joj nužnog dijela vraćanjem u ostavinu dara kojeg je ostaviteljica za života učinila sinu RS. Budući se nasljednik RS protivio vraćanju dara rješenjem ostavinskog suda poslovni broj O-840/2008-6 od 20. travnja 2009. prekinut je ostavinski postupak iza pok. TS i nasljednik RS upućen u parnicu protiv sunasljednice IS radi utvrđivanja opsega ostavinske imovine vezano za visinu nužnog dijela koji potražuje sunasljednica IS.

Parnični postupak je pokrenut pred istim sudom po tužbi tužiteljice nasljednice IS protiv tuženika sunasljednika RS radi vraćanja dara u kojem je presudom poslovni broj P-6576/2015 od 27. rujna 2018. u točki 1. izreke naloženo tuženiku da tužiteljici vrati dar primljen po osnovi darovnog ugovora koji je zaključio sa sada pok. DS **.**.2000. jer je tim darovanjem povrijeđeno pravo tužiteljice na nužni dio u nasljeđivanju pok. majke DS, u točki 2. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se utvrdi da joj na ime nužnog dijela u nasljedstvu pok. DS pripada ukupno ¼ dijela dvosobnog stana broj 8 na I katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, nužnika, hodnika u ukupnoj površini 55,19 m2 koji se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađene na k. č. [katastarska čestica] u to vrijeme upisane u [broj poduloška] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je u točki 3.izreke odbijen protutužbeni zahtjev tuženika za utvrđenjem da u ostavinsku imovinu iza pok. DS ne ulazi ¼ idealnog dijela stana opisanog pod toč. 1. izreke.

Rješavajući po žalbama stranaka Županijski sud u Rijeci svojom odlukom poslovni broj Gž-2138/2018-2 od 6. ožujka 2019. zbog pogrešno postavljenih tužbenih (pa i protutužbenog zahtjeva) kojim se ne mogu razriješiti sporne činjenice relevantne i kao prethodno pitanje za donošenje odluke u ovom ostavinskom postupku, preinačuje u dijelu toč. 1. izreke kojim je naloženo tuženiku da tužiteljici vrati dar primljen po osnovi darovnog ugovora zaključenog između sada pok. DS i tuženika **.**.2000. u omjeru ¼ dijela jer da je tim darovanjem povrijeđeno pravo na nužni dio tužiteljice u nasljeđivanju iza pok. majke DS te se ovaj tužbeni zahtjev tužiteljice odbija, potvrđuje naprijed citirana presuda suda prvog stupnja u toč. 2., 3. izreke, te se ukida u dijelu toč. 1. izreke kojim je naloženo tuženiku da vrati tužiteljici dar primljen po osnovi darovnog ugovora zaključenog između sada pok. DS i tuženika u preostalom omjeru od ¾ dijela (preko ¼ dijela) i presuda suda prvog stupnja se u tom dijelu ukida, sve s iscrpnim obrazloženjem i uputama o sadržaju pravilno postavljenog tužbenog zahtjeva. U nastavku parnice sukladno sadržaju i uputama višeg suda nasljednica IS je podnijela novu tužbu s tužbenim zahtjevom koji glasi “U ostavinsku imovinu iza pok. DS (kćerke pok. D) iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), vraća se dar učinjen tuženiku RS iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), po osnovi Ugovora o darovanju nekretnina od 16. listopada 2000. godine u pogledu dvosobnog stana broj 8, na prvom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, nužnika, hodnika u ukupnoj površini od 55,19 m², koji se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađenoj na kat. čestici [katastarska čestica], broj [broj poduloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi namirenja nužnog nasljednog dijela tužiteljice IS iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), u 1/4 dijela.“

