Poslovni broj: Usž-1645/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Ministarstva financija, Sektora za naknadu oduzete imovine, Ivana Lučića 6, Zagreb, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba, Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, Kapucinska 21, Grada Osijeka, Kuhačeva 9, Osijek, DĐ iz [adresa] i RĐ iz [adresa], radi povrata oduzete imovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1175/2023-22 od 7. ožujka 2024., na sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1175/2023-22 od 7. ožujka 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-942-01/22-01/12, URBROJ: 514-04-02-01/08-23-02 od 14. travnja 2023.
1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Osječko – baranjske županije, Upravnog odjela za imovinsko – pravne poslove, KLASA: UP/I-943-01/20-01/96, URBROJ: 2158/1-19-02/02-21-14 od 16. prosinca 2021. kojim je ovlašteniku naknade HĐ iz [adresa], (pravnom predniku zainteresiranih osoba DĐ i RĐ) utvrđeno pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske, za građevinsko zemljište upisano u k. o. [katastarska općina], u II. zoni Grada Osijeka, u površini od 3139 m2 (što predstavlja ½ suvlasničkog dijela), označeno kao dio stare kč. br. [katastarska čestica] oranica, površine 1 j 181 čhv (6406 m2), upisana u povijesni zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kojoj odgovaraju dijelovi novih kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te je za navedeno građevinsko zemljište utvrđena naknada u iznosu od 89.242,15 kn (točke I. i II.). Točkom III obveznikom naknade utvrđen je tužitelj te je isti dužan iznos naknade jednokatno isplatiti ovlašteniku naknade, u obveznicama Republike Hrvatske, u roku od 30 dana, koji rok počinje teći od datuma zaprimanja zadnjeg dokumenta, koji je potrebno dostaviti za isplatu naknade i pravomoćnog rješenja o naknadi (točka IV.). Točkom V. je obvezniku naknade utvrđeno pravo na naknadu za poljoprivredno zemljište u k. o. [katastarska općina], ukupne površine od 63 m2 (što predstavlja ½ suvlasničkog dijela), označenu kao dio stare kč. br. [katastarska čestica] oranica, površine 1 j 181 čhv (u površini dijela od 127 m2), a točkom VI. izreke određeno je da će se oblik, vrsta i obveznik naknade za poljoprivredno zemljište iz točke V. utvrditi naknadno dopunskim rješenjem ili naknadno, dok je točkom VII. određeno da svaka stranka snosi svoje troškove.
2. Tužitelj je protiv navedene presude izjavio žalbu pobijajući je zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Iznoseći dosadašnji tijek upravnog postupka, tvrdi da u slučajevima kada je općina dodijelila zemljište trećoj fizičkoj osobi radi građenja pa treća osoba nije u određenom roku izgradila predviđeni objekt uslijed čega je zemljište vraćeno na korištenje slijednici bivše općine, tj. Gradu Osijeku, takvo se zemljište, pod uvjetom da isto nije bilo privedeno namjeni do 11. listopada 1996., naturalno vraća prijašnjem vlasniku kojem je oduzeto. Iznosi da je u predmetnoj upravnoj stvari spojna cesta Svilajska-Sv. L.B.Mandića izgrađena samo preko nove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su nove k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], u naravi neizgrađena zemljišta, a iz kojeg razloga smatra da nema zapreka za njihov naturalni povrat. Zaključuje da je u predmetnoj stvari trebalo utvrditi da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] privedena namjeni nakon 11. listopada 1996. te rješenjem o naknadi utvrditi pravo na naknadu koje je obveznik Grad Osijek. Tvrdi da je podnositelje zahtjeva i Grad Osijek trebalo uputiti da visinu naknade riješe sporazumno ili pred redovnim sudom. Nejasnim smatra iz kojeg razloga presuda Europskog suda za ljudska prava "Gashi protiv Hrvatske" nije primjenjiva u konkretnom predmetu, naročito uzimajući u obzir da bi usvajanje tužbenog zahtijeva tužitelja, kojim se traži naturalni povrat oduzete nekretnine, išlo u korist podnositelja zahtjeva, tj. građana. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu.
3. Tuženik, i zainteresirane osobe, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prema ocjeni ovoga suda, Upravni sud u Osijeku donio je pobijanu presudu, koristeći se pritom ovlaštenjem iz odredbe članka 33. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12. i 152/14., 29/17., 110/21., - dalje: ZUS) odnosno, uzevši u obzir činjenice koje su pravilno utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva.
6. Odredbom članka 52. stavka 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj: 52/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02. i 98/19.
