Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1867/2024-5

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ane Grbavac kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IJ, OIB; [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], I 3, kojeg zastupaju punomoćnici Krešimir Vuković i Gordana Vuković, odvjetnici u Omišu, protiv prvotužene RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužene ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetuženika BJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Željko Puljić, odvjetnik u Splitu, četverotužene HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i petotužene IJZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Puljić, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi trećetuženika BJ i petotužene IJZ protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P- 2424/2017-60 od 11. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 12. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba trećetuženika BJ i petotužene IJZ kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P- 2424/2017-60 od 11. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom, presudom na temelju priznanja i presudom zbog ogluhe suda prvog stupnja je odlučeno:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj IJ OIB; [osobni identifikacijski broj] naprema tuženima kao isključivim pravnim sljednicima FJ vlasnik nekretnina oznake:

- čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 949 m2, čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 45 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 187 m2 sve ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kojih šest zemljišnoknjižnih nekretnina sačinjavaju katastarsku česticu broj kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak 1569 m2 P.L. 432 k. o. [katastarska općina],

- čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 979 m2 ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kojoj odgovara katastarska čestica broj kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak 979 m2 P.L. 432 k.o. [katastarska općina]

- čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 439 m2, čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 2980 m2, čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 749 m2, čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 183 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 82 m2 sve ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kojih pet zemljišnoknjižnih nekretnina sačinjavaju katastarsku česticu broj kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak 4433 m2 i ruševine 75m2 P.L. 432 k. o. [katastarska općina].

II. Ovlašćuje se tužitelj IJ OIB; [osobni identifikacijski broj], da na temelju ove presude zatraži uknjižbu prava vlasništva na nekretninama iz točke I ove presude.

III. Nalaže se trećetuženiku BJ i petotuženoj IJZ, u roku od petnaest (15) dana, naknaditi tužitelju IJ, OIB; [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu 7.030,92 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. travnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 508,08 eura kao neosnovan.“

2. Žale se trećetuženik BJ i petotužena IJZ pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu pobijanu presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev ili ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zatražili su trošak žalbenog postupka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući zakonitost pobijane presude, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da ista nije donesena uz počinjenje jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Nije ostvarena ni bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se pozivaju žalitelji, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Činjenično stanje u postupku je pravilno i potpuno utvrđeno te nije dovedeno u sumnju navodima žalbe pa je neosnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Sud je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama dosjelošću i zahtjev da se ovlasti temeljem presude zatražiti uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama.

9. S obzirom da je tuženica RJ priznala tužbeni zahtjev, to je sud prvog stupnja sukladno odredbi članka 331. stavak 1. ZPP-a, u odnosu na istu donio presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja (presuda na temelju priznanja), dok je u odnosu na tuženice ŠJ i HJ sukladno članku 331. b stavak 1. ZPP-a donesena presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe).

10. Prvostupanjski je sud u odnosu na tuženike BJ i IJZ prihvatio tužbeni zahtjev osnovom slijedećih utvrđenja:

- da su u zemljišnim knjigama nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] sve upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na istima su kao suvlasnici uknjiženi tužitelj za 2/4 dijela i pokojni FJ (brat pok. oca tužitelja, a pravni prednik tuženika) za 2/4 dijela,

- da je tužitelj 5. siječnja 2010. podnio prijedlog radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na predmetnim nekretninama te je rješenjem suda poslovni broj Z-82/10 od 16. travnja 2013. otvoren pojedinačni ispravni postupak,

- da su protiv prijave upisa predlagatelja prigovor podnijeli BJ i SJ, ovdje tuženici pa je rješenjem suda od 27. veljače 2014. odbijena prijava upisa na predmetnim česticama te predlagatelj, ovdje tužitelj, upućen svoje pravo ostvarivati u parnici,

