Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2870/2023-3

U  I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Tihane Pivac, kao predsjednice vijeća, Ane Grbavac, kao članice vijeća i suca izvjestitelja te Marijana Miletića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici EJ, [adresa], protiv tuženika ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], ZJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Josipu Petroviću, odvjetniku iz Zlatara, odlučujući o žalbi protuženika ĐJ protiv presude Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj P-258/2022-27 od 16. listopada 2023. ispravljene rješenjem Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj P-258/2022-27 od 14. studenog 2023. u sjednici vijeća održanoj dana 12. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

Djelomično se odbija žalba prvotuženika ĐJ kao neosnovana a djelomično prihvaća kao osnovana pa se presuda Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj P-258/2022-27 od 16. listopada 2023. ispravljena rješenjem Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj P-258/2022-34 od 14. studenog 2023.

a) ukida u pobijanom dijelu pod točkom I. i V. izreke i u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje,

b) potvrđuje u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. N a l a ž e s e tuženiku GJ da tužitelju IJ plati iznos od 2.243,02 EUR (dvijetisućedvijestočetardesettri eura i dva centa)/ 16.900,00 kn (šesnaesettisućadevetsto kuna)1, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavile prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom na iznos od:

119,45 EUR/ 900,00 kn od 16. studenoga 2022. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. prosinca 2022. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. siječnja 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. veljače 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. ožujka 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. travnja 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. svibnja 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. lipnja 2023. pa do isplate,

sve to u roku od 15 (petnaest) dana.

II. N a l a ž e s e tuženiku SJ da tužitelju IJ preda u supsjed obiteljsku kuću, gospodarske zgrade i dvorište u [adresa], koje se nekretnine u stvarnosti nalaze dijelom na čkbr. [katastarska čestica] i dijelom na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako su iste označene linijama crvene boje u geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja (skica očevida) izrađenom od stalnog sudskom vještaka za geodeziju Maria Kranjeca, dipl. ing. geod. iz društva Gromatic KR d.o.o., u roku od 15 (petnaeset) dana.

III. O d b i j a j u se tužbeni zahtjevi u odnosu na tuženiku ZJ, CJ, ĆJ i ŽJ, u cijelosti.

IV. N a l a ž e s e tužitelju IJ da tuženicima ZJ, CJ, ĆJ i ŽJ naknadi troškove postupka u iznosu od 1.119,36 EUR (tisućustodevetnaeset eura i tridesetšest centi) 8.433,82 kn (osamtisućačetiristotridesettri kune i tridesetšest lipa)2, u roku od 15 (petnaeset) dana, a o d b i j a se preostali dio zahtjeva navedenih tuženika za naknadu troškova u iznosu od 124,39 EUR (stodvadesetčetiri eura i tridesetdevet centi)/ 937,22 kn (devetstotridesetsedam kuna i dvadesetdvije lipe).

V. O d b i j a s e zahtjev tuženika GJ za naknadu troškova postupka, u cijelosti.

2. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I s p r a v lj a se presuda ovog suda posl. broj: 1. P-258/2022-27. od 16. listopada 2023., u:

a) I. točci izreke tako da umjesto teksta:

"119,45 EUR/ 900,00 kn od 16. studenoga 2022. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. prosinca 2022. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. siječnja 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. veljače 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. ožujka 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. travnja 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. svibnja 2023. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. lipnja 2023. pa do isplate,"

stoji:

"119,45 EUR/ 900,00 kn od 16. studenoga 2021. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. prosinca 2021. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. siječnja 2022. pa do isplate, 265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. veljače 2022. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. ožujka 2022. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. travnja 2022. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. svibnja 2022. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. lipnja 2022. pa do isplate,

265,45 EUR/ 2.000,00 kn od 16. srpnja 2022. pa do isplate,",

b) oznaci datuma ispod obrazloženja tako da umjesto: "16. listopada 2022." stoji "16. listopada 2023.".

3. Protiv prvostupanjske presude i to toče I., II. i V. izreke žali se prvotuženik GJ pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje:ZPP), predlažući da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači u pobijanom dijelu, odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na žalbu je podnesen u kojem se navodi da nisu osnovani žalbeni navodi žalitelja pa se predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za predaju u suposjed obiteljske kuće, gospodarske zgrade i dvorište u [adresa], koje nekretnine se u stvarnosti nalaze dijelom na čkbr. [katastarska čestica] i dijelom na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označene linijama crvene boje u geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Maria Kranjeca te naknada za korištenje suvlasničkog dijela nekretnina tužitelja.