Tijekom ponovljenog parničnog postupka sud prvog stupnja ponovo utvrđuje da je sukladno odredbama čl.69 st.1, čl.70 st 1. i 3. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15, nadalje ZN) ostaviteljičinim raspolaganjem predmetnim stanom u korist sina RS sunasljednici IS kao nužnoj nasljednici povrijeđen njezin nužni dio u visini od ¼ idealnog dijela stana te da se u tom dijelu u ostavinu vraća dar učinjen nasljedniku RS radi namirenja po zakonu pripadajućeg joj nužnog dijela, te u cijelosti prihvaća novopostavljeni tužbeni zahtjev još uvijek nepravomoćne presude poslovni broj P-334/2020-21 od 7. veljače 2023. Nakon ovoga ostavinski sud je rješenjem poslovni broj O-2408/2021-10 od 28. travnja 2022. ponovo odredio prekid postupka do pravomoćnog okončanja citirane parnice no po žalbi nasljednika RS Županijski sud u Zagrebu svojom odlukom posl.br. Gž-2319/2022-2 od 1. rujna 2022. ukida rješenje o prekidu s obrazloženjem da se radi o drugačijem tužbenom zahtjevu s istim činjeničnim i pravnim supstratom, jer da „nije na prvostupanjskom sudu da ispituje razloge zbog kojih je nasljednica IS odbijena sa svojim tužbenim zahtjevom“ u prethodnom postupku."

5. Ovaj sud je još u svom rješenju od 1. rujna 2022. godine kad je uvažio žalbu nasljednika RS kao osnovanu i ukinuo rješenje prvostupanjskog suda od 28. travnja 2022. godine kojim je određen prekid ostavinskog postupka do okončanja parničnog postupka u spisu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-334/2020 naveo da nije na prvostupanjskom sudu da ispituje razloge zbog kojih je nasljednica IS odbijena sa svojim tužbenim zahtjevom jer se tada opravdano može postaviti pitanje da li bi onda prvostupanjski sud donio pobijano rješenje i u situaciji ukoliko bi tužiteljica bila odbijena sa svojim tužbenim zahtjevom zbog nekih svojih drugih propusta kao što je na primjer ne iznošenje tvrdnji o postojanju činjenica koje bi joj išle u prilog, ne predlaganje dokaza kojim se dokazuju činjenice koje bi joj išle u prilog i drugo.

6. Tim više, a kako to utvrđuje prvostupanjski sud a proizlazi i iz stanja spisa što IS podnosi novu tužbu u biti s istim činjeničnim i pravnim supstratom ali s drugačijim tužbenim zahtjevom sukladno uputi iz odluke Županijskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem Gž-2138/2018 od 6. ožujka 2019. godine kako bi tužbeni zahtjev trebao glasiti.

712. Dakle, radi se o propustu nasljednice IS glede načina na koji je specificirala svoj tužbeni zahtjev, a posljedice propusta treba snositi samo onaj na čijoj se strani nalazi propust, a ne da eventualne štetne posljedice takvog propusta budu ispravljene na štetu nasljednika RS u novom parničnom postupku koji je pokrenula IS.

8. Osim, a što i sam prvostupanjski sud navodi u obrazloženju pobijane odluke, presuda u predmetu P-334/2020 od 7. veljače 2023 godine nije postala pravomoćna, treba reći da se u ostavinskom postupku glede vraćanja dara u ostavinu zbog povrede nužnog dijela, dakle, u biti sastava ostavine, a o čemu je među nasljednicima postojao spor, može samo odlučivati na temelju donesene pravomoćne presude u parničnom postupku na koji je jedan od nasljednika upućen, a u ovom slučaju nasljednik IS je pravomoćno odbijena s tužbenim zahtjevom u povodu svoje tužbe na koju je upućena od strane ostavinskog suda.

9. Dakle, samo ona utvrđenja u parnicama na koje je nasljednik upućen od strane ostavinskog suda mogu biti od utjecaja na sadržaj rješenja o nasljeđivanju, ali ne i one sudske odluke koje su donesene u povodu samostalnih tužbi nekih od nasljednika, i koje mogu, eventualno, biti korektiv donesenom pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.

10. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 175. st. 2. ZON odlučeno je kao u izreci s tim da će prvostupanjski sud u daljnjem postupku postupiti sukladno pravnom stavu ovog suda.

11. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP (točka II).

U Zagrebu, 12. veljače 2025. godine

Sudac:

Marijan Vugić