Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašić kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe SMART 2 GO d.o.o., zastupane po braniteljici Sanji Jerković, odvjetnici iz Splita, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. točke 1. Zakona o gradnji (''Narodne novine“ broj: 153/2013, 20/2017, 39/2019, 125/2019), i članka 162. stavka 2. točka 9. istog Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, od 3. ožujka 2023., broj: Pp-14544/2022-7, na sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljene pravne osobe SMART 2 GO d.o.o., kao osnovana, a u povodu iste žalbe i po službenoj dužnosti ukida se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu te predmet dostavlja sudu prvog stupnja u tom dijelu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, od 3. ožujka 2023., broj: Pp-14544/2022-7 okrivljena pravna osoba proglašena je krivom i kažnjena novčanom kaznom od 1.200,00 eura / 9.041,40 kuna, zbog prekršaja iz članka članka 162. stavka 2. točka 9. Zakona o gradnji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te je na temelju članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona oslobođena od optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz članka 162. stavka 1. točke 1. istog Zakona.
2. Istom presudom okrivljena je dužna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 eura/ 452,07 kuna.
3. Protiv okrivljujućeg dijela navedene presude okrivljena je pravodobno putem braniteljice podnijela žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. i 11. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o prekršajnopravnim sankcijama, navodeći da je iz obrazloženja pobijane presude razvidno da je prvostupanjski sud spornu činjenicu utvrdio na nezakonitom dokazu kojeg je predhodno izdvojio iz spisa na glavnoj raspravi 28. veljače 2023., Zapisnik Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije od 13. rujna 2022., saslušanjem inspektorice SP u svojstvu svjedoka. Nadalje, sud je u postupku propustio utvrditi o kojim se radovima radi da li o radovima za čije ishođenje je potrebna građevinska dozvola ili pak o radovima koji se mogu izvoditi na temelju Pravilnika o jednostavnim građevinama I radovima, čime je počinio bitnu povredu iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona. Nadalje, ističe propust prvostupanjskog suda u postupku utvrditi i odlučne činjenice za utvrđivanje zakonom propisane visine novčane kazne, budući se radi o građevini 3b skupine a u skladu s odredbom čl. 162. St. 5. Zakona o gradnji.
2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati I okrivljena oslobodi optužbe, podredno izrečena novčana kazna ublaži ili pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), i u okviru žalbenih navoda okrivljene, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u nastavku teksta: ovaj Sud), utvrdio je da je pobijanom presudom počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Člankom 195. stavkom 1. toč. 10. Prekršajnog zakona propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. ovog Zakona. Člankom 90. stavkom 1. citiranog Zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakoniti način (nezakoniti dokazi), a člankom 90. stavkom 2. toč. 2. Prekršajnog zakona da su nezakoniti dokazi oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
6. Kao što je razvidno iz obrazloženja prvostupanjske presude, prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji temelji na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, konkretno, na iskazu svjedokinje inspektorice SP, u dijelu kada ona prepričava što joj je rekao LP direktor pravne osobe, prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora dana 13. rujna 2022., o kojem je sastavila zapisnik.
7. Nadalje treba istaknuti da u skladu s člankom 158. stavcima 6. i 8. Prekršajnog zakona, prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku i takvi se zapisnici mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku.
8. Kako je to vidljivo iz spisa, svjedokinja inspektorice SP, u svom iskazu kod prvostupanjskog suda dana 28. veljače 2023., između ostalog, doslovno je iskazala da je: „ ... saslušala odgovornu osobu LP koji je izjavio da je radove započeo u ožujku 2022., a nije dostavio Ugovor o nadzoru niti je imao pisanu prijavu prije početka građenja.“
9. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da prvostupanjski sud odluku o krivnji temelji na uvjerljivom iskazu svjedokinje inspektorice SP, dakle, prihvaća iskaz ove svjedokinje u cijelosti, a to znači i onaj dio u kojem ona prepričava što joj je rekao direktor tvrtke LP, tijekom provođenja inspekcijskog nadzora, a koji dio iskaza se i reproducira u obrazloženju pobijane presude.
10. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koju je LP dao inspektorici nije zakonit dokaz, jer se radi o neformalnom iskazivanju osumnjičenika pred ovlaštenom osobom tijela državne uprave prilikom vršenja izvida prekršaja, pa time nije zakonit dokaz ni iskaz imenovane svjedokinje u dijelu u kojem ona prepričava što joj je ta osoba rekla prilikom obavijesnog razgovora, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje sudske odluke.
11. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točke 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedokinje inspektorice SP u dijelu u kojem ona prepričava što joj prepričava direktor tvrtke prilikom obavijesnog razgovora i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljene.
12. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je počinio povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti ne ulazeći za sada, u osnovanost drugih žalbenih osnova na koje se ukazuje žalbom.
13. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja, time da će prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloniti istaknutu bitnu povredu, provesti sve potrebe i zakonite dokaze radi pravilnog i potpunog činjeničnog utvrđenje, te vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.
14. Zbog izloženih razloga trebalo je riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 12. veljače 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