- da je prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O- 1108/93 od 25. listopada 1993. iza pok. NJ utvrđeno da ostavinu čine nekretnine upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da se nasljednikom na temelju zakona i odricanja proglašava sin ostaviteljice BJ, ovdje trećetuženik,

- da prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj O- 403/80 od 13. studenoga 1980., naknadno pronađenu imovinu ostavitelja FJ čine nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da se nasljednicima proglašavaju NJ i SJ,

- da iz dosudnice Kotarskog suda u Omišu od 11. svibnja 1947. proizlazi da su se ostavštine iza umrle KJ odrekli PJ i FJ u korist nasljednika EJ, oca tužitelja i mal. CJ, pokojnog brata tužitelja, a da se radi o nekretninama upisanim u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Omišu poslovni broj O-148/69- 6 od 23. rujna 1969., iza umrlog CJ njegovu ostavštinu čine nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a njegovim nasljednikom je proglašen brat IJ ovdje tužitelj, za cijelo,

- da iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Omišu poslovni broj O-152/62 od 18. srpnja 1962. proizlazi da iza umrlog EJ njegovu ostavštinu čine nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a njegovim nasljednikom je proglašen mal. IJ i mal. CJ, sinovi za ½ dijela opisanih nekretnina,

- da je prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka, katastarska čestica [katastarska čestica] površine 1554 m2, u naravi dijelom makadamski put, a dijelom borova šuma i šikara, a međe nisu jasno vidljive; predmetna katastarska čestica da se sastoji od zemljišnoknjižnih čestica: č. zem. [katastarska čestica] (na skici- tijelo I), 344/24 (na skici tijelo - G), 344/85 (na skici - tijelo K), 344/87 (na skici - tijelo H) 344/88 (na skici - tijelo J), 344/91 (na skici - tijelo F); da je katastarska čestica [katastarska čestica] površine 4531 m2, u naravi dijelom kaskadnih uređeni maslinik, dijelom šikara i makija, dijelom put, na krajnjem južnom dijelu sagrađen je manji stambeni prizemni objekt površine 36 m2, čestica da je nepravilnog oblika, međe su jasno vidljive jednim dijelom s istočne strane (podzidi), a ostatak međe u naravi nije vidljiv; predmetna katastarska čestica da se sastoji od zemljišnoknjižnih čestica: č. zem. [katastarska čestica] (na skici – tijelo E), 344/4 (na skici - tijelo A), 344/90 (na skici - tijelo D), 345 (na skici - tijelo B) i 346 (na skici - tijelo C); da je katastarska čestica [katastarska čestica] površine 973 m2, u naravi zapuštena nekretnina obrasla gustom borovom šumom bez jasno vidljivih međa, zk oznaka predmetne čestice da je č. zem. [katastarska čestica],

- da su predmetne nekretnine upisane u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] u [posjedovni list broj] za cijelo na ime tužitelja, a prije u posjedovnom listu bile upisane na prednike tužitelja pok. EJ i CJ,

- da su predmetne nekretnine dio ostavinske mase iza umrlog EJ i IJ,

- da tužitelja nikada nitko nije ometao u posjedovanju istih nekretnina kao i osporavao mu pravo vlasništva do 24. prosinca 2013. kada je u pojedinačnom ispravnom postupku Z-82/10 protiv prijave predlagatelja-tužitelja, prigovor podnio predloženik - tuženik BJ,

- da predmetne nekretnine nisu sačinjavale ostavinsku masu pok. FJ kao niti ostavinsku masu njegovih nasljednica, prednice tuženika,

- da od 1977. prednici tuženika ni tuženici sami nisu na predmetne nekretnine dolazili, a saslušani svjedoci ih i ne poznaju unatoč činjenici da su neki od njih i u rodbinskim vezama,

- da iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da su prednici tužitelja kao i sam tužitelj, bili u neprekidnom, samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina dulje od 20 godina prije podnošenja prigovora predloženika u postupku pojedinačnog ispravnog postupka.

