Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10256/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašić kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe Ustanova za obrazovanje odraslih PRAXIS-učilište za praktična znanja i II okrivljenice odgovorne osobe OV, zastupani po odvjetnici Aniti Heršak Klobučarević iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 46. i stavak 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Ispostava u Karlovcu, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 13. rujna 2024., broj: Pp-9341/2024, na sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Ispostava u Karlovcu, i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom I okrivljena pravna osoba Ustanova za obrazovanje odraslih PRAXIS-učilište za praktična znanja i II okrivljenica odgovorna osoba OV proglašeni su krivima i kažnjeni i to I okrivljena pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.327,22 eura i II okrivljenica odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 265,44 eura, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 46. i stavak 2. Zakona o radu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenici su oslobođeni naknade troškova prekršajnog postupka.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, odluke o prekršajnopravnim sankcijama i trošku postupka, sadržajno zbog izrečene prekršajnopravne sankcije, u bitnom navodeći da razlozi koje sud navodi kao razlog za izricanje kazne u iznosu nižem od najniže propisane nisu dostatno obrazloženi, a ovakvom kaznom se ne može ostvariti generalna prevencija. Predlaže da se presuda preinači i okrivljenicima ponaosob izrekne novčana kazna u rasponu između minimalne i maksimalne ili ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), uz ocjenu navoda žalbe Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što Sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajni sud u Zagrebu na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.

6. Naime, imajući u vidu pravnu oznaku djela, ovaj Sud smatra da je u konkretnom slučaju postojala zakonska osnova za izricanje novčane kazne I. okrivljenoj pravnoj osobi uz primjenu članka 37. stavka 3. točka 2. Prekršajnog zakona, u iznosu od 1.327,22 eura, kao i II okrivljeniku odgovornoj osobi pravne osobe uz primjenu navedenih odredbi Prekršajnog zakona, stavka 3. točka 1. novčanu kaznu u iznosu od 265,44 eura.

7. Odredbama članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona propisano je da izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, te određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Izričući počinitelju novčanu kaznu sud će uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.

8. Nadalje, uzevši u obzir ranije ponašanje okrivljenika vidljivo je da isti nisu do sada prekršajno kažnjavani, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenju prekršaja odnosno nepoštivanju zakona.

9. Slijedom navedenoga, vodeći računa o ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja u konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud primijenio institut ublažavanja kazne, davši razloge koji su prihvatljivi i ovom drugostupanjskom sudu, pri čemu odmjerena kazna predstavlja primjerenu društvenu osudu za počinjeni prekršaj i opravdano se može očekivati da će se njome postići opća i posebna svrha kažnjavanja.

10. Tvrdnja žalbe kojom se pobija odluka o troškovima prekršajnog postupka, potpuno je paušalna i općenita te ne sadrži ni jedan konkretan navod na temelju koje bi se odluka prvostupanjskog suda u tom dijelu mogla ispitati. Iz navedenih razloga, ova žalbena osnova nije razmatrana.

11. Treba napomenuti da sud nije razmatrao odgovor na žalbu priložen u ovom predmetu po braniteljici okrivljenika jer takav procesnopravni institut nije predviđen Prekršajnim zakonom.

12. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 12. siječnja 2025.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.