Broj: Ppž-4908/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika PL, zastrupanog po branitelju Bojanu Lujaku, odvjetniku iz Dubrovnika, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova RH, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje prometne policije Dubrovnik, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, od 26. travnja 2023., poslovni broj: DU2 Pp-2228/2021, na sjednici održanoj 12. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se kao osnovana žalba Ministarstva unutarnjih poslova RH, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje prometne policije Dubrovnik, pobijana presuda ukida i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1.Pobijanom presudom, okrivljenik je oslobođen od optužbe, da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je navedeno da je isto kažnjivo po članku 229. stavku 7. cit. Zakona.
2.Istom presudom, temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3.Protiv pobijane presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
4.U žalbi tužitelj navodi da okrivljenik u pisanoj obrani ističe da zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola potpisan jedino od strane policijskog službenika ne može biti dokaz u prekršajnom postupku. U žalbi tužitelj dalje navodi da sud u obrazloženju presude navodi da nije moguće dokazati da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci presude odnosno da je prijeporno da li je koncentracija alkohola utvrđena alkometrom Drager ser. br. Arye 18 bila 1,56 g/kg, odnosno veća ili manja. Ističe da sud prilikom izražavanja da je prijeporna količina koncentracije alkohola utvrđena alkometrom Drager, nije iskoristio mogućnost provjere navedenog uređaja, odnosno koncentracije alkohola u konkretnom slučaju, a što je ovaj uređaj omogućavao u određenom vremenskom periodu obzirom da posjeduje svoju internu memoriju koja omogućuje pamćenje provedenih alkotestiranja sa drugim podacima. Ističe da je okrivljenik osobno potpisao prekršajni nalog u kojem je navedeno da mu je očitana koncentracija alkohola od 1,56 g/kg.
5.Na navedene žalbene navode okrivljenik se očitovao po branitelju da tužitelj ne spori da se zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola ne može koristiti kao dokaz u postupku, a to iz razloga što isti nije potpisan od strane okrivljenika, pa zapisnik da nije u skladu s člankom 158. stavkom 5. Prekršajnog zakona. Ovlašteni tužitelj da zanemaruje da se jedino u tome nezakonito sastavljenom zapisniku nalazi podatak o serijskom broju i proizvođaču uređaja za utvrđivanje koncentracije alkohola, slijedom čega da bi pribavljanje i provjeravanje interne memorije uređaja predstavljalo plodove otrovne voćke iz članka 10. stavka 2. ZKP/08. Potpisivanje prekršajnog naloga da ne znači i priznavanje okolnosti navedenih u istome, jer se u tom slučaju prekršajni postupak ne bi trebao ni voditi. Ujedno prilaže podnesak kojim traži isplatu nagrade i nužnih izdataka branitelju.
6.Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
7.Žalba ovlaštenog tužitelja je osnovana.
8.Vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 i 114/22), ispitivalo je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ista pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitalo je jesu li presudom počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pri tome nije utvrđeno da postoje povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
9.Naime, točna je konstatacija okrivljenika po branitelju da potpisivanje prekršajnog naloga ne znači i priznavanje okolnosti navedenih u istome, jer se u tom slučaju prekršajni postupak ne bi trebao ni voditi, ali ova činjenica da je okrivljenik prvo potpisao prekršajni nalog, a naknadno nije potpisao zapisnik ukazuje da je doista došlo do konfliktne situacije, jer je notorno da policijski službenik kod sastavljanja zapisnika isti daje na potpis kao i prekršajni nalog, što ukazuje na činjenicu da je tijekom nadzora došlo nastavno do teškog konflikta kako to ističe policijski službenik, što dovodi u sumnju činjenicu da je okrivljenik odbio potpisati zapisnik o alkotestiranju, pri čemu je nesporno da mu je isti policijski službenik uručio u ruke, a što je izričito konstatirano na samom zapisniku.
