Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Zadru

    Dr. Franje Tuđmana 35

    Poslovni broj: Pp-4918/2023

    U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, Prekršajni odjel, po sutkinji Senki Vrdoljak, na temelju prijedloga sudske savjetnice Marije Hrboka, uz sudjelovanje Leonarde Kokić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog CJ, zastupanog po braniteljici ŽJ, odvjetnici u [adresa] i okrivljene ĐJ zastupane po braniteljici PJ, odvjetnici iz Odvjetničkog ureda SJ zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22., 47/23. u daljnjem tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, KLASA: 211-07/23-5/23305, URBROJ: 511-18-07-23-1 od 25. kolovoza 2023., nakon glavne i javne rasprave održane 12. veljače 2025. u prisutnosti okrivljenika i braniteljica te odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, istog dana u odsutnosti okrivljenika, braniteljica i tužitelja objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I Na temelju članka 182. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 u daljnjem tekstu: Prekršajni zakon) okrivljeni:

    Prvookrivljeni CJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] sin C i Ž, rođen **.**.1973. u [adresa] s prebivalištem u mjestu [adresa], SSS, brodostrojar, zaposlen, srednjeg imovinskog stanja, mjesečna primanja cca 2.000,00 EUR, razveden, otac dvoje djece, prekršajno neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni postupak. Drugookrivljena ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Đ, rođena **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], ostali podaci neutvrđeni, prekršajno neosuđivana.

    o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

    da bi dana 14. kolovoza 2023. godine oko 16.45 sati u mjestu Vrsi, Ulica Ivana Pavla II, u dvorištu obiteljske kuće koje je dostupno pogledu javnosti, okrivljeni narušavali javni red i mir svađom i tučom na način da je prvookrivljeni BJ zidao zid između kuće u vlasništvu njegove izvanbračne supruge KJ i susjeda ZJ, kojom prilikom ga je sa prozora kuće ZJ, verbalno napala drugookrivljena ĐJ, supruga ZJ, vičući na njega riječima: "Što radiš, jebem ti mater, odlazi svojoj kući." BJ je na to počeo vikati na nju riječima: "Ovo je privatno vlasništvo mater ti jebem, imam pravo to raditi, gubite se ti i tvoj hepatitis od muža, puši kurac." Nakon toga počeli su se međusobno udarati drvenim letvama po rukama i nogama, nakon čega su se udaljili u svoje kuće, čime je prestalo daljnje narušavanje javnog reda i mira. Okrivljeni su svojim ponašanjem kod slučajnih prolaznika prouzročili uznemirenost

    čime da bi počinili prekršaj iz članka 13. kažnjiv po istom članku Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    II Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar podnijela je protiv okrivljenika optužni prijedlog, KLASA: 211-07/23-5/23305, URBROJ: 511-18-07-23-1 od 25. kolovoza 2023. zbog djela prekršaja pobliže opisanog u izreci ove presude, na temelju kojeg je ovaj Sud proveo prekršajni postupak i donio presudu.

    2. Okrivljenik je iznio svoju obranu na ročištu glavne rasprave održanom pred ovim sudom 10. siječnja 2025. te je iskazao da se ne smatra krivim za učin djela prekršaja koje mu se stavlja na teret. Događaj se zbio u dvorištu njegove cure KJ. Kuća ZJ nalazi se na samoj međi i to tako da su prozori kuće točno na međi pa je išao napraviti zidić od desetak centimetara kako oni ne bi mogli otvarati grile prozora i da ne mogu kroz te prozore ulaziti u dvorište KJ. Sa svojom curom živi u toj kući oko godinu dana. Fali mu dosta alata, a susjedi su govorili da su oni ulazili u dvorište i uzimali alat. