P-1054/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U STAROM GRADU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu ovog suda Miljani Srhoj Buratović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: 1/ JV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2/ ŠV pok. GV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Mirku Butoroviću odvjetniku iz Hvara, protiv tuženika EV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Nikoli Pervan odvjetnik iz Vrgorca, radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne rasprave, u nazočnosti punomoćnika tužitelja, izočnosti tuženika, zaključene 25. studenog 2024. i objavljene 12. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da su tužitelji ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici i za daljnjih 1100/134400 + 11/4032 dijela cjeline, svaki za po ½ od toga i to č. zem. [katastarska čestica], upisane u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tužitelji ovlašteni na temelju pravomoćne ove presude, u zemljišniku Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, zatražiti i postići upis navedenog prava na svoja imena uz istovremeno brisanje tih prava s imena tuženika za 1100/134400 + 11/4032 dijela cjeline.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 2.924,93 sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da stranke imaju zajedničke pretke te su imali zajedničku imovinu koju su međusobno u prirodi podijelili ali da to nisu uvijek činili "papirnato" tako da je sporna nekretnina ostala u zemljišniku upisana na brojnim suvlasnicima. Navode da su prednici tužitelja i prednici tuženika međusobno mijenjali zemljišta tako je i č. zem. [katastarska čestica] upisana u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zv. "Gnjoj", za cijelo pripala u vlasništvo prednicima tužitelja i to djedu J, barbi Š, majci tužiteljici ad 1/ KV i ocu tužitelju ad 2/ GV. Oni da su u davna vremena istu posjedovali i obrađivali što sada čine i tužitelji koji su se međusobno dogovorili da sporna nekretnina im pripadne za po ½ dijela cjeline svakom od njih. Ističu kako ih kroz cijelo to vrijeme nitko nikada nije ometao u posjedovanju a niti je na bilo koji način svojatao predmetnu nekretninu te da svatko u selu zna da je ta nekretnina prednika tužitelja, a sada tužitelja. Ističu ako je na predmetnoj nekretnini pogrešno uknjiženi tuženik EV za 231/21162 (1,09%), a njegovi prednici da nikada nisu bili u posjedu ove nekretnine niti su je ikada smatrali svojom, dočim tuženik koji živi u [adresa] niti ne zna gdje se ista nalazi a niti je na istoj činio ikakve posjedovne čini.

Tijekom postupka ističe kako prednici tuženika doista posjeduju svoje nekretnine i to više njih na ovom predjelu, ali kojih stotinjak metara južno od ove sporne nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Navodi kako tužitelji kao pravni osnov stjecanja ističu navodnu zamjenu koju su izvršili njihovi prednici ne navodeći pri tome što su prednici tuženika s drug strane tom zamjenom dobili. Dodaje kako je tuženiku vrlo dobro poznato gdje se nalazi sporna nekretnina unatoč činjenici što dugi niz godina živi u [adresa]. Suvlasništvo sporne nekretnine tuženik da je stekao nasljeđivanjem iza svoje pok. ĐV te oca pok. ČV. Baka tuženika pok. ĐV s jedne strane i UV i KV s druge strane da su imali zajedničkog prednika pradjeda zvanog G što da bi tužiteljima trebalo biti poznato te stoga da nisu istiniti navodi da prednici tuženika nikada nisu bili u posjedu sporne nekretnine, budući su ne samo prednici tuženika za života bili u posjedu sporne nekretnine već je u posjedu iste bio i tuženik dok nije otišao živjeti u [adresa], ali čime nije prestalo njegovo suvlasništvo na spornoj nekretnini. Tijekom postupka ustraje u prijedlogu za provođenjem dokaza očevidom na mjestu spora i mjerničkim vještačenjem kako bi se identificirala sporna nekretnina.

3. U dokazne svrhe sud je pregledao neformalni zk izvadak z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvod iz katastarskog plana u mjerilu 1:2000, prijepis PL 238, 28, 93 sve k. o. [katastarska općina], pregledan je darovni ugovor zaključen u [adresa] 01.02.1997. zaključen između Ćurin Š pok. J kao darovatelja i Ćurin ŠV sina GV kao obdarenika, pregledano je rješenje pod posl. br. O-6320/17, rješenje pod posl. br. O-12/76, izvršen je uvid u spise pod posl.br. P-2297/18, P-2298/18, P-2397/20 i P-3738/20, pregledan je ugovor "U [adresa] 16.III.1958.", izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice ad 1/ i tužitelja ad 2/, te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka NV, MV, dopunski je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice ad 1/, te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka RV.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja pravno je osnovan.