– dalje: Zakon o naknadi) propisano je da se prijašnjem vlasniku ne vraća imovina u vlasništvo i posjed na kojem su na temelju valjanog pravnog osnova treće osobe stekle pravo vlasništva, odnosno ako im je imovina na temelju valjanog pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva predana u posjed ukoliko ovim Zakonom nije drukčije propisano (stavak 1.).
7. Tužitelj žalbenim navodima u suštini osporava oblik naknade, smatrajući da ima mjesta primjeni odredbe članka 17. stavka 1. Zakona o naknadi, stoga da su u konkretnom predmetu ostvareni uvjeti za naturalni povrat predmetnog zemljišta.
8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je u konkretnom predmetu riječ zahtjevu za povrat podnesenom od strane HĐ i NĐ za imovinu koja je konfiscirana njihovom ocu ĆĐ rješenjem o konfiskaciji broj: 132/49 od 12. svibnja 1950., a koji zahtjev se, između ostalog, odnosi i na nekretninu opisanu kao stara kč. br. [katastarska čestica] površine 6406 m2.
8.1. U odnosu na ½ suvlasničkog dijela predmetne stare kč. br. [katastarska čestica] HĐ već je utvrđena naknada u obveznicama pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog tijela (KLASA: UP/I-943-01/12-01/29, URBROJ: 2158-04-01/4-01/4-13-9 od 28. siječnja 2013.). Ovdje osporenim prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je pravo na naknadu za preostalu ½ suvlasničkog dijela stare kč. br. [katastarska čestica], a koji se suvlasnički dio odnosi na NĐ. Budući da je tijekom upravnog postupka NĐ preminuo te da je njegovim jedinim zakonskim nasljednikom proglašen HĐ, postupak je, sukladno odredbi članka 9. stavka 1. i 2. Zakona o naknadi, nastavljen u odnosu na HĐ.
8.2. Nadalje, iz stanja spisa, također, proizlazi kako je predmetna stara kč. br. [katastarska čestica], nakon oduzimanja prenesena u društveno vlasništvo na korištenje Općine Osijek. Navedena nekretnina je postala dijelom nove kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je dana u posjed i korištenje fizičkoj osobi ČĐ. Odlukom Opštinske skupštine Osijek, Komisije za financije i imovinskopravna pitanja broj: 08-2763/1976 od 7. lipnja 1978. na temelju članka 125. Zakona o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta (Narodne novine SR Hrvatske, broj: 14/73.) navedena je nekretnina preuzeta iz posjeda ČĐ i predana u korist Općine Osijek. Danas stara kč. br. [katastarska čestica], čini dio kč. br. [katastarska čestica], a koje čestice su dobivene parcelacijom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u svrhu izvođenja spojne ceste između Svilajske ulice i Ulice Sv. L. B. Mandića i većim se dijelom nalaze u granicama građevinskog područja, a manjim izvan građevinskog područja te manjim dijelom preko istih prelazi spojna cesta ("S" cesta spojnica), a što je vidljivo iz spisu predmeta priležećeg nalaza i mišljenja vještaka te zapisnika s očevida provedenog za vrijeme upravnog postupka. Navedene čestice su u vlasništvu Grada Osijeka.
9. Kraj ovako utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj Sud je suglasan s utvrđenjem upravnih tijela i prvostupanjskog suda, da time što je sukladno odredbi članka 57. Zakona o naknadi ovlaštenicima naknade pravo na naknadu utvrđeno u obveznicama, nije povrijeđen zakon na njihovu štetu.
10. Kraj činjenice da je u predmetnom upravnom postupku i sporu utvrđeno postojanje zapreke za naturalnu restituciju temeljem odredbe članka 52. stavka 1. Zakona o naknadi, ovaj sud nije razmatrao žalbene navode usmjerene na privedenost namjeni predmetne nekretnine, odnosno na mogućnost naturalnog povrata temeljem druge zakonske osnove (odredbe članka 17. stavka 1. Zakona o naknadi).
11. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to u konkretnom predmetu nije bilo niti osnove za pozivanje na odluku Europskog suda za ljudska prava Gashi protiv Republike Hrvatske (zahtjev br. 32457/05), od 13. prosinca 2007. Naime u navedenoj je odluci riječ o tome da „rizik svake greške što ju napravi državno tijelo trebala bi snositi država, a propusti se ne smiju ispravljati na štetu dotičnoga građanina (vidi, mutatis mutandis,D v. [adresa], br. 65582/01, § 50, 24. svibnja 2007.).", a o čemu u konkretnom predmetu nije riječ.
12. Slijedom navedenog, a s obzirom da tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe pa je zbog navedenog valjalo na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 12. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