10.Obrazlažući odluku o oslobađanju okrivljenika od optužbe za prekršaj koji mu je stavljen na teret, prvostupanjski sud navodi da je okrivljenik u svojoj obrani poricao prekršaj koji mu je stavljen na teret navodeći da je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola potpisan jedino od strane policijskog službenika te kao takav ne može biti dokaz u postupku, a što je prvostupanjski sud prihvatio kao osnovan razlog za oslobađanje okrivljenika od prekršajne odgovornosti, te je prvostupanjski sud temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio od optužbe.
11.Međutim, ovaj sud smatra da je na temelju tako provedenog postupka, preuranjena odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju od optužbe okrivljenika za inkriminirani mu prekršaj.
12.Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud tijekom dokaznog postupka u svojstvu svjedoka saslušao policijskog službenika ŠL koji je iskazao da je okrivljenik bio vrlo neugodan kod kontrole te ga vrijeđao kod ispisivanja zapisnika o ispitivanju alkoholiziranosti pri čemu mu je i prijetio te mu je uslijed nastale situacije htio dati zapisnik da potpiše ili omaškom nije, pri čemu je evidentno da je zapisnik o alkotestiranju proveden alkometrom Drager ser. br. Arye 18 uručen osobno u ruke okrivljeniku, što je izričito konstatirano na samom zapisniku.
13.Nadalje, odredbom članka 148. stavka 4. Prekršajnog zakona izričito je propisano, između ostalog, da u slučaju dostave na mjestu počinjenja prekršaja, ako primatelj svojim potpisom odbije potvrditi prijam odluke ili drugog dopisa, postupit će se na način predviđen ovim stavkom a odluka ili drugi dopis ostavit će se primatelju tako što će mu se na pogodan način učiniti dostupnim i to će se zabilježiti, čime se dostava smatra uredno obavljenom.
14.Dakle, sadržaj svih provedenih dokaza ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost utvrđenja odlučnih činjenica, kako to ističe i žalitelj. Naime, u konkretnom slučaju prvostupanjski sud olako na osnovu poricanja prekršaja od strane okrivljenika da zapisnik nije potpisan od strane okrivljenika zaključuje da isto predstavlja razlog za oslobođenjem od optužbe, iako u smislu izričite odredbe članka 148. stavka 4. okrivljenik može i odbiti potpisati zapisnik, te njegov potpis nije nužan kako to obrazlaže prvostupanjski sud, a pogotovo je upitan zaključak suda da time što zapisnik nije potpisan od strane okrivljenika je upitna i utvrđena koncentracija alkohola, odnosno da bi se u tom slučaju kako to u odgovoru na žalbu navodi okrivljenik radilo o plodu otrovne voćke, a što na indirektan način u obrazloženju svojim nepriznavanjem valjanosti zapisnika zato jer nije potpisan od strane okrivljenika za sada potpuno neosnovano dovodi u pitanje i prvostupanjski sud.
15.Naime, za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja prvostupanjski sud trebao je provesti sve moguće dokaze i na temelju provedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke te s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, a sve kako bi se u postupku utvrdile sve relevantne činjenice i okolnosti konkretnog događaja.
16.Naime, zaključak suda da time što zapisnik o alkotestiranju nije potpisan od strane okrivljenika može dovesti u sumnju i pravilnost uređaja Drager kojim je utvrđeno alkotestiranje, odnosno utvrđenu koncentraciju alkohola, nema uporište na temelju provedenih dokaza.
17.Stoga, temeljem odredbe članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, valjalo je prihvatiti osnovanom žalbu tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje
18.U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će provesti novi postupak uvažavajući sve primjedbe iznesene u ovom rješenju, provesti dokaze na koje je ukazano ovim rješenjem, kao i druge dokaze za koje se ukaže potreba, a potom, ponovno ocijeniti provedene dokaze i na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
19.Radi navedenog riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 12. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Marcela Soljačić-Prester, v.r.
Nediljko Boban, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku, u 4 otpravka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.
