Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

    J. Jelačića 3, Bjelovar

    Poslovni broj: P Ob-215/2024-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Valentini Gacik, odvjetnici u Požegi protiv tuženika FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s posljednje prijavljenom adresom prebivališta u [adresa], nepoznatog boravišta, zastupanog po posebnoj skrbnici II, zaposlenici Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, Zagreb, Oreškovićeva ulica 25 uz sudjelovanje maloljetne BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2011. u [adresa], zastupana po posebnom skrbniku ŠI, zaposleniku iz Centra za posebno skrbništvo – Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi samostalnog ostvarivanja roditeljske skrbi, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 10. veljače 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica, a u odsutnosti urednog pozvane tužiteljice, posebnog skrbnika maloljetnog djeteta i tuženika, 12. veljače 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Mijenja se Presuda Općinskog suda u Virovitici posl.br. P Ob-76/2016-37 od 23. prosinca 2016., u dijelu u kojem su tužiteljica i tuženik zajednički ostvarivali roditeljsku skrb nad maloljetnim djetetom BI, OIB: [osobni identifikacijski broj] na način da će tužiteljica VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao majka potpuno samostalno ostvarivati roditeljsku skrb za maloljetnu BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2011. u Požegi i potpuno samostalno će zastupati dijete svim bitnim osobnim pravima djeteta iz čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023) (promjena djetetovog osobnog imena, promjena prebivališta odnosno boravišta djeteta i izbor ili promjena vjerske pripadnosti).

    II. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi spora o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi nad maloljetnim djetetom, a koje dijete živi s tužiteljicom u [adresa].

    1.1. U tužbi tužiteljica ističe da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Virovitici, posl. broj P Ob-76/16-37 od 23. prosinca 2016., pod točkom I. utvrđeno da je tuženik otac maloljetnog djeteta, te je pod točkom II. dijete povjereno tužiteljici na čuvanje i odgoj.

    1.2. Nadalje, tužiteljica ističe da iako u presudi nije deklarirano naznačeno da oboje stranke zadržavaju skrbništvo nad maloljetnim djetetom, međutim, nije niti utvrđeno da majka ima samostalno skrbništvo, slijedom čega tužiteljica oko bilo kojeg pitanja u odnosu na dijete mora tražiti suglasnost tuženika, sa kojim ni ona ni dijete nemaju nikakvog kontakta. Tuženik je posljednji put vidio dijete prije otprilike pet godina, na kratko, u Zagrebu, ne kontaktira ni na kakav način s djetetom, niti plaća uzdržavanje.

    1.3. U postupku obveznog savjetovanja tuženik nije sudjelovao jer se nije niti odazvao. 1.4. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog ročišta donese odluku kojom će se odrediti da tužiteljica samostalno ostvaruje sve sadržaje roditeljske skrbi za maloljetno dijete, te da samostalno zastupa svoje maloljetno dijete, samostalno sklapa za njega sve pravne poslove, samostalno odlučuje o prebivalištu i boravištu djeteta, o ishođenju osobne iskaznice i putovnice, o izboru liječnika i zdravstvene zaštite, o izboru školovanja, odlasku na izlete u okviru školske ustanove te da samostalno kao majka upravlja imovinom maloljetnog djeteta. Tužiteljica predlaže da joj tuženik naknadi troškove postupka.

    2. U skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), sud je zatražio od nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica da maloljetnom djetetu imenuju posebnog skrbnika, a što je i učinjeno s Rješenjem, Klasa: UP/I-552-02/24-06/9, Urbroj: 139-089-05-04-24-3 od 12. rujna 2024. (list 24 spisa), imenovanjem posebnog skrbnika u osobi ŠI iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica radi zaštite prava i interesa djeteta u postupku koji se vodi pred ovim sudom pod brojem P Ob- 215/2024.

    2.2. Podneskom od 30. listopada 2024. (list 39 spisa) poseban skrbnik maloljetnog djeteta je naveo da predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva za samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi.