5. Prije upuštanja u ocjenu izvedenih dokaza, zasebno i u njihovoj ukupnosti, a u smislu čl. 8. ZPP-a, valja reći da u konkretnom slučaju u smislu čl. 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valja primijeniti pravno važeće odredbe koje su bile na snazi u vrijeme nastanaka pravnog odnosa, a to znači pravna pravila imovinskog prava o stjecanju prava vlasništva temeljem pravnog posla zamjene, odnosno temeljem dosjelosti, a koja su se primjenjivala na temelju odredbi Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine (NN 73/91). Prema pravnim pravilima OGZ-a koji je bio na snazi u vrijeme za koje tužitelji u tužbi navode da bi predmetna nekretnina bila stečena od strane njihovih prednika tj. 1960. godine, za valjanost stjecanja prava vlasništva temeljem pravnog posla bila je dovoljna i faktična realizacija tog pravnog posla u naravi tj. kod ugovora o zamjeni faktična realizacija zamjene stupanjem u posjed nekretnina stečenih temeljem ugovora o zamjeni. Naime, u tom slučaju smatralo se da stjecatelji imaju i valjani titulus (osnov stjecanja) i valjani modus (način stjecanja) prava vlasništva. Također je za napomenuti da je za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti, a kako se radi o originarnom načinu stjecanja bilo potrebno da je posjed zakonit (pravno pravilo 1461 OGZ-a), da je pošten (pravno pravilo 1463 OGZ-a), da je istinit (pravno pravilo 1464 OGZ-a), te je potrebno vrijeme posjedovanja tj. dosijedanja koji rok bi u konkretnom slučaju, s obzirom da s radi o stjecanju vlasništva u odnosu na nekretninu izvorno upisanu na ime fizičkih osoba iznosio 30 godina u smislu pravnog pravila 1468 OGZ-a.

6.Kasnije, sukladno načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04. 04.1960. godine, kojim je najdulji rok za dosjedanje skraćen na 20 godina, a temeljem kojeg su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN 53/91, 9/92, 77/92 – dalje: ZOVO) nužna pretpostavka za dosjedanje uvijek je bio pošten posjed.

7.Pregledan je neformalni zk izvadak z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iz kojeg je razvidno da je pravo vlasništva na č. zem. [katastarska čestica], oranica površine 2068 m2 upisana na ime ovdje tužitelja ad 1/ i 2/ za po 2269/16128 dijela, te na ime tuženika za 11/4032 dijela, kao i na ime trećih osoba (ukupno 39 upisanih osoba u različitim suvlasničkim udjelima).

8.Pregledan je izvod iz katastarskog plana u mjerilu 1:2000.

9.Pregledan je prijepis PL 238 za k. o. [katastarska općina] iz kojeg je razvidno da je tužitelj ad 2/ upisan kao posjednik na dijelu č. zem. [katastarska čestica] u površini od 1034 m2. Pregledan je prijepis PL 28 za k. o. [katastarska općina] iz kojeg je razvidno da je kao posjednik dijela č. zem. [katastarska čestica] u površini od 1034 m2 upisan FV iz [adresa]. Pregledan je prijepis PL 93 za k. o. [katastarska općina] iz kojeg je razvidno d je ĐV iz [adresa] upisana kao posjednik na većem broju nekretnina ali ne i na spornoj.

10.Pregledan je Darovni ugovor zaključen u [adresa] dana 01.02.1997. između Ćurin Š pok. J kao darovatelja i Ćurin ŠV sina GV iz [adresa] kao obdarenika, a kojim ugovorom darovatelj daruje između ostalog obdareniku i 3224/10 dijela prava vlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Pregledano je rješenje pod posl. br. O-6320/17 kojim je utvrđena naknadno pronađena imovina pok. KV i to između ostalih nekretnina i č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] kojih je suvlasnik za 2332/134400 dijela, a koju nasljeđuju između ostali i ovdje tužiteljica ad 1/ za ¼ dijela.

12.Pregledano je rješenje o nasljeđivanju pod posl. br. O-12/76 iza pok. OV ud. FV koja je bila suvlasnica za 11/420 dijela između ostalog i na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koju za ¼ nasljeđuje unuk EV sin ČV.

13.Pregledan je Ugovor zaključen u [adresa] dana 16.III.1958. zaključen između AV pok. E i PV pok. E s jedne strane te BV pok. LV s druge strane kojim ugovorom Ćurin FV i sestra BV PV daju Ćurin BV zemljište zvano "Gnjoj" koje graniči sa zapada Ćurin Z, sa sjevera javni put gomila, s istoka SV. J i sa juga Ćurin K pok. J. Za ovo zemljište IV daje AV zemljište zvano "Daleka Ograda" a koje je Ćurin FV zamijenio s LV pok. LV. Navedeni ugovor potpisan je od stranaka kao i svjedoka ČV i TV. 14.Izvršen je uvid u spis P-2297/18 u pravnoj stvari JV i ŠV protiv tuženika: 1/ ŠV DV ž. LV, 2/ ŽV Đ ž. J rođ.ŠV, 3/ ŠV Č, 4/ DV ud. J, 5/ ĆV pok. J, 6/ HV pok. J, CV pok. J, 8/ ŽV, 9/ SV pok. Š, 10/ VV pok. U, svi zastupani po privr. zastupniku Vinko Peronja odvjetnik u Jelsi, kojim se traži utvrđenje prava vlasništva i za daljnjih 61350/134400 dijela cjeline svaki za po ½ č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina]. U ovoj pravnoj stvari sud je dana 05.11.2020. pod posl. br. P-2297/18 donio presudu kojom je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja da su isti suvlasnici za daljnjih 61350/134400 dijela cjeline svaki za po ½ č. zem [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U navedenom postupku je izveden otkaz saslušanjem svjedoka JI i ŠI.

15.Izvršen je uvid u spis P-2298/18 u pravnoj stvari tužitelji JV i ŠV protiv tuženika 1/ MV iz [adresa], 2/ ŠI pok. E [adresa], 3/ GI, [adresa], 4/ EI, [adresa], 5/ ZI, [adresa], 6/ KI, [adresa], 7/ RV [adresa], 8/ ĐI, [adresa], 9/ ČI [adresa], 10/ UI pok. N [adresa], 11/ NI [adresa], kojim se traži utvrđenje prava vlasništva i za daljnjih 37450/134400 + 22/4032 dijela cjeline, svaki za po ½ č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U ovoj pravnoj stvari sud je dana 30.10.2018. pod posl. br. P-2298/18 donio presudu zbog ogluhe kojom je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja te su isti suvlasnici i za daljnjih 37450/134400 + 22/4032 dijela cjeline svaki za po ½ č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

16.Izvršen je uvid u spis P-2397/20 u pravnoj stvari tužitelji JV i ŠV protiv tuženika 1/ M R iz [adresa], 2/ MI, [adresa], 3/ RI, [adresa], 4/ FI, [adresa], 5/ OI, [adresa], 6/ AI, [adresa], 7/ PI, [adresa], 8/ BI [adresa], 9/ LI [adresa], kojim se traži utvrđenje prava vlasništva i za daljnjih 8199/134400 dijela cjeline svaki za po ½ i to č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U ovoj pravnoj stvari sud je dana 17.05.2021. donio presudu zbog ogluhe pod posl br. P-2397/20 kojom je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja te su isti suvlasnici i za daljnjih 8199/134400 dijela cjeline svaki za po ½ i to č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

17.Sud je izvršio uvid u spis P-3738/20 u pravnoj stvari tužitelji JV i ŠV protiv tuženika 1/ SI, [adresa], 2/ NI, [adresa]/ II, [adresa] kojim se traži utvrđenje prava vlasništva i za daljnjih 3465/508032 dijela cjeline svaki za po ½ i to č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U ovoj pravnoj stvari sud je donio presudu zbog ogluhe dana 02.07.2021. pod posl. br. P-3738/20 kojom je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja te su isti suvlasnici i za daljnjih 3465/508032 dijela cjeline svaki za po ½ i to č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

18.U svom iskazu tužiteljica ad 1/ JV, navela je da je kao dijete sa roditeljima odlazila na predmetne nekretnine gdje je bila posađena vinova loza, 4 stabla smokava i 2 bajama. Dodala je da je njen i tužitelja ad/ 2 šukundjed bio SV koji je imao 3 sina Š, J i E. Š je imao sina J koji je njihov zajednički prednik tj. djed a koji je oporučno sinu Š njenom ujaku a Romeovom stricu darovnim ugovorom ostavio predmetnu nekretninu i to zapadni dio. Istočni dio te nekretnine pripao je sinu E koji je imao sina FV i kći PV koji su sa njenim ocem IV izvršili zamjenu istočnog djela 1958. god., postoji ugovor o toj zamjeni koji je potpisao otac tuženika ČV kao svjedok. Dodala je da je sestra njihovog djeda J bila ĐV baka ovdje tuženika. Ona je poslije smrti svu svoju imovinu ostavila djeci ČV, ocu tuženika, F, O i A koji pak svi imaju svoje nasljednike, svima je poznato da predmetna nekretnina predstavlja posjed i vlasništvo tužitelja te im nije poznato iz kog razloga se ovdje tuženik usprotivio tužbi. Dodala je da tuženik za ovu česticu zasigurno ne zna, ne zna ni gdje se nalazi, u Novi Zeland je otišao sa 19 god., a njegov otac kao i prednici tu česticu nisu obrađivali. EV ima brata MV i sestru NI koji se u drugim postupcima također nisu protivili tužbi. Navodi kako se ĐV kao sestra J zajedničkog prednika udala u obitelj ĐV kojom prilikom je kao žensko dijete namirena "dotom", a nakon toga ni ona a ni njezina djeca kasnije između ostalog i sin ČV nikada nisu bili u posjedu te nekretnine. U prilog tome govori činjenica da je ČV otac ovdje tuženika bio svjedok ugovora iz 1958. god. Na pitanje pun. tužitelja da li joj je poznato da tuženik u blizini sporne nekretnine na predmetnom području zvanom Gnoj ima neku svoju zemlju tužiteljica navodi da sigurno nema te pojašnjava da nekretnina koja je predmet tužbe sa sjeverne strane graniči sa česticom u vlasništvu JVM (č. zem. [katastarska čestica]), sa juga graniči sa č. zem. [katastarska čestica] vlasništvo ŠVM, s istočne strane sa č. zem. [katastarska čestica] vlasništvo SV, a sa zapada č. zem. [katastarska čestica] vlasništvo nasljednici SV ali po drugoj liniji – baki. Na daljnji upit da li joj je poznato u kakvim je odnosima tuženik sa bratom i sestrom, navodi da su dobri kao što je i ona i tužitelj ad 2/ sa tuženikom u dobrim odnosima. Na pitanje pun. tuženika što su prednici tuženika dobili ovom zamjenom nekretnina, tužiteljica navodi da su prednici tuženika dobili zemljište zvano Daleka Ograda i to od AV kojeg je zamijenio sa AV TI pok. LV. Na upit suda da pojasni koja je uloga DI za kojeg se u ugovoru navodi da daje zemljište AV, te na upit da pojasni što u naravi predstavlja zemljište Daleka Ograda, tužiteljica pojašnjava da u naravi predstavlja vrt i kućicu a ŽI to daje AV kako bi to zemljište mogao zamijeniti sa TI, u kojoj zamjeni je ĆI pok. LV konačno dobio zemljište zvano Daleka Ograda. Na upit suda da li ugovor o zamjeni obuhvaća tuženike u smislu stjecanja, tužiteljica navodi da ne obuhvaća budući kao što je već navela ĐV sestra J nije niti polagala pravo na ovoj nekretnini. Na upit pun. tuženika koja je površina sporne nekretnine i što se na njoj nalazi, tužiteljica navodi da je njena površina 2068 m2 i na njoj su u sadašnjem trenutku 4 stabla smokve. Tužiteljica navodi da u odnosu na izlaganje pun. tuženika tuženik ima svoje nekretnine ali ne u neposrednoj blizini već udaljene nekih 200-300 m na predjelu zvanom Oborita Strada.

U svom dopunskom iskazu tužiteljica je pojasnila rodoslovlje obitelji navodeći da se njen prapradjed zvao SV koji je imao 3 sina Š, J i E, njen pradjed bio je Š koji je imao sina, njenog djeda J, koji je imao djecu LI, ĐV ud. ĐV, P neudatu i B neudatu. E, (brat Š i J) imao je djecu FV i PV. Njen djed J imao je djecu KV, njenu majku, LI, neudanu i bez djece, sina GV, oca tužitelja ad 2/ i sina Š, neoženjenog i bez djece koji je svoja prava s naslova ove nekretnine prenio na tužitelja ad 2/. Pojasnila je da je zapadni dio pripao djedu J koji ga je prenio na sina Š koji nije bio oženjen te je taj dio darovao svome nećaku ovdje tužitelju ad 2/. Što se tiče istočnog dijela, pripao je FV sinu pok. E koji je istočni dio zamijenio s njenim ocem BV a njen otac je u zamjenu za taj istočni dio FV dao zemljište zv. Daleka ograda. Što se tiče navoda iz ugovora iz 1958. da je zemljište zv. [adresa] FV zamijenio sa LV. LV istakla je da taj LV. LV nije osoba u bilo kakvom srodstvu s tuženikom a niti sa potpisnikom ugovora u svojstvu svjedoka ČV, dakle ni tuženik ni njegovi prednici nikada nisu imali ni u posjedu ni u vlasništvu spornu nekretninu niti su isti sudjelovali u raspolaganjima spram iste. Ovaj dio njenog iskaza da se odnosi na pogrešnu interpretaciju u zapisniku od dana 16.12.2023. gdje je navedeno da su prednici tuženika dobili zemljište zv. Daleka ograda od AV koje je zamijenio sa AV TI pok. LV.

