REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž -570/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu u vijeću sastavljenom od sutkinja Irene Dikanović-Terzić predsjednice vijeća, Draženke Ilak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Lidije Klašnja-Petrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje OIB: 02958272670, Zagreb, Margaretska 3, protiv tuženika FG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Borisu Anišiću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 25. travnja 2024., poslovni broj: P- 846/2023-10, u sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 25. travnja 2024., poslovni broj: P-846/2023-10, u cijelosti.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku FG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, OIB: 02958272670, Regionalni ured Zagreb, Mihanovićeva 3, Zagreb, iznos od 3.007,36 eura / 22.658,99 kuna na ime obveznog zdravstvenog osiguranja zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 18.02.2022. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

P oslovni broj: Gž -570/2024-3

a od 01.01.2023. godine pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku FG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, nastale troškove parničnog postupka sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju HRVATSKOM ZAVODU ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, OIB: 02958272670, Zagreb, Margaretska 3, naknaditi tuženiku FG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 500,00 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. travnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana."

2. Protiv presude žalbu je pravovremeno podnio tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. U žalbi ističe kako prvostupanjski sud pogrešno tumači institut zastare, jer prema članku 230. Zakona o obveznim odnosima i članku 147. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju tražbina zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Tužitelj je saznao za štetu donošenjem rješenja u upravnom postupku 22. travnja 2021., a tužba je podnesena 8. veljače 2023, pa se ne može govoriti o zastari. Dalje ističe da je svojim rješenjem od 19. svibnja 2022. ispravio pogrešku datuma stjecanja statusa obvezno zdravstveno osiguranje osobe Zavoda. Predlaže da se njegova žalba uvaži i da se preinači prvostupanjska presuda na način da se tužbeni zahtjev usvoji, podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Trošak žalbe ne traži.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

P oslovni broj: Gž -570/2024-3

5. Tužitelj je žalbu podnio zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, ali u žalbi konkretno ne navodi o kojoj bitnoj povredi parničnog postupka se radi, stoga je drugostupanjski sud ispitao pobijanu presudu, sukladno članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i pri tome nije našao da bi takva povreda bila počinjena.

6. U prvostupanjskom je postupku utvrđeno:

- da je tuženik bio zaposlen u trgovačkom društvu Stridon promet d.o.o. od 17. studenog 2014.,

- da je Stridon promet d.o.o. tužitelja odjavio sa osiguranja sa danom 28. veljače 2015.,

- da je tužitelj donio rješenje o prestanku statusa osigurane osobe tuženika šest godina nakon što je u evidencijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje evidentirano da je tuženiku prestao radni odnos u Stridon prometu d.o.o., te da je navedeno rješenje doneseno 22. travnja 2021.,

- da je tuženik u razdoblju od 22. travnja 2016. do 6. listopada 2019. koristio zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu od ukupno 3.007,36 eura.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud smatra da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan i to stoga što je dužnost poslodavca bila odjava radnika, što je očito Stridon promet d.o.o. i učinio kada je tuženika odjavio kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje sa statusa osigurane osobe dana 28. veljače 2015., ali je izostala svaka komunikacija između Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i tužitelja zbog čega je tek šest godina kasnije doneseno rješenje kojim je utvrđen prestanaka statusa osigurane osobe. Osim toga, prvostupanjski sud nalazi da je osnovan i prigovor zastare potraživanja, a pri tome se poziva na odredbu članka 230. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje ZOO) kojom je propisano da tražbina naknade štete, o kakvoj tražbini je u konkretnom slučaju riječ, zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, pa imajući u vidu da je tužitelj za troškove zdravstvenih usluga koji su nastajali u razdoblju od 22. travnja 2016. do 16. listopada 2019. znao u svakom trenutku kada su ta plaćanja učinjena, a tužbu je podnio tek 8. veljače 2023., sve su tražbine zastarjele 6. listopada 2022., zbog čega smatra da je tužba podnesena izvan zastarnog roka iz članka 230. stavka 1. ZOO-a.

8. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan, ali ne zbog toga što je tražbina tužitelja zastarjela, već stoga što iz

P oslovni broj: Gž -570/2024-3

utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da nije postojala obveza tuženika da izvrši svoju odjavu sa zdravstvenog osiguranja, jer on osobno nije niti izvršio prijavu na zdravstveno osiguranje, niti je on osobno bio obveznik plaćanja doprinosa.