6. Između stranaka sporno je, je li tužitelj aktivno legitimiran za postavljene tužbene zahtjeve, jesu li tuženici ZJ, CJ, RJ i ŽJ pasivno legitimirani, odnosno jesu li tuženici obvezni tužitelju predati u suposjed predmetne nekretnine te jesu li mu obvezni platiti naknadu za korištenje njegovog suvlasničkog dijela nekretnina u predmetnom razdoblju a sporna je i visina naknade.

7. Prvostupanjski sud je po provedenom postupku utvrdio sljedeće činjenice:

- da je tužitelj na očevidu 21. listopada 2022. povukao tužbu u odnosu na tuženika AJ u cijelosti te precizirao tužbeni zahtjev u odnosu na preostale tuženike,

- da je rješenjem posl. broj: 1. P-258/2022-13. od 23. studenoga 2022. utvrđeno povlačenje tužbe u odnosu na tuženika AJ te djelomično povlačenje tužbe u odnosu na ostale tužene (u pogledu novčanih zahtjeva),

- da je tužitelj podneskom od 19. prosinca 2022. ispravio i precizirao tužbeni zahtjev sukladno identifikaciji nekretnina – geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja,

- da tuženici podneskom od 16. siječnja 2023. osporavaju i tako precizirani tužbeni zahtjev te tvrde da se radi o preinaci tužbe i tome se protive,

- da se sukladno članku 191. stavak 3. ZPP ne radi o preinaci tužbe već o ispravljanju pojedinih navoda zbog čega tužbeni zahtjev u suštini nije promijenjen budući da je jasno da tužitelj potražuje predaju u suposjed i isplatu naknade za korištenje suvlasničkog dijela nekretnina koje u naravi ne odgovaraju stanju u katastarskom operatu, a nije sporno da se radi o nekretninama kako su prikazane na geodetskom nacrtu stvarnog stanja, sukladno kojem je tužitelj i precizirao tužbeni zahtjev,

- da sukladno odredbi čl. 299. st. 3. ZPP, sud nije uzeo u obzir dokazne prijedloge tužitelja (koje pogrešno u obrazloženju presude navodi kao prijedlozi tuženika) za pribavljanjem podataka o visini tržišne naknade za korištenje sličnih nekretnina od Porezne uprave, odnosno za provođenje građevinskog vještačenja na tu okolnost, budući da su predloženi tek podneskom predanim na očevidu 21. listopada 2022., dakle nakon zaključenja prethodnog postupku,

- da je tužitelj na sadržaj odredbe čl. 299. ZPP upozoren rješenjem od 18. kolovoza 2022. kojim je određeno pripremno ročište te mu je, sukladno odredbi čl. 288. st. 2. ZPP i na pripremnom ročištu 14. rujna 2022. (koje je odgođeno za 26. rujna 2022., kada je prethodni postupak zaključen) postavljeno pitanje u pogledu dokaznih prijedloga na okolnost visine novčanog zahtjeva,

- da tužbeni zahtjevi nisu osnovani u odnosu na tužene ZJ, CJ, ĆJ i ŽJ,

- da je IJ, sin L, umro **.**.1991. te je rješenjem o nasljeđivanju posl. broj O-215/91, utvrđeno da njegovu ostavinsku imovinu, između ostaloga, sačinjavaju nekretnine upisane u katastarski posjedovni list 343 k. o. [katastarska općina], kao izvanknjižno vlasništvo koje se sastoje, uz ostalo od čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište Grunt od 112 čhv, čkbr. [katastarska čestica] neplodno Grunt od 66 čhv i d.čkbr. [katastarska čestica] neplodno od 15 čhv te su njegovim nasljednicima proglašeni: supruga KJ u ¼ dijela te sinovi GJ (prvotuženik), IJ (tužitelj) i OJ, svaki u ¼ dijela,

- da je rješenjem suda broj Z-558/92. od 21. svibnja 1992. uskraćena uknjižba prava vlasništva temeljem navedenog rješenja o nasljeđivanju, među ostalim, za prethodno navedene nekretnine budući su iste bila izvanknjižno vlasništvo ostavitelja,

- da u pogledu predmetnih nekretnina stanje u naravi ne odgovara stvarnom stanju, odnosno da se predmetno dvorište s kućom i gospodarskim objektom nalazi na većem dijelu čkbr. [katastarska čestica] te dijelom na čkbr. [katastarska čestica], a djelomično na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je to prikazano na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja, na kojeg stranke nisu imale primjedbi,

- da u predmetnoj kući žive te koriste cijelo dvorište s kućom i gospodarskim objektom tuženici,

- da je tuženica ZJ supruga tuženika GJ, da su tuženici CJ i ĆJ njegova djeca, a ŽJ njegova snaha,

- da je tužitelj još 17. listopada 2021. od tuženika GJ i ZJ neposredno usmeno zahtijevao da ga puste u supsjed predmetnih nekretninina, a što su oni odbili te je tužitelj nakon toga dopisima od tuženih zahtijevao plaćanje naknade za korištenje njegovog suvlasničkog dijela, što tuženici nisu prihvatili.

- da je tužitelj sukladno odredbama čl. 36. tada važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/1980., 36/1990., "Narodne novine", br. 53/1991., dalje: ZOVO) te čl. 135. tada važećeg Zakona o nasljeđivanju ("Službeni list FNRJ" br. 20/1955., "Službeni list SFRJ" br. 12/1965., "Narodne novine", br. 52/1971., 47/1978., 71/1991., dalje: ZN), po sili zakona, u času smrti svog oca, stekao izvanknjižno suvlasništvo predmetnih nekretnina u ¼ dijela,

- da iz dopisa tuženice ZJ od 13. studenoga 2021. te iskaza tuženika GJ i ZJ sasvim jasno proizlazi da su cijelo vrijeme svjesni da je tužitelj naslijedio ¼ dijela predmetnih nekretnina te da je i dalje suvlasnik istih u tom omjeru (a što je punomoćnik tuženika izrijekom učinio i nespornim na pripremnom ročištu 14. rujna 2022.,

- da je tužitelj još 17. listopada 2021. izrijekom, određeno pozvao tuženika GJ i njegovu suprugu ZJ na predaju u suposjed predmetnih nekretnina (a što jasno proizlazi iz iskaza tuženika prema kojima je tužitelj tog dana došao u predmetne nekretnine pokazujući i govoreći: "to, to, to, ta soba …, to je moje i ja ću tu umrijeti…",

- da je posjed tuženika GJ (koji i sam u svom iskazu navodi da je svjestan da je tužitelj naslijedio ¼ dijela predmetnih nekretnina i da bi se želio s njim o tome dogovoriti), od tog trenutku postao nepošten te je tuženik od tada dužan plaćati tužitelju naknadu za korištenje tužiteljevog suvlasničkog dijela nekretnina.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik GJ temeljem odredbi čl. 38. st. 1., 42. st. 1. i 46. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. – dalje: ZV) obvezan tužitelju predmetne nekretnine predati u suposjed budući da tužitelj kao (izvanknjižni) suvlasnik predmetnih nekretnina ima pravo na suposjed sve dok suvlasnička zajednica ne bude razvrgnuta ili njegovo suvlasništvo na neki od zakonom propisanih načina ne prestane, pri čemu da nije odlučno da su odnosi među strankama očito loši i da bi suposjed tužitelja predstavljao nelagodu za tuženike. Sukladno navedenom, tužbeni zahtjev za predaju u posjed da je u odnosu na tuženika GJ usvojen u cijelosti, međutim da nije osnovan u odnosu na tužene ZJ njegovu supruga, DJ i ĆJ njegovu djeca te ŽJ njegovu snaha, jer da nikakva prava na predmetne nekretninu ne polažu. Isti da su pomoćnici u posjedovanju u smislu odredbi čl. 12. ZV te nisu pasivno legitimirani u odnosu na tužbeni zahtjev za predaju nekretnina u suposjed niti u odnosu na tužbeni zahtjev za isplatu novčane naknade za korištenje tužiteljevog suvlasničkog dijela, zbog čega da je tužbeni zahtjevi u odnosu na njih odbijeni u cijelosti. Tužitelj da do zaključenja prethodnog postupka na okolnosti visine nije predložio nikakav dokaz, pa da sud ocjenjuje primjernom visinu naknade za korištenje tužiteljevog suvlasničkog dijela za predmetno razdoblje u iznosima od po 265,45 EUR mjesečno, odnosno za razmjerni dio listopada 2021. u iznosu od 119,45 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 16. dana u mjesecu na naknadu za prošli mjesec

9. Razmatrajući pobijanu presudu u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke ovaj sud je utvrdio da ista ne sadrži nikakve nedostatke niti proturječnosti na koje ukazuju žalba, naprotiv, po ocjeni ovoga suda prvostupanjski sud je za zauzeto stajalište o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja za predaju u suposjed predmetne nekretnine dao jasne, podudarne, određene i uvjerljive razloge zbog čega nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju ukazuje žalitelji. Isto tako u tom dijelu nije ostvarena niti jedna druga bitna povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP.