    3. Tuženiku je tijekom postupka pokušana dostava na adresu prijavljenu u [adresa], međutim, dostava se za adresu prebivališta vratila za tuženika s naznakom dostavljača „nepoznata“.

    3.1. S obzirom na navedeno, zatraženo je pisano izvješće od socijalnim, obiteljskim ekonomskim prilikama tuženika od nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Petrinja, a koji su podneskom Klasa: 552-01/24-01/50, Urbroj: 139-066- 03-07-24-3 od 30. rujna 2024. naveli da su poslali pismeno tuženiku na adresu prebivališta, ali da se pismeno vratilo s naznakom dostavljača „ne postoji više“. S tim u vezi ističu da je stambena zgrada na adresi u [adresa] ostala oštećena u potresu 2020. te je zbog toga u potpunosti uklonjena i ne postoji više. Provjerom u evidenciji utvrđeno je da je tuženik s te adrese brisan još 21. prosinca 2018. Nemaju saznanja gdje se nalazi tuženik te nisu u mogućnosti dostaviti za njega podatke.

    3.2. Radi navedenoga, zatraženo je od Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Petrinja da u skladu s odredbom 241. st. 1. toč. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023) u svrhu zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa tuženika da mu imenuju posebnog skrbnika s obzirom na to da mu najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupan, a nema punomoćnika, u stvarima o kojima se odlučuje prema odredbama navedenog Zakona. Dopisom od 11. listopada 2024. Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured [adresa] je dostavio Rješenje Klasa: UP/I-552-02/24-08/1, Urbroj:139-066-08-02-24-2 od 11. listopada 2024. kojim je tuženiku imenovan poseban skrbnik u osobi II, zaposlenici Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu.

    3.3. U podnesku od 24. listopada 2024. posebna skrbnica tuženika je dala odgovor na tužbu navodeći da se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naime, s obzirom da i sama tužiteljica navodi kako nema nikakva saznanja o tuženiku, nije poznato njegovo zdravstveno stanje, niti razlog iz kojeg je isti nedostupan, a koje činjenice su nužne za pravilno presuđenje u ovoj pravnoj stvari. Isto tako, navodi da se protivi naknadi parničnog troška. S obzirom da sud nema saznanja o imovinskim prilikama tuženika, niti okolnostima i razlozima zbog kojih je isti nepoznatog boravišta, mišljenja je da bi se naknadom parničnog troška na teret tuženika bitno povrijedilo načelo savjesnosti i poštenja prilikom odlučivanja.

    4. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u Presudu Općinskog suda u Virovitici posl.br. P Ob-76/16-37 od 23. prosinca 2016. (list 3- 6 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Virovitica Klasa: 552-05/24-09/19, Urbroj:139-089-05-09- 24-4 od 10. srpnja 2024. (list 7-8 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Petrinja Klasa: 552-01/24-01/50, Urbroj: 139-066-03-07-24-3 od 30. rujna 2024. (list 22 spisa), na ročištu održanim kod ovoga suda 30. listopada 2024. (list 35-37 spisa) izveden je dokaz saslušanja tužiteljice, nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica Klasa: 552-05/24-08/12, Urbroj: 139-089-05- 09-24-4 od 4. studenog 2024. (list 43-45 spisa),odnosno svu dokumentaciju koja prileži spisu.

    4.1. Sud nije saslušao tuženika jer mu je tijekom postupka bila otežana dostava pismena i jer je nepoznatog prebivališta i boravišta, a iz priložene dokumentacije proizlazi da tuženik ne ostvaruje roditeljsku skrb. Naime, iz dostavljene dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da tuženik tijekom razdoblja od 2016., nakon donošenja odluke čija se izmjena sada predlaže, pa do današnjeg dana nije pokazao interes za ostvarivanjem roditeljske skrbi u odnosu na maloljetno dijete.

    4.2. S obzirom na to da stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, raspravljanje je dovršeno i glavna rasprava je završena.

    5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), a u vezi s člankom 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan te je odlučeno kao u izreci presude.

