Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Poslovni broj: Gž-436/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Emiru Čustoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju kao punomoćnici zastupaju odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Sanja Rojnić i Ronald Kontešić u Puli, protiv tuženika ĆL, vlasnika građevinskog obrta " [obrt] " iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Samir Neslanović, odvjetnik u Puli, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv rješenja o smetanju posjeda Općinskog suda u Rijeci broj Psp-71/2021-24 od 11. ožujka 2022., 12. veljače 2025.
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje o smetanju posjeda Općinskog suda u Rijeci broj Psp-71/2021-24 od 11. ožujka 2022. u pobijanom dijelu (točka I i III izreke).
II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Rješenjem označenim u izreci doslovce je odlučeno:
"I. Utvrđuje se da je tuženik DL, vlasnik građevinskog obrta " [obrt] " iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], neovlašteno smetao tužiteljicu ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom, faktičnom i nesmetanom posjedu nekretnina kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na način da je stavio na ulazna vrata svoj lokot kao i natpis: " stop blokirano gradilište, strogo zabranjen pristup svaki neovlašteni pokušaj ulaza ili provale će biti prijavljen policiji [obrt] obrt za građevinarstvo, pa se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 5.000,00 kn.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za izdavanjem privremene mjere koji glasi:
'1. Zabranjuje se tuženiku, protivniku osiguranja i trećim osobama da nakon ulaska tužiteljice-predlagateljice osiguranja u posjed nekretnina kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] poduzimaju radnje kojima se nanosi daljnje šteta predlagateljici osiguranja a naročito radnje ponovnog postavljanja lokota ili sličnih naprava na ulaznim vratima nekretnina, postavljanja bilo kakvih zapreka i slično, te svih drugih radnji kojima se tužiteljica, predlagateljica osiguranja sprječava u vršenju posjeda predmetnih nekretnina pod prijetnjom izricanja novčanih kazni.
2. Istovremeno se zaprječuje tuženiku, protivniku osiguranja sa novčanom kaznom u iznosu od 18.000,00 kn.
3. Ukoliko tuženik, protivnik osiguranja ili treća osoba na bilo koji način budu ometali ili sprječavali tužiteljicu, predlagateljicu osiguranja ili od nje ovlaštenu osobu u provedbi radnji opisani u stavku 1. ovog rješenja, zapriječena novčana kazna će se izreći te će se istovremeno zaprijetiti novom većim kaznom sve dok se imenovani ne pokore nalogu suda.'
III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 4.796,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama u visini određenoj čl .29. ZOO-a koje teku od 11.ožujka 2022. g. pa do isplate sve u roku od 15 dana dok se za više zatraženi parnični trošak zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan."
2. Tuženik je podnio žalbu protiv točaka I i III navedenog rješenja zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom drugostupanjskom sudu da pobijanu odluku preinači na način da prihvati tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, tuženiku naloži plaćanje parničnih troškova a podredno da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba je pravovremena i dopuštena.
4. Tužiteljica je odgovorila na žalbu.
5. Žalba je osnovana.
6. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite na nekretninama oznake k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na kojima je u tijeku izgradnja građevine stambene namjene. Ugovorom o gradnji stambene građevine od 11. studenog 2020. sklopljenim između tužiteljice, kao naručiteljice radova, i tuženika kao izvođača, tuženik je preuzeo obvezu izvođenja građevinskih i obrtničkih radova na građevini stambene namjene na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u roh-bau nivou, a k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su susjedne nekretnine.
7. Čin smetanja, po navodima tužiteljice, se sastojao u stavljanju na ulazna vrata gradilišta lokota i postavljanja natpisa "stop blokirano gradilište - strogo zabranjen pristup - svaki neovlašteni pokušaj ulaza ili provale će biti prijavljen policiji [obrt] obrt za građevinarstvo". Tužiteljica tvrdi da je lokot stavljen 9. kolovoza 2021., možda i dan ranije a da je ona vratila posjed 1. rujna 2021. kada je skinut lokot i natpis uz angažman zaštitarske firme Crni vjetar d.o.o. iz Medulina.
8. Tuženik je osporavao da bi čin stavljanja lokota i natpisa uopće predstavljao čin smetanja posjeda, navodeći da je tužiteljica i prije postavljanja lokota i natpisa bila u posjedu nekretnina a i nakon postavljanja jer je srušila znak prilikom fotografiranja mjesta događaja, a radilo se o prepreci koja je lako savladiva.
9. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:
- da je tuženik uputio tužiteljici pismeno 9. kolovoza 2021. kojim je, pozivajući se na Zakon o obveznim odnosima, obavještava da je na dan 9. kolovoza 2021. on u posjedu nekretnina, da je blokirao gradilište i da je od toga dana, dakle 9. kolovoza 2021., blokiran pristup gradilištu sve dok se ne riješi spor;
- da je tuženik postavio natpis sadržaja "stop blokirano gradilište - strogo zabranjen pristup - svaki neovlašteni pokušaj ulaza ili provale će biti prijavljen policiji " za koji je tužiteljica doznala 9. kolovoza 2021.,
- da je na sastanku održanom između tužiteljice i nadzornog inženjera 9. kolovoza 2021., na kojem sastanku je trebao biti prisutan i tuženik ali se nije pojavio, zaključeno da se raskida ugovor o izvođenju završnih radova na stambenoj građevini od 8. lipnja 2021. te da otkazni rok traje 15 dana i započinje teći 9. kolovoza 2021.,
- da se tužiteljica poslužila institutom samopomoći i 1. rujna 2021. vratila posjed nekretnina.
10. Prvostupanjski sud je, na temelju utvrđenih činjenica, zaključio da je tuženik bio pomoćnik u posjedovanju u trenutku kada ga je tužiteljica uvela u posjed radi obavljanja ugovorenih radova, dakle nije izvršavao nikakvu svoju vlast glede stvari, a u trenutku kada je obavijestio tužiteljicu da je blokirao gradilište i da je stavio natpis na gradilište kojim se obavještavaju svi o blokiranju gradilišta, se prestao pokoravati nalozima tužiteljice kao naručitelja, te ju je na taj način, postavljanjem lokota i pisanjem natpisa, smetao u posjedu, s tim da je takvo smetanje ocijenio samovlasnim. Pri tome je naveo da nije osnovan prigovor tuženika da se ne radi o smetanju posjeda zbog toga što je tužiteljica mogla lako oboriti predmetni znak jer smisao posjeda nije pristupati nekretnini svladavanjem prepreka postavljenim od strane drugih osoba već nesmetano koristiti i pristupati svojoj stvari, bilo pokretnoj ili nepokretnoj, a postavljanjem obavijesti tuženik je jasno iskazao volju da zabranjuje tužiteljici pristup na gradilište dok se ne riješe problemi nastali oko izvođenja radova.
11. Primjenjujući na tako utvrđeno činjenično stanje odredbu članaka 22. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV) te odredbu članka 441. ZPP-a prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tj. utvrdio je čin smetanja i zabranio tuženiku da ubuduće smeta posjed tužitelja na takav ili sličan način.
12. Ta odluka suda je pravilna.
13. Prema odredbi članka 21. stavak 1. ZV-a pravo na zaštitu posjeda ima onaj kojega drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Sud pruža zaštitu u smetanju posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom javnom ili sličnom interesu (članak 22. stavak 2. ZV-a). Iz navedene odredbe proizlazi da pravo na tužbu zbog smetanja posjeda pripada posljednjem mirnom posjedniku, a pasivno je legitimiran u posjedovnom sporu počinitelj smetanja, njegov nalogodavac, kao i onaj u interesu kojeg je počinjeno smetanje a on se od toga nije ogradio.
14. U biti u ovom postupku nije bilo sporno da je tužiteljica posjednik predmetnih nekretnina, niti je sporno da je tuženik postavio natpis ranije navedenog sadržaja na ovim nekretninama, ali je tuženik tvrdio da time nije tužiteljica smetana u posjedu.
15. Pravilno je prvostupanjski sud uočio da tuženik nije imao posjed predmetnih nekretnina jer je na osnovi ugovora o izvođenju radova mogao imati status pomoćnika u posjedu jer nije izvršavao nikakvu svoju vlast glede predmetnih nekretnina. (članak 12. ZV-a)
16. Činjenični zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik postavio lokot na ulazna vrata koja vode do gradilišta nije doveden u pitanje navodima žalbe. U odgovoru na tužbu tuženik nije tvrdio da on nije postavio lokot već je tvrdio da postavljanje lokota nije prikladno za smetanje posjeda tj. tvrdio je da time nije izvršen čin smetanja posjeda, da bi kasnije, tijekom postupka, ustvrdio da on nije postavio lokot.
16.1. Iz raspravne građe proizlazi da je među strankama došlo do spora oko izvođenja radova zbog čega je tužiteljica 9. kolovoza 2021. raskinula ugovor a tuženik je blokirao gradilište i postavio obavijest kojom je strogo zabranio pristup gradilištu i zaprijetio da će svaki neovlašteni pokušaj ulaza ili provale biti prijavljen policiji, dakle, tuženik je blokirao gradilište dok se ne razriješe sporovi koji proističu iz ugovora o gradnji. U ovakvoj situaciji sasvim je logično da je sud povjerovao tužiteljici koja je tvrdila da je upravo tuženik postavio lokot na ulaznim vratima koja vode do gradilišta.
17. Među stankama je bilo sporno je li postavljanjem lokota i natpisa ranije navedenog sadržaja smetan posjed tužiteljice, tj. da li te radnje predstavljaju čin smetanja posjeda.
18. Prvostupanjski sud je pravilno razriješio ovo pitanje kada je naveo da postavljanje lokota i natpisa kojim se strogo zabranjuje pristup gradilištu, obavještava da je blokirano gradilište, da će svaki neovlašteni pokušaj ulaza ili provale biti prijavljen policiji, ima značajke čina smetanja posjeda, jer posjednik ne mora savladavati nikakve prepreke da bi izvršavao posjed niti bi trebao biti izložen prijetnjama zbog toga.
19. Činjenični i pravni zaključci prvostupanjskog suda o ovom pitanju su prihvatljivi i ovom, drugostupanjskom, sudu.
20. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi sa člankom 8. ZPP-a na koju se ukazuje u žalbi tuženika, niti je počinjena neka od drugih bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.
21. Prvostupanjski sud je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite kojim se traži utvrđenje čina smetanja i zabrana budućeg smetanja, s obzirom da se tužiteljica koristila institutom samopomoći.
22. Pravilno je naloženo tuženiku platiti parnične troškove, a u žalbi tuženik samo navodi da odluku o troškovima treba preinačiti s obzirom da je potrebno preinačiti i odluku o glavnoj stvari, a ovaj sud na pravilnu primjenu materijalnog prava kod donošenja odluke o troškovima, s obzirom na vrijeme pokretanja ovog postupka (30. kolovoza 2021.), ne pazi po službenoj dužnosti. (članak 365. stavak 2. ZPP-a)
Dubrovnik, 12. veljače 2025.
Sudac
Emir Čustović
