REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-316/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja HOCHSTAFFL d.o.o., Zagreb, Karlovačka cesta 86a, OIB: 83145078546, kojeg zastupa odvjetnica Renata Plešnar, Zagreb, Kraljevec II 29, protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda u Zagrebu, Službe građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, klasa: UP/I-362-02/22-02/985, urbroj: 443-02-05-12-23-2 od 3. siječnja 2023., radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1438/2023-12 od 17. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1438/2023-12 od 17. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/22-02/985, urbroj: 443-02-05-12- 23-2 od 3. siječnja 2023., kojim je tužitelju naređeno uklanjanje skladišno poslovne građevine – hale tlocrtnih dimenzija 45,0 x 12,0 m, etažnosti prizemlje + dvostrešno krovište, izgrađene bez građevinske dozvole na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u roku od 90 dana od dana primitka tog rješenja.
2. Tužitelj u žalbi navodi da sud citira utvrđenja i opis građevine iz rješenja Državnog inspektorata iz 2011. i pogrešno utvrđuje kako se u odnosu na prijedlog za prekidom postupka odredbe članka 123. Zakona o Državnom inspektoratu te članak 41. Zakona o građevinskoj inspekciji, čija se ocjena ustavnosti traži, ne primjenjuju u konkretnom slučaju. Ističe da je tuženik imao deset godina da izvrši svoje rješenje od 3. siječnja 2011., a to nije učinio. Upravni sud obrazlaže kako se u rješenju iz 2011. i rješenju iz 2023. ne radi o istoj građevini te nekritički citira odluku Ustavnog suda, broj:
U-IIIB-1322/23 od 13. travnja 2023. Obrazloženje je kontradiktorno jer se navodi da je građevina o kojoj su donesena dva različita rješenja, ali je građena u dvije faze – prvo nadstrešnica, a nakon toga obložena metalnim oblogama, što ukazuje na nedvojbenu činjenicu da se u rješenju inspektorata iz 2011. i rješenju inspektorata iz 2023. radi o istoj građevini. Također, sud se nije osvrnuo na povrede ljudskih prava zajamčenih Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava, kao i Ustavom Republike Hrvatske, a koja prava se odnose na dokidanje prava vlasništva koje nije razmjerno potrebi za ograničenjem. Predlaže usvojiti žalbu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima – "Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita. To stoga jer je prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu temeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke, nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.
6. Osporeno rješenje tuženika doneseno je pozivom na odredbu članka 113. stavka 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21. – dalje: ZDI). Tom odredbom je propisano da u provođenju inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je očevidom na licu mjesta od 2. prosinca 2022., o čemu prileži zapisnik s fotografijama predmetne građevine, utvrđeno da je tužitelj bez građevinske dozvole izgradio skladišno poslovnu građevinu – halu tlocrtnih dimenzija 45,0 x 12,0 m, etažnosti prizemlje + dvostrešno krovište, izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tako utvrđeno činjenično stanje tužitelj svojim žalbenim navodima ni ne dovodi u sumnju, ali smatra da nije bilo mjesta donošenju osporenog rješenja budući je već prethodno 2011. godine doneseno rješenje o uklanjanju koje se odnosi na isti objekt, a koje nije izvršeno.
7. Međutim, navedeni prigovori tužitelja nisu osnovani. Ovo iz razloga jer iz rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva, Uprave za inspekcijske poslove, Odjela inspekcijskog nadzora, Područnog ureda u Zagrebu, klasa: UP/I-362-02/11-02/1914, urbroj: 531-07-1-5-1-2/IŠ-11-02 od 18. kolovoza 2011. proizlazi da je tim rješenjem tužitelju bilo naređeno uklanjanje nadstrešnice metalne konstrukcije tlocrtne veličine cca 11,0 x 25,0 m izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz opisa kojih izvedenih radova proizlazi da se ne radi o istom objektu jer je sada naređeno uklanjanje skladišno poslovne građevine – hale dimenzija 45,0 x 12,0 m, etažnosti prizemlje + dvostrešno krovište, koja je građena u dvije faze 2008. i 2012., dakle i nakon donošenja rješenja od 18. kolovoza 2011. Da je tome tako, proizlazi i iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-IIIB-1322/23 od 13. travnja 2023. na koju osnovano upire prvostupanjski sud u obrazloženju presude. Uostalom, sve i kada bi se radilo o istom objektu za koji je 2011. naređeno uklanjanje, a koje rješenje nije izvršeno, tada sukladno odredbi članka 123. ZDI-a nema zapreke da se donese novo rješenje.
8. Pravo na mirno uživanje vlasništva vezano uz članak 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u konkretnom slučaju nije povrijeđeno s obzirom da to pravo nije apsolutno već je podložno ograničenju koje može propisati država radi zaštite javnog interesa, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno mjerodavnim odredbama zakona kojim se uređuje gradnja i obavljanje inspekcijskog nadzora građenja. U konkretnom slučaju miješanje države u vlasništvo tužitelja utemeljeno je na odredbi članka 113. stavka 1. točka 1. ZDI-a u skladu s općim interesom i poduzeta mjera razmjerna je legitimnom cilju koji se njome nastoji ostvariti.
9. Slijedom navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS- a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 12. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