10. Tužitelj je podneskom od 19. prosinca 2022. precizirao tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka geodeta koji je identificirao nekretnine, pa se ne radi o preinaci tužbenog zahtjeva kako to neosnovano smatra žalitelj, jer tužbeni zahtjev nije promijenjen obzirom da je tužitelj i tužbom tražio predaju u suposjed i isplatu naknade za korištenje suvlasničkog dijela.

11. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da iz rješenja o nasljeđivanju iza prednika stranaka pok. IJ proizlazi da su tužitelj i prvotuženik svaki za ¼ dijela naslijedili sporne nekretnine pa kako su u ostavinskom postupku, kao nasljednici sudjelovali obje stranke, to ih ovo ostavinsko rješenje veže, pa je time, unatoč tome što u zemljišnim knjigama ni tužitelj, ni tuženik nisu upisani kao suvlasnici spornih nekretnina, tužitelj dokazao svoje izvanknjižno suvlasništvo utuženih nekretnina, dakle, dokazao je da je temeljem nasljeđivanja iza smrti oca postao suvlasnik za 1/4 dijela spornih nekretnina, a kada i iz spisa proizlazi, kako to valjano utvrđuje prvostupanjski sud, da je prvotuženik u posjedu spornih nekretnina u cijelosti, to osnovano tužitelj kao suvlasnik istih, ima pravo tražiti od prvotuženika kao posjednika predaju u suposjed utuženih nekretnina, jer su se ispunile pretpostavke iz citiranih odredbi ZV. Stoga činjenica jeli tužitelj prije ili nakon očeve smrti bio, i u kakvom posjedu predmetnih nekretnina nije od utjecaja na predmet spora kao što nije od utjecaj ni činjenica da tužitelj iza smrti roditelja nije imao namjeru stvarnog posjedovanja predmetni nekretnina.

12. Dakle, tužitelj kao izvanknjižni suvlasnik predmetnih nekretnina ima pravo na suposjed istih, pa osnovano traži predaju u suposjed predmetnih nekretnina od prvotuženika, koji iste bez temelja drži u isključivom posjedu, pa je osnovano prvostupanjski sud prihvatio zahtjev tužitelja za predaju u suposjed, slijedom čega nisu osnovani žalbeni navodi žalitelja.

13. Stoga je temeljem odredba članak 368. stavak 1. ZPP valjalo djelomično odbiti žalbu prvotuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke.

14. Međutim u pravu je tuženik kada ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka iz odredbe članak 354. stavak 2. točka 11. ZPP a glede točke I. tužbenog zahtjeva, jer nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama.

15. Prema čl. 7. st. 1. i čl. 219. ZPP svaka stranka u parničnom postupku dužna je iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i tvrdnje ili pobija navode protivnika te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrđivati činjenice i izvoditi dokaze koje stranke nisu iznijele ili predložile jedino u slučaju predviđenom st. 2. čl. 7. toga Zakona, što nije u konkretnom slučaju.

16. Iz sadržaja spisa proizlazi da je tužitelj podneskom predanim na očevidu 21. listopada 2022. predložio izvođenje određenih dokaza na okolnosti visine i to pribavljanje podataka o visini tržne naknade za korištenje sličnih nekretnina od Porezne uprave te provođenje građevinskog vještačenja, koje dokaze prvostupanjski sud odbija izvesti jer da su predloženi nakon zaključenja prethodnog postupka, pri čemu ne ocjenjuje, je li te dokaze tužitelj mogao iznijeti ranije.

17. Prvostupanjski sud je visinu zahtjeva-naknadu za korištenje nekretnine utemeljio na odredbi članak 223. ZPP, odnosno po slobodnoj procjeni. Međutim da bi se ta naknada mogla dosuditi slobodnom ocjenom dokaza ona mora biti primjerena okolnostima slučaja.

18. Slijedom navedenog, djelomičnim prihvaćanjem žalbe prvotuženika valjalo je pobijanu presuda pod točkom I. ukinuti temeljem odredbe čl. 369. ZPP, a u ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti naprijed iznijetu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će se prema potrebi u okolnostima ako se ne može sa sigurnošću odlučiti o nekim činjenicama primijeniti i pravilo o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP), nakon čega će se donijeti novu i na zakonu osnovanu presudu u ukinutom dijelu.

19. Kako je djelomično ukinuta prvostupanjska presuda to je valjalo ukinuti i odluku o trošku postupka pod točkom V. izreke sukladno odredbi članka 166. stavak.

3. ZPP.

U Splitu, 12. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Tihana Pivac