Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Ovr-276/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Butković Brljačić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nemanja Nožinić, odvjetnik u Novoj Gradiški, protiv protivnice osiguranja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, Građansko - upravni odjel, radi osiguranja, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja podnesene protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Ovr-649/2023-2 od 7. srpnja 2023., 12. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnice osiguranja i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Ovr-649/2023-2 od 7. srpnja 2023.

II. Odbija se zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o osiguranju određeno je predloženo osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnice osiguranja radi osiguranja tražbine u iznosu od 17.590,96 EUR temeljem ovršne isprave te je predlagatelju osiguranja određen trošak od 622,14 EUR.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi protivnica osiguranja zbog pogrešne primjene materijalnog prava, točnije, Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., dalje: OZ) pritom navodeći kako smatra da nisu ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o osiguranju. Predlaže ukinuti navedeno rješenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Donošenjem pobijanog rješenja nije povrijeđena niti jedna bitna postupovna povreda iz članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), u svezi sa člankom 381. ZPP-a, a koji se zakon primjenjuje sukladno članku 21. stavku 1. OZ- a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Prema stanju spisa predmeta proizlazi:

- da je predlagatelj osiguranja 27. lipnja 2023. podnio prijedlog za osiguranje protiv protivnice osiguranja radi osiguranja tražbine u iznosu od 17.590,96 EUR temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu poslovni broj Pn-114/20 od 23. prosinca 2021., ispravljene rješenjem poslovni broj Pn-114/20 od 14. listopada 2022. te djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-241/2022-4 od 29. studenog 2022., uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja,

- da je prvostupanjski sud 7. srpnja 2023. odredio predloženo osiguranje,

- da je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Rev-638/2023- 2 od 28. rujna 2023. ukinuo presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 241/2022-4 od 29. studenog 2022. u točkama II. i III. izreke te je u tom dijelu predmet vraćen drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje,

- da je Županijski sud u Zagrebu 26. ožujka 2024. donio presudu poslovni broj Gž-219/2024-4 kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu poslovni broj Pn-114/20-12 od 23. prosinca 2021. ispravljena rješenjem Pn-114/20-20 od 14. listopada 2022. u točki I. izreke u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 130.000,00 kn/17.253,97 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. svibnja 2013. do isplate te u točki II. izreke u dijelu kojim je naloženo tužitelju naknaditi tuženoj daljnji parnični trošak u iznosu od 24.700,00 kn/3.278,25 EUR na način da je tužena Republika Hrvatska, OIB: [osobni identifikacijski broj], ovdje protivnica osiguranja, dužna tužitelju ID, OIB: [osobni identifikacijski broj], ovdje predlagatelju osiguranja, isplatiti na ime naknade štete ukupan iznos od 17.253,97 EUR/130.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena počam od dana podnošenja zahtjeva ODO Varaždin od 25. svibnja 2013. do 31. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana te je odbijena tužena Republika Hrvatska sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u iznosu od 24.700,00 kn/3.278,25 EUR (točka I. izreke); odbijena je žalba tužitelja kao djelomično neosnovana i potvrđena navedena presuda u točki II. izreke u dijelu kojim je naloženo tužitelju naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 22.800,00 kn/3.026,08 EUR (točka II. izreke); naloženo je tuženoj naknaditi tužitelju trošak žalbe u iznosu od 336,99 EUR u roku od 15 dana (točka III. izreke) te je naloženo tužitelju naknaditi tuženoj troškove u povodu revizije u iznosu od 7.465,66 EUR u roku od 15 dana (točka IV. izreke).

7. Prema članku 296. OZ, na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja, a sam način zasnivanja založnoga prava propisan je odredbom članka 297. OZ.

8. Dakle, radi se strogo formalnom postupku, pa kada je predlagatelj osiguranja dokazao sve pretpostavke zasnivanja založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz članka 296. OZ kada je prihvaćanjem prijedloga prisilno zasnovao založno pravo radi osiguranja novčane tražbine utvrđene ovršnom ispravom.

9. Prvenstveno, u odnosu na navode protivnice osiguranja da presuda na koju se predlagatelj osiguranja poziva u prijedlogu za osiguranje ne predstavlja ovršnu ispravu, ističe se da se prijedlog za osiguranje temelji na presudi Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu poslovni broj Pn-114/20 od 23. prosinca 2021. ispravljenoj rješenjem poslovni broj Pn-114/20 od 14. listopada 2022. te djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-241/2022-4 od 29. studenog 2022. Nakon podnošenja prijedloga, Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem poslovni broj Rev-638/2023-2 od 28. rujna 2023. ukinuo u točkama II. i III. izreke citiranu presudu Županijskog suda u Zagrebu te je u tom dijelu predmet vraćen drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Nadalje, u ponovljenom je postupku Županijski sud u Zagrebu 26. ožujka 2024. donio presudu poslovni broj Gž-219/2024- 4 kojom je ponovno utvrđeno da je tužena Republika Hrvatska, ovdje protivnica osiguranja, dužna tužitelju ID, ovdje predlagatelju osiguranja, isplatiti na ime naknade štete ukupan iznos od 17.253,97 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom kao i trošak žalbe u iznosu od 336,99 EUR. Dakle, novčana tražbina predlagatelja osiguranja opstoji.

9.1. Odredbom članka 25. stavka 1. OZ-a propisano je da je sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje ovršna ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke ovršeniku, ako zakonom nije drukčije određeno.

9.2. Odredba članka 29. stavka 1. OZ-a propisuje da je ovršna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.

9.3. Dakle, predmetno rješenje o osiguranju se temelji na ovršnoj ispravi kojom je pravomoćno utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja te je na temelju iste pravilno doneseno rješenje o osiguranju. Okolnost da rješenje o ispravku presude poslovni broj Pn-114/2020-20 od 14. listopada 2022. nema iskazanu potvrdu ovršnosti, nego samo pravomoćnosti nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, budući da se radi o pravomoćnom rješenju kojim je ispravljena pogreška u pisanju iz članka 342. stavka 1. ZPP-a, odnosno navedeno je da umjesto poslovni broj "Pn-144/20-12" pravilno ima stajati "Pn-114/20-12".

10. Nadalje, prvostupanjski je sud mjeru osiguranja zasnivanjem prisilnog založnog prava odredio na temelju odredbe članka 296.OZ-a te navod protivnice osiguranja da nema potrebe osiguravati potraživanje zasnivanjem založnog prava na nekretninama u vlasništvu iste jer da je naplata potraživanja sigurna, odnosno da bi jedino u slučaju bankrota države bilo opravdano osigurati potraživanje prema Republici Hrvatskoj zasnivanjem založnog prava na njenim nekretninama, nema nikakvog utjecaja na pravilnost prvostupanjskog rješenja. Predlagatelj osiguranja raspolaže ovršnom ispravom te su se stekli svi uvjeti iz članka 295. do 298. OZ-a za određivanje mjere osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja te činjenica da je protivnica osiguranja Republika Hrvatska nije od značaja za zakonitost pobijane odluke.

11. U odnosu na žalbene navode protivnice osiguranja da se radi o nedopuštenom osiguranju jer da nekretnine na kojima je zasnovano založno pravo predstavljaju poljoprivredno zemljište kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave na način da su iste sastavni dio Programa raspolaganja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i u nekom su od oblika raspolaganja (prodaja, koncesija ili zakup), ukazuje se na odredbu članka 91. OZ-a kojom je propisano izuzeće od ovrhe na način da je određeno da predmetom ovrhe ne mogu biti poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji, te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Nadalje, prema članku 297. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15.) založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjenja, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti. Dakle, svrha založnog prava je namirenje vjerovnika iz vrijednosti založene stvari, ne bude li mu tražbina podmirena. Nije svrhovito određivati založno pravo na nekretninama koje ne mogu biti predmetom ovrhe, budući se smisao toga založnog prava ne bi mogla ostvariti. Međutim, u konkretnom slučaju od odlučnog je značaja da predmetom ovrhe ne mogu biti poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji, te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Kako je u konkretnom slučaju riječ o poljoprivrednim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, jasno je da se navedena situacija ne može podvesti pod članak 91. OZ-a.

12. Prema tome, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da su ispunjene pretpostavke za prisilno zasnivanje založnog prava radi osiguranja novčane tražbine utvrđene ovršnom ispravom utvrđene člankom 296. OZ-a.

13. Dakle, kako nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, odbiti žalbu protivnice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

14. Zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troška žalbe odbijen je jer nije uspjela u žalbenom postupku.

U Rijeci, 12. veljače 2025.

Sutkinja

Dubravka Butković Brljačić