    6. Među strankama nije sporno da imaju zajedničko maloljetno dijete, a što proizlazi i iz priložene dokumentacije.

    6.1. Isto tako, među strankama nije sporno da je Presudom Općinskog suda u Virovitici posl.br. P Ob-76/16-37 od 23. prosinca 2016. (list 3- 6 spisa), utvrđeno da je tuženik otac maloljetnog djeteta, dijete je povjereno na odgoj i čuvanje tužiteljici te su određeni osobni odnosi tuženika s djetetom svaki drugi petak od 14,00 sati do 15,00 sati u Podružnici Obiteljskog centra Virovitica u prisutnosti majke i stručnog radnika centra. Naloženo je tuženiku da doprinosi za uzdržavanje djeteta u mjesečnom iznosu od 970,87 kn (slovima: devetstosedamdeset kuna i osamdesetsedam lipa) počevši od 7. kolovoza 2011. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili dok se prilike ne izmjene i to tako da dospjele obroke plati odjednom, a dospjevajuće do 10-tog dana u tekućem mjesecu.

    6.2. Nadalje, među strankama nije ni sporno da maloljetno dijete stanuje s tužiteljicom od svojega rođenja, a da tuženik nakon donošenja odluke nije ostvarivao osobne odnose s maloljetnim djetetom niti je ostvarivao bilo koji oblik roditeljske skrbi, a što i proizlazi iz dokumentacije koja prileži spisu te iskaza tužiteljice.

    6.3. Među strankama je sporno može li se tužiteljici dopustiti ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi u odnosu na maloljetno dijete s obzirom na postupke tuženika i njegovu nedostupnost.

    7. U cilju donošenja zakonite i valjane odluke u najboljem interesu i dobrobiti zajedničkog maloljetnog djeteta stranaka, sud je zatražio od Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica kompletnu obradu tužiteljice i maloljetnog djeteta u pogledu izrade Izvješća o obiteljskim, imovinskim i socijalnim prilikama tužiteljice i maloljetnog djeteta, kao i prijedlog s kojim će roditeljem maloljetno dijete stanovati i o održavanju osobnih odnosa drugog roditelja s maloljetnim djetetom, dok u odnosu na tuženika nije bilo moguće utvrditi izvješće o obiteljskim, imovinskim i socijalnim prilikama zbog nepoznatog prebivališta i boravišta.

    8. Iz nalaza i mišljenja te pisanog Izvješća o imovinskim, socioekonomskim i obiteljskim prilikama tužiteljice sastavljenog po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Virovitica Klasa: 552-05/24-08/12, Urbroj: 139-089-05-09-24-4 od 4. studenog 2024. (list 43-45 spisa), proizlazi sljedeće:

    - tužiteljica je rođena u braku svojih roditelja, otac je umro, a majka je u mirovini. Ima dva mlađa brata ŠI i V te sestru GI. Svo troje žive u [adresa], zaposleni su i oženjeni/udani. Tužiteljica je sa svima u dobrim odnosima. Djetinjstvo opisuje kao dobro, u obitelji nije bilo nasilja i alkoholizma.

    - tužiteljica je završila Poljoprivredno prehrambenu srednju školu u Požegi. Zaposlena je kao njegovateljica u Domu za starije i nemoćne osobe u [adresa]. Ostvaruje mjesečne prihode u iznosu od 600,00 EUR (slovima: šesto eura) te prima dječji doplatak. - tužiteljica je urednog zdravstvenog stanja, negira psihijatrijski hereditet. - tužiteljica živi u kući u [adresa] na adresi [adresa]. Kuća u kojoj živi u vlasništvu je njezine majke F. Sastoji se od kupaonice, kuhinje, 2 spavaće sobe, dnevnog boravka i ostave. U kući su uvedeni voda, struja, grijanje je na drva.

    - tužiteljica je prvu bračnu zajednicu sklopila s EI 1997. U bračnoj zajednici je rođeno 2 zajedničke djece: TI, rođen **.**.2000. i SI, rođena **.**.2005., a s kojom djecom je tužiteljica u dobrim odnosima, povremeno se čuju.

    - tužiteljica je nakon razvoda braka stupila u vezu sa FI. Navodi kako je veza trajala otprilike 2 mjeseca te je u istoj rođeno jedno zajedničko dijete koje je sada učenica 7. razreda Osnovne škole Dobriše Cesarića u [adresa], prolazi s vrlo dobrim uspjehom. Urednog je zdravstvenog stanja.

    8.1. Nadalje, ističe se da je 8. travnja 2024. tužiteljica pokrenula postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja ostalih sudskih postupaka u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi i osobnih odnosa u vezi s djetetom. S tim u vezi se ističe da je 2. srpnja 2024. pristupila na prvi susret u postupku obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djetetom. Ista izjavljuje kako želi ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb o svojoj kćeri. Navodi kako su djetetov otac i ona bili u vezi. Nakon prekida veze koja je kratko trajala, otac djeteta je otišao u Nebojan i od onda su se vidjeli samo jednom kada je vidio dijete na kratko u Zagrebu. To je bilo prije otprilike 5 godina. Navodi kako tuženik svoju kćer ne viđa i ne kontaktira od njezine druge godine života. Prema posljednjoj sudskoj presudi od 23. prosinca 2016., sud je donio odluku kako će dijete živjeti s njom, a s ocem ostvarivati osobne odnose svaki drugi petak od 14,00 sati do 15,00 sati u Podružnici Obiteljskog centra u Virovitici u prisutnosti tužiteljice i stručnog radnika centra, međutim ti susreti se nikada nisu odvijali jer tuženik uopće nije dolazio vidjeti dijete. U presudi je također navedeno da je tuženik dužan uplaćivati iznos 970,00 kuna (slovima: devetstosedamdeset kuna)/128,74 EUR (slovima: stodavdesetosam eura i sedamdesetčetiri centa) za uzdržavanje djeteta, ali tužiteljica navodi kako joj tuženik nije uplaćivao navedeni iznos zbog čega ga je ovršila u Financijskoj agenciji. Nakon toga je primala privremeno uzdržavanje za djeteta u trajanju od 3 godine.

    8.2. Tužiteljica ističe da ne zna gdje tuženik trenutno živi i što radi, navodi kako dijete rijetko pita za njega. Zbog svega navedenog tužiteljica navodi kako želi ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na svoju kćer.

    8.3. Slijedom navedenoga, a na temelju svih radnji u postupku radi donošenja mišljenja te uzimanjem u obzir svih relevantnih činjenica i okolnosti, uvidom u podatke Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područni ured Virovitica te obavljenim razgovorom s tužiteljicom, stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područni ured Virovitica mišljenja je da tužiteljica samostalno ostvaruje sve sadržaje roditeljske skrbi za dijete s obzirom na to da otac djeteta ne ostvaruje nikakav odnos s djetetom, ne kontaktira ju, ne viđa niti plaća uzdržavanje.

    9. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se odlučila pokrenuti ovaj postupak jer joj je postalo jako teško ishoditi sve dokumente za dijete, a za koje joj treba tuženikovo odobrenje. Prije je tražila odobrenje od centra Virovitica i dobivala ga je. Nedavno je bila kod njih na razgovoru i rekli su joj da mora sve sada preko suda, što joj otežava situaciju.

    9.1. Maloljetno dijete je sada u dobi od 13 godina, ide u sedmi razred osnovne škole u [adresa], ide na izlete i na izvanškolsku aktivnost pjevanja. Kad joj je htjela izraditi osobnu iskaznicu nije mogla bez suglasnosti tuženika, a ona ne može na izlet bez osobne. Zdrava je djevojčica, ima i svoga doktora i nije bilo problema u vezi zdravstvenog stanja. Planira upisati srednju školu u Virovitici za pedikerku za što će opet trebati suglasnost od tuženika. On nikada nije ništa odlučivao oko djeteta. On ni ne viđa dijete niti skrbi o djetetu.