9. Naime, člankom 120. stavkom 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj: 80/13, 137/13, 98/19 dalje: ZOZO) propisano je da status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje koju prema odredbama toga Zakona podnosi obveznik plaćanja doprinosa, osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa, odnosno pravna ili fizička osoba za osiguranu osobu, a stavkom 4. propisno je da osobi za koju obveznik plaćanja doprinosa ne podnese prijavu, odnosno odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja Zavod će rješenjem utvrditi status, odnosno prestanak statusa osigurane osobe po službenoj dužnosti.

10. Dakle, prema članku 120. stavku 1. ZOZO, prijavu na zdravstveno osiguranje za tuženika morao je podnijeti njegov poslodavac jer je isti bio obveznik plaćanja doprinosa za radnike, te je njegova dužnost bila i da izvrši odjavu osiguranja radnika, a ako poslodavac ne podnese odjavu, prestanak statusa osigurane osobe utvrdit će Zavod po službenoj dužnosti.

11. Prema članku 138. stavku 1. točki 3. ZOZO-a, Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne odnosno fizičke osobe ako je isplata izvršena stoga što nije podnesena prijava o promjenama koje utječu na gubitak ili na opseg prava radnika, odnosno prijava o istupanju radnika s rada ili ako je prijava podnesena poslije propisanog roka, a na temelju stavka 2. istog članka osigurane osobe koje su obvezne same podnositi prijave ili davati određene podatke u vezi sa svojim pravima i obvezama, obvezne su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka same Zavodu naknaditi štetu koja je nastala, jer prijava nije podnesena ili su dani neistiniti podaci, dok na temelju stavka 3. za štetu u slučajevima iz stavka 1. toga članka pravna i fizička osoba odgovaraju bez obzira na krivnju, a osigurane osobe u slučajevima iz stavka 2. toga članka odgovaraju za štetu ako su znale ili morale znati da su dani podaci neistiniti ili netočni, odnosno ako su znale ili morale znati za promjene koje utječu na gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile.

12. Stoga, dakle tužitelj može zahtijevati naknadu štete, koja je nastala zbog izvršenih isplata za osiguranu osobu, jer nije podnesena prijava o promjenama koje utječu na gubitak ili na opseg prava radnika, od pravne osobe koja je bila obveznik podnošenja prijave za zdravstveno osiguranje tuženika i koja je bila u obvezi plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje tuženika (ukoliko je do takvog propusta došlo s obzirom da iz obrazloženja rješenja tužitelja od 22. travnja 2021. na strani 4. spisa proizlazi da je elektronska odjava HZMO-a zaprimljena izvan roka od 30 dana, odnosno šest godina nakon odjave). Tuženik bi bio dužan naknaditi štetu samo da je on kao fizička osoba bio sam dužan podnositi prijave ili davati određene podatke u vezi sa svojim pravima i obvezama, a što iz stanja prvostupanjskog spisa ne proizlazi. Stoga je pravilan

P oslovni broj: Gž -570/2024-3

zaključak prvostupanjskog suda da bi iz navedenog razloga tužbeni zahtjev tužitelja bio neosnovan.

13. Osnovano tužitelj u žalbi navodi da u konkretnom slučaju nije nastupila zastara potraživanja. To zato što je člankom 147. stavkom 2. ZOZO-a propisano da rokovi zastare tražbina naknade štete u smislu odredbi ovoga Zakona počinju teći u slučajevima iz članka 138. stavka 1. ovoga Zakona, o kojem slučaju je riječ u ovom postupku, od dana pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu, pa kako je tek rješenjem od 22. travnja 2021. (strana 3. i 4. spisa) utvrđen prestanak statusa osigurane osobe, a tužba je podnesena 8. veljače 2023. to nije nastupila zastara potraživanja.

14. No unatoč pogrešnom pravnom stavu prvostupanjskog suda glede zastare potraživanja, prvostupanjski je sud pravilno odbio tužbeni zahtjev tužitelja iz naprijed obrazloženih razloga.

15. Budući da drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u pogledu odluke o troškovima postupka, sukladno članku 365. stavku 2. ZPP-a, a tužitelj u žalbi odluku o trošku posebno ne osporava, niti navodi zbog čega materijalno pravo u tom dijelu ne bi bilo pravilno primijenjeno, žalba tužitelja je odbijena i prvostupanjska presuda je potvrđena u cijelosti, sukladno članku 368. stavku 1. i 2. ZPP-a

16. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 12. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović-Terzić