19.U svom iskazu tužitelj ad 2/ naveo je da se u cijelosti pridružuje iskazu tužiteljice ad 1/ s tim da pojašnjava da je njegov otac GV sin od GV J pok. Š koji je pored njega imao i sina Š te 2 kćeri KV i LI. Dakle, kako je GV J oporučno raspolagao predmetnom nekretninom u korist njegova strica Š, on je darovnim ugovorom predmetnu nekretninu darovao njemu za ½ tj. zapadni dio. U preostalom djelu u cijelosti ostaje pri iskazu tužiteljice ad 1/.

20.U svom iskazu svjedok NV naveo je da se nekretnina koja je predmet tužbe nalazi na predjelu zvanim [adresa] u [adresa], njegova nekretnina je u međi s predmetnom s južne strane i s tim u svezi naveo je da nikada nikoga drugog osim prednika tužitelja barba EV, teta LI, i djeda J na toj nekretnini nije viđao a posebice ne nekog iz obitelji tuženika. Predmetnu nekretninu prednici tužitelja koristili su izvorno kao vinograd koji su obrađivali, kada je loza uginula korištena je kao vrt za sadnju poljoprivrednih kultura, bilo je stablo smokve koje se i danas tamo nalazi. Predmetna nekretnina oduvijek predstavlja posjed i vlasništvo tužitelja i njihovih prednika, nije stečena nikakvom zamjenom nekretnina s obitelji tuženika, a ono što je moglo dovesti tuženika u sumnju da mu pripada pravo na predmetnoj nekretnini je činjenica da je njegova baka ĐV bila sestra tužiteljevog djeda J. Međutim nakon udaje, ĐV nije nikada vidio da je dolazila na spornu nekretninu, niti je ikada čuo da bi bilo tko od obitelji tuženika osporavao pravo korištenja nekretnine prednicima tužitelja a niti sada tužiteljima. Na upit suda da li tuženik ima u blizini svoje nekretnine, svjedok navodi da ima nekih 300 m južno od sporne nekretnine. Na upit pun. tužitelja da pojasni oblik sporne čestice, svjedok pojašnjava da je čestica s južne strane ravna dočim je preostali dio polukružnog oblika te je sa svih strana omeđena kamenim suhozidom, sa sjeverne strane nalazi se cesta od koje je čestica udaljena 100 m. Na daljnji upit da li je u zadnjih 25 god. tuženik dolazio na [adresa] odnosno obilazio predmetnu česticu, svjedok navodi da je tuženik bio 1-2 puta na otoku te prema njegovim saznanjima nije imao nikakvog interesa niti pitanja glede predmetne čestice.