    9.2. Tužiteljica navodi da je zadnji put tuženik vidio dijete kad je imao 3-4 godine. On se prestao javljati, ne javlja se niti djetetu, zbog neplaćanja uzdržavanja pokrenula je i ovrhu. Ne zna gdje se nalazi niti s čime se bavi. S djetetom ima dobar odnos i brine u cijelosti sama o njoj.

    9.3. Tužiteljica potvrđuje navode u odnosu na njezine stambene prilike kao i na njezine osobne podatke, a koji su opisani u cijeloj točki 8. ovog obrazloženja presude.

    10. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice kao istinit i uvjerljiv jer je isti u skladu sa svim navodima i dokumentacijom iznesenom tijekom postupka, a sudionici postupka nisu to niti osporili.

    10.1. Naime, iz iskaza tužiteljice nedvojbeno proizlazi da stranke kao roditelji uopće ne komuniciraju, niti su u ikakvom kontaktu, a tužiteljica nema načina da sa tuženikom stupi u kontakt, a kada i zatraži neku suglasnost, tuženik ju uskrati. S obzirom na tako utvrđene činjenice, kada majka ne može u slučaju bilo kakve potrebe pribaviti očevu suglasnost u odnosu na sve sadržaje roditeljske skrbi za njihovo dijete, što može dovesti i do za dijete ugrožavajućih situacija, a majka je roditelj koji sam adekvatno brine o svim potrebama djeteta, proizlazi da je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice i da su ispunjeni uvjeti iz čl. 105. st. 3. Obiteljskog zakona jer je to u najboljem interesu maloljetnog djeteta stranaka.

    10.2. Pri tome se ističe da je tuženik svojim pasivnim držanjem nije pokazao jasnu i konkretnu brigu i želju za daljnjom brigom oko djeteta.

    11. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi s time da je njihovu dokaznu snagu ocijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama Obiteljskog zakona.

    12. Člankom 92. Obiteljskog zakona propisano je da u sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na: 1. zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu 2. odgoj i obrazovanje 3. ostvarivanje osobnih odnosa i 4. određivanje mjesta stanovanja, zatim pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom, pravo i dužnost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa.

    12.1. Prema odredbi čl. 104 st. 1 Obiteljskog zakona, roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a kada roditelji trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kako je određeno člankom 106 Obiteljskog zakona.

    12.2. Odredbom čl. 105. st. 1 Obiteljskog zakona propisano je da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske oduke u skladu s djetetovom dobrobiti, prema st. 3 istog članka jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka pri čemu je sud dužan voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, dok je prema st. 4 roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi odnosno sklapanju Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi dužan dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, a u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

    13. Slijedom citiranih odredbi, ovaj sud je mišljenja da tuženik u ovom postupku ničim nije dokazao u čemu se sastoji njegova suradnja i briga oko dobrobiti maloljetnog djeteta niti da surađuje s tužiteljicom oko navedenoga, a imajući u vidu da su između tužiteljice i njega očigledno teško poremećeni odnosi zbog čega tužiteljica ne može u slučaju bilo kakve potrebe pribaviti njegovu suglasnost u odnosu na sve sadržaje roditeljske skrbi za njihovo dijete. Također, tužiteljica je roditelj koji sam praktično od rođenja adekvatno brine o svim djetetovim potrebama.

    14. Pri tome se dodaje da prema iskazima tužiteljice, a zatim i iz dostavljenog očitovanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica u odnosu na funkcioniranje djeteta s tužiteljicom, te s obzirom na nisku životnu dob djeteta nije bilo potrebe niti je predlagano saslušanje djeteta ili vještačenje interakcije djeteta s bilo kojim od roditelja, posebno kada se ima u vidu da stranke nisu niti osporile nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica iz točke 8. ovog obrazloženja presude.