11. Slijedom gornjih utvrđenja, sud prvog stupnja, zaključuje kako je tužitelj predmetne nekretnine posjedovao neprekidno kao samostalni i pošteni posjednik više od 20 godina, čime su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (članak 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“, 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 76/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP, odnosno primjenom odredbe članka 388. stavak 2. i 3. ovog Zakona u uvjetima odredbe članka 28. -30. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, „Narodne novine“ broj 53/91, 9/92 i 77/92, dalje: ZOVO). Stoga pozivajući se na odredbu članka 130. ZVDSP-a, sud prvog stupnja zaključuje kako je tužitelj ovlašten ishoditi i upis toga prava u zemljišnim knjigama.

12. Navedena činjenična i pravna utvrđenja te zaključke prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, time što žalbenim navodima pravilnost i zakonitost istih nisu dovedeni u sumnju.

13. Pri tome se pravilno sud prvog stupnja pozvao na odredbe ZVDSP, kojima je propisan način stjecanja vlasništva nekretnina dosjelošću te ranijeg zakona (ZOVO) koji je regulirao stjecanje vlasništva dosjelošću te zaključio kako tužitelj ima ovlaštenje i pravni interes ishoditi ovakvu presudu.

14. Protivno žalbenim navodima, u utvrđenju relevantnih činjenica prvostupanjski sud je ispravno cijenio iskaze saslušanih svjedoka i stranaka u kontekstu isprava pregledanih u postupku. Ova ocjena dokaza od strane suda prvog stupnja izvršena je sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, sve odlučne okolnosti je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke raspravio na jasan i određen način, dajući o svim spornim pitanjima detaljne i pravno argumentirane razloge.

15. S druge strane tuženici ne prihvaćaju ocjenu prvostupanjskog suda o provedenim dokazima i na temelju takve ocjene izvedene zaključke, nego toj ocjeni suprotstavljaju subjektivnu ocjenu, a koja nema uporišta u rezultatima dokaznog postupka.

16. Suprotno tvrdnji tuženika, a s obzirom na utvrđenja suda prvog stupnja, u konkretnom slučaju se radilo o savjesnom posjedu jer je prema faktičnom saznanju (mogućnostima saznanja) posjednik mogao pouzdano zaključiti da je stvar koju posjeduje njegova, kao i o istinitom posjedu, budući da isti nije stečen ni silom, ni prijevarom, a ni zlouporabom povjerenja, te je isteklo vrijeme potrebno za dosjelost.

17. Pri tome je sud prvog stupnja pravilno cijenio i okolnost da su u katastarskom operatu predmetne nekretnine upisane za cijelo na ime tužitelja, a ranije prednika tužitelja, a nisu predstavljale ostavinsku masu iza umrlog prednika tuženika FJ niti njegovih nasljednica (prednica tuženika) niti se u materijalnim dokazima priloženim spisu spominje da bi iste pripadale FJ. Time je logičan zaključak suda prvog stupnja kako tužitelj nije imao razloga posumnjati da predmetne nekretnine nisu njegove, odnosno da ih pokojni FJ, njegov stric, nije prepustio na korištenje svome bratu i nećaku, predniku tužitelja, odnosno odrekao se istih u korist prednika tužitelja. Ovo posebno kod suglasnih iskaza saslušanih svjedoka koje je sud prvog stupnja prihvatio kao vjerodostojne jer su neproturječni, životni, logični i skladu sa preostalim dokazima u spisu, a tuženici nisu ničim osporili činjenice iznesene u tim iskazima, o tome da su isključivo tužitelj i njegovi prednici u posjedu i korištenju predmetnih nekretnina u čemu nikada nisu ometani.

18. Inače, na nekretnini se dosjelošću stječe vlasništvo u trenutku kad se ispune zakonom predviđene pretpostavke, dakle bez upisa u zemljišne knjige (članak 129. stavak 1. ZVDSP-a), a stjecatelj je ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva (članak 130. stavak 1. ZVDSP-a). Novi vlasnik, odnosno onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima dakle, pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnu knjigu, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva, ali ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manje vlasnik.