21.U svom iskazu svjedok MV naveo je da je rođen 1958. te nema nikakvih saznanja o ugovoru koji je kao svjedok njegov otac ČV potpisao te iste godine, budući ni roditelji ni baka o tome nisu pričali da bi od strane njegovih prednika i tužitelja bila realizirana zamjena nekretnina. Ono što može potvrditi je to od ranog djetinjstva tj. mladosti mu je poznato da ni njegovi roditelji a ni on nisu polagali nikakva prava na nekretnini koja je predmet spora. Na upit suda da li je njegova obitelj posjeduje nekretninu na tom području, svjedok navodi da je u posjedu nekretnina 100-injak metara sjeveroistočno od predmetne Oborita strada, jugoistočno Koludrova njiva i jugozapadno Koludrovac, na svim tim nekretninama je obitelj uzgajala lavandu. Pojašnjava da je njegova baka ĐV bila sestra djeda tužitelja SV. Na upit suda da li mu je poznato što bi bio predmet zamjena nekretnina kako je navedeno u tužbi tj. koje nekretnine su mijenjali prednici tužitelja i njegovi prednici, svjedok navodi da nema saznanja. Na upit pun. tužitelja da opiše spornu nekretninu svjedok navodi da je čestica otprilike kvadratnog oblika od ceste udaljeno 50-100 metara , susjed sa sjeverne strane da je bio pok. HI, a sada su to Ćurin JVM odnosno sin GVM, sa južne strane susjed je CI a s istočne i zapadne strane Ćurin J. Ističe da se sjeća pok. barbe tužitelja Š koji je na spornoj nekretnini brao smokve i bajame, unatoč što se nekretnina nalazi blizu ceste, pravi put je išao istočno 500 metara. Na upit da li je njegov brat pokušao ući u suposjed predmetne nekretnine svjedok navodi da misli da nije a brat da je otišao u Novi Zeland 1977.

22.U svom iskazu svjedok RV navela je da je istočni dio predmetne nekretnine temeljem podjele između 2 brata E i VI pok. J pripao je njenom pok. djedu JU pok. J, dok je zapadni dio predmetne nekretnina pripao ŠU pok. J. kojega je naslijedio je sin SV pok. Š djed ovdje tužitelja ad 1/ i 2/. 1958. dogovorom njenog oca FV i tete PV istočni dio predmetne nekretnine zamijenjen je sa IV pok. LV ocem tužiteljice ad 1/. Zauzvrat IV pok. LV njenom ocu i teti daje nekretninu na predjelu zvanom Daleka Ograda i slijedom te zamjene 1958. svatko od njih stupa u posjed zamijenjene nekretnine i od tada istu nesmetano koristi i obrađuje. Ovaj zapadni dio nekretnine ostaje u posjedu ŠU odnosno njegova nasljednika SV te njegovih slijednika te je dodala da nikada niti tuženik niti njegovi prednici nisu bili u posjedu predmetne nekretnine.

23.Cijeneći izvedene dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 ZPP-a sud drži da je tužbeno traženje tužitelja pravno osnovano. Za navesti je da je na ročištu održanom 06.04.2022. zaključen prethodni postupak na kojem je odlučeno izvesti dokaze saslušanjem svjedoka RV, MV, GU, dokaz saslušanjem parničnih stranaka, prilaganjem spisa P-2297/18 P-2298/18 i P- 2397/20 i P-3738/20 te je odlučeno izvesti dokaz očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika. S tim u svezi je naloženo tužiteljima da u roku od 30

dna izvrše uplatu predujma na ime troškova mjerničkog vještačenja. Nakon toga, dana 14.04.2022. zaprimljen je podnesak tužitelja kojim se isti protive nalogu suda za uplatom troškova vještačenja držeći da je taj dokaz predložio tuženik koji bi trebao i predujmiti troškove za njegovo izvođenje, ali ukoliko sud ne udovolji ovom prijedlogu tužitelja ovaj podnesak da se ima smatrati žalbom. Rješenjem ŽS u Zagrebu pod posl.br. Gž-1493/2022 od dana 26.05.2022. odbačena je kao nedopuštena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja ovog suda posl. br. P-1054/21 od 06.04.2022. Na ročištu 22.11.2022. sud je odbio prijedlog tužitelja da im se dodjeli novi rok za uplatu predujma mjerničkog vještačenja, odustao od izvođenja dokaza očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika te je sud odustao od dokaza saslušanjem svjedoka RV, GU i MV koji su trebali biti saslušani kao svjedoci prilikom očevida. Na ročištu od 16.11.2023. tužitelji su predali presliku ugovora u [adresa] dana 16.III.1958. a koji ugovor kako to proizlazi iz sadržaja podneska tužitelja od 15.02.2022. omaškom nije priložen uz navedeni podnesak. Stoga je rješenjem na ročištu od 16.11.2023. odbijen prigovor tuženika da bi taj ugovor predstavljao novi dokaz, a obzirom na sadržaj iskaza tužiteljice ad 1/ saslušane na tom ročištu sud drži opravdanim potrebu za saslušanjem predloženih svjedoka.

U pogledu istaknutog prigovora nedostatka aktivne legitimacije sud drži da isti nije pravno osnovan. Naime, tužiteljica je u svom iskazu kao i u dopunskom iskazu detaljno opisala rodoslovlje svoje obitelji i obitelji tužitelja ad 2/. Navela je da se njen prapradjed zvao SV koji je imao tri sina Š, J i E. Pradjed Š imao je sina J (njenog djeda), kćerku LI, ĐV ud. MV te neudane kćeri P i B. Njen djed J imao je djecu KV majku tužiteljice ad 1/ neudanu kćer LI neoženjenog sina Š te sina GV oca tužitelja ad 2/. O načinu stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, realizaciji pravnog posla zamjene i posjedovanja iskazivali su tužitelji te svjedoci. Svjedok RV kao i tužiteljica ad 1/ iskazivali su o pravnom poslu zamjene ali zamjene predmetne nekretnine unutar obitelji između nasljednika dva brata E i VI pok. J koji su postigli dogovor o podijeli predmetne nekretnine na način da je istočni dio pripao JU pok. J (djedu svjedokinje RV), a zapadni dio pripao je ŠU kojega je naslijedio sin SV pok. Š djed ovdje tužitelja. Dakle, 1958. dogovorom između FV i PV oca i tete svjedokinje RV te IV pok. LV ocem tužiteljice ad 1/ istočni dio predmetne nekretnine zamijenjen je s IV pok. LV, a zauzvrat je IV pok. LV njenom ocu i teti dao nekretninu na predjelu zv. Daleka ograda. Temeljem te zamjene iz 1958. svatko od njih stupa u posjed zamijenjene nekretnine od kada istu nesmetano koristi i obrađuje, a zapadni dio sporne nekretnine ostaje u posjedu ŠU odnosno njegova nasljednika SV te njegovih slijednika. Kako to pak proizlazi iz dopunskog iskaza tužiteljice ad 1/ osoba koja je u ugovoru iz 1958. navedena kao MV LV pok. LV s kojim je FV zamijenio zemljište zv. Daleka ograda, nije osoba koja bi bila u bilo kakvom srodstvu s tuženikom a niti s potpisnikom ugovora u svojstvu svjedoka ČV ocem tuženika. Za navesti je da je ugovor od 16.III.1958. potpisan od strane stranaka AV p.J., IV pok.LV i PV p.J. dočim su ugovor potpisali svjedoci ČV i TV (nečitko ime). Majka EU zvala se ĐV i bila je sestra djeda tužitelja J koja je a kako to proizlazi iz iskaza tužiteljice ad 1/ a u skladu s običajima toga doba bila namirena "dotom". stoga nikada ni ona a ni njena djeca kasnije nisu polagali nikakva prava na predmetnoj nekretnini niti su to pravo osporavali tužiteljima i njihovim prednicima. Ovo proizlazi iz iskaza svjedoka NV i MV. Sud je posebno cijenio iskaz svjedoka MV brata tuženika koji je naveo da mu je od rane mladosti (rođ.1958) poznato da njegovi roditelji nisu nikada polagali prava na predmetnoj nekretnini a njegova obitelj da ima nekretnine udaljene 100-njak m sjeveroistočno od sporne. Naveo je da je njegov brat-tuženik u Novi Zeland otišao 1977.

24.Također, za navesti je da je na predmetnoj nekretnini upisano 39 suvlasnika u različitim suvlasničkim udjelima te su tužitelji u četiri parnična postupka utužili 33 tuženika za njihove suvlasničke udjele na spornoj nekretnini koju tuženici nisu dali odgovor na tužbu i temeljem čega su donesena jedna presuda i tri presude zbog ogluhe.

25.Uzevši u obzir sve navedeno proizlazi da su tužitelji slijedom svojih prednika i to braće pok. E i VI p. J i prije 1958. bili u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine, a 1958. temeljem sporazuma između FV i PV (unuka JU p. J) i BV p. LV ocem tužiteljice ad 1/.

26.Kad se sve ove isprave dovedu u vezu sa iskazima svjedoka koji su iskazivali suglasno i sasvim određeno, te im je sud stoga poklonio punu vjeru, sud temeljem izvedenih dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti, a suglasno čl. 8. ZPP-a drži nepobitno utvrđenim da su prednici tužitelja temeljem pravnog posla stupili u nesmetani posjed nekretnina, te se stoga može smatrati utvrđenim da su još prednici tužitelja faktičnom realizacijom pravnog posla stekli vlasništvo predmetnih nekretnina u cijelosti.

27.Naime, kao što je već istaknuto, suglasno tada važećim propisima OGZ-a pravo vlasništva temeljem pravnog posla moglo se steći ne samo uknjižbom u zk, nego i faktičnom realizacijom tog pravnog posla u naravi, tj. stupanjem u nesmetani posjed nekretnina koje su bile predmetom sporazuma jer se u tom slučaju smatralo da stjecatelj ima i valjani titulus i valjani modus stjecanja prava vlasništva.

28.Kako je u konkretnom slučaju temeljem iskazivanja svjedoka sud utvrdio činjenicu sklapanja i realizacije pravnog posla, to sud drži nepobitno utvrđenim da bi pravni posao u naravi bio realiziran te su na taj način prednici tužitelja stekli vlasništvo predmetnih nekretnina.

29.Sud drži da su na strani tužitelja i njihovih prednika ispunjene pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću, naime, u konkretnom slučaju, a s obzirom na utvrđeno činjenično stanje neprijeporno proizlazi da bi posjed predmetnih nekretnina od strane prednika tužitelja bio zakonit u smislu pravnog pravila 1461. OGZ-a j, jer se temelji na pravnom poslu na kojeg se pozivaju tužitelji, a koji je u naravi nesporno realiziran.

30.Za navesti je također da bi posjed prednika tužitelja bio u svakom slučaju savjestan jer nitko prednicima tužitelja nije osporavao posjed, pa tako ni prednici tuženika o čemu su također iskazivali saslušani svjedoci.

31.Potrebno je napomenuti da se savjesnost posjeda pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno.

32.Što se tiče vremena potrebnog za dosjelost isto počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost pa su stoga već na strani prednika tužitelja ispunjene pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

33.U tom smislu za navesti je da je proširena Opća sjednica Saveznog Vrhovnog suda od 04. 04.1960.g usvojila mišljenje da je za stjecanje prava vlasništva po osnovi dosjelosti nepokretne stvari dovoljno 20 godina , i to bez obzira da li je posjed zakonit ili ne pod pretpostavkom da je pošten, a poštenje se predmnijeva.

34.Stoga, ako se uzmu u obzir iskazi svjedoka te tužitelja da su nekretnine prednici tužitelja stekli sporazumom 1958., to sukladno citiranom mišljenju SVS-a rok dosjedanja od 20 godina je istekao 1978.g., a koji rok je bio određen čl. 28. ZOVO-a u primjeni od 01.09.1980.g.

35.Temeljem iznesenog, sud drži nepobitno utvrđenim da bi posjed prednika tužitelja bio savjestan, pošten, da je proteklo zakonom propisano vrijeme dosjedanja budući je utvrđeno da je prednik tužitelja stupio u posjed predmetne nekretnine temeljem sporazuma, te budući se kako to navode svi saslušani svjedoci od tada pa nadalje sve do danas nalazi u nesmetanom posjedovanju predmetnih nekretnina.

36.Stoga je riješeno kao u izreci.

37. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. time da je tužiteljima obistinjen iznos od 110 bodova na ime sastava tužbe primjenom Tbr. 7 toč. 1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 – dalje: OT). Nadalje, po 55 bodova na ime sastava podnesaka od dana 05.07.2021., 29.09.2021., 13.05.2024. te 27,50 bodova na ime sastava podneska od 13.05.2024 te iznos od 110 bodova na ime sastava podneska od 15.02.2022 sve sukladno Tbr. 8 toč. 1, 2 i 3 OT. , Nadalje je tužiteljima obistinjen iznos od 110 bodova na ime pristupa na ročišta od dana 09.02.2022., 06.04.2022., 22.11.2022., 16.11.2023., 03.04.2024., 26.09.2024. i 25.11.2024 sve sukladno Tbr. 9 toč. 1 OT. Na ovaj način tužiteljima je ukupno obistinjen iznos od 1127,50 bodova a kako vrijednost boda sukladno Tbr. 54 OT iznosi 2,00 EUR to ukupan trošak tužitelja iznosi 2.255,00 EUR-a uvećan za iznos PDV-a od 25% što ukupno iznosi 2.818,75 EUR. Kad se tom iznosu pridoda iznos od po 53,09 EUR-a na ime sudske pristojbe tužbe i presude to ukupan trošak tužitelja iznosi 2.924,93 EUR-a.

U Starom Gradu, 12. veljače 2025.

SUDAC:

Miljana Srhoj Buratović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pismenog otpravka iste, a dostavlja se putem ovog suda na Županijski sud u tri primjerka.

DNA:

- punom. tužitelja

- punom. tuženiku

- Poreznoj Upravi po pravomoćnosti