    15. S obzirom na sve navedeno i utvrđeno tijekom postupka, a poglavito uzimajući u obzir dob maloljetnog djeteta i aktualnu obiteljsku dinamiku, kao i činjenicu da tuženik kao otac uopće ne sudjeluje u životu maloljetnog djeteta, jer to sam odbija, zatim da dijete od rođenja kontinuirano stanuje s tužiteljicom kao majkom koja odgovorno i u potpunosti adekvatno zadovoljava sve njegove potrebe, a posebice s obzirom na nedvojbene probleme koje majka ima u svakodnevnom funkcioniranju zbog činjenice da joj je otac nedostupan i nekooperativan, sud je utvrdio da je u interesu djeteta da majka potpuno samostalno ostvaruje pravo na roditeljsku skrb i u tom smislu je prihvatio mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Virovitica opisan u točki 8. ovog obrazloženja presude kao i mišljenje posebnog skrbnika maloljetnog djeteta.

    16. Slijedom svega navedenoga, sud smatra da je opravdano i u skladu s dobrobiti maloljetnog djeteta da tužiteljica samostalno ostvaruje roditeljsku skrb te je primjenom čl. 105. st. 1., 3. i 5. Obiteljskog zakona sud je odredio da će tužiteljica samostalno ostvarivati roditeljsku skrb i sam zastupati dijete u bitnim osobnim pravima bez suglasnosti tuženika, odnosno prihvatio je zahtjev tužiteljice i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica te posebnog skrbnika maloljetnog djeteta.

    16.1. U odnosu na zahtjev tužiteljice i za upravljanjem imovinom djeteta, sud o tome nije odlučivao u ovome postupku s obzirom na to da je odredbom čl. 101. st.1. Obiteljskog zakona jasno propisano da zastupanje djeteta u vezi s njegovom vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima valjano je ako roditelj koji zastupa dijete dobije pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i odobrenje suda u izvanparničnom postupku.

    17. Radi navedenoga, odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

    18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona u vezi s čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku, vodeći računa o okolnostima slučaja, tijek i konačne rezultate postupka.

    19. Tužiteljica zastupana po punomoćnici navela je da traži parnične troškove (list 1-2 i 48 spisa) u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak uvećane za porez na dodanu vrijednost, odnosno sveukupno iznos od 500,00 EUR (slovima: petsto eura).

    19.1. Tuženik zastupan po posebnoj skrbnici se protivio zahtjevu tužiteljice navodeći da zbog njegove nepoznate adrese stanovanja nisu poznate okolnosti njegova neodaziva i kakvo je njegovo zdravstveno stanje.

    20. Prilikom donošenja odluke o troškovima postupka, sud je uzeo u obzir o okolnosti slučaja i ishod postupka, a posebno činjenicu da je ova odluka donesena za dobrobit maloljetnog djeteta s obzirom na to da je po provedenom postupku utvrđeno da su se protekom vremena od donošenja ranije odluke promijenile okolnosti, a tuženik s tuženicom nije u kontaktu duže vrijeme.

    20.1. Tužiteljica je pokrenula ovaj postupak iz razloga što nije komunicirala s tuženikom i time nije mogla postići s tuženikom sporazum oko ovog predmeta spora, pa su se iz navedenoga razloga i izvodili dokazi u svrhu utvrđivanja činjeničnog stanja, dok tuženika nije bilo moguće saslušati niti mu uručiti pozive za ročišta jer je nepoznatog prebivališta i boravišta te mu je radi toga i imenovana posebna skrbnica.

    21. S obzirom na to da je u svrhu pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja bilo potrebno izvesti dokaze, a da je odluka donesena u interesu tužiteljice, te da sama tužiteljica navodi kako nema nikakva saznanja o tuženiku, nije joj poznato njegovo zdravstveno stanje, niti razlog iz kojeg je isti nedostupan, a koje činjenice su nužne za pravilno presuđenje u ovoj pravnoj stvari kako to pravilno ističe posebna skrbnica tuženika, to je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    22. U skladu s navedenim, odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

    U Bjelovaru, 12. veljače 2025.

    S u d a c

    Neda Šola

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

    Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

    Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku.

    O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    Dostaviti:

    1. Tužiteljici po punomoćnici

    2. Tuženiku po posebnoj skrbnici II

    3. Posebnom skrbniku maloljetnog djeteta, ŠI

    4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Virovitica

    5. Spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.