19. Tužitelj je pak u naprijed izloženim činjeničnim i pravnim okolnostima, vlasništvo ovih nekretnina stekao dosjelošću jer su on i njegovi prednici u posjedu predmetnih nekretnina dulje od potrebnih 20 godina, u čemu ih nitko nije smetao niti im isto branio.

20. Stoga je pravilan zaključak suda prvog stupnja kako sama činjenica da su prednici tužitelja znali da nisu upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama ne isključuje sama po sebi savjesnost posjeda, kada ostale okolnosti konkretnog predmeta ukazuju da je posjed bio savjestan, a što je slučaj u ovom postupku.

21. Pri tome je sud prvog stupnja pravilno cijenio odredbu članka 160. ZVDSP- a kojom je propisan početak i istek vremena potrebnog za dosjelost kao i uračunavanje vremena za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Ujedno je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da su u trenutku podnošenja tužbe bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

22. Tužitelj je pak u naprijed izloženim činjeničnim i pravnim okolnostima, ovlašten postaviti predmetni zahtjev upravljen na utvrđenje pravnih učinaka dosjelosti. Naime, ovlašten postaviti taj zahtjev je dosjedatelj ili njegov sveopći slijednik, a i onaj tko je pojedinačni slijednik.

23. Nadalje, pitanje jesu li u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke nekretnine obrađene ili zapuštene nije od odlučnog značaja, ako su se prethodno stekli uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću.

24. Naime, pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti. Stoga ako je prednik tužitelja, odnosno tužitelj na temelju dosjelosti stekao pravo vlasništva tada nije od odlučnog značenja za osnovanost tužbenog zahtjeva činjenica da su sporne nekretnine sada eventualno zapuštene, odnosno neobrađene. Okolnost da je određena nekretnina zapuštena odnosno neobrađena dakle, ne dovodi sama po sebi do gubitka prava vlasništva koje je stečeno na temelju dosjelosti, jer pravo vlasništva ovlašćuje svoga nositelja da sa stvari koja je njegovo vlasništvo čini što ga volja ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (članak 30. ZVDSP-a).

25. Stoga je pravilno sud prvog stupnja zaključio kako okolnost što je na jednoj od nekretnina izrasla borova šuma i da je zapuštena ne znači da i ta nekretnina nije u nesmetanom posjedu tužitelja dugi niz godina, jer za stjecanje vlasništva dosjelošću nije ključno da se određena nekretnina obrađuje, već da je tužitelj imao na toj nekretnini kvalificirani posjed kroz određeno vremensko razdoblje, što je tužitelj u postupku dokazao.

26. Kod tako utvrđenih činjenica pravilno je prvostupanjski sud ocijenio tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva osnovanim, jer je evidentno pravni prednik tužitelja, a potom tužitelj samostalno posjedovao predmetne nekretnine kao pošteni posjednik te stekao pravo vlasništva istih dosjelošću. Tuženici pak nisu dokazali nesavjesnost (nepoštenost) posjeda, odnosno da je tužitelj znao ili s obzirom na okolnosti mogao posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a niti žalbeni navodi tuženika ne dovode u sumnju presumpciju o savjesnosti posjeda.

27. Odluka suda prvog stupnja o trošku postupka donijeta je uz pravilnu primjenu odredbe članka 154., 155. i 164. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23.), temeljena je na ispravno izvršenom obračunu u primjeni odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a i detaljno je obrazložena.

28. Iz izloženog proizlazi da nisu ostvareni žalbeni razlozi tuženika, a kako nisu ostvareni ni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a.

29. Tuženici nisu uspjeli sa žalbom pa im nije dosuđen trošak žalbenog postupka (članak 166. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom 154. stavak 1. ZPP-a).

U Splitu 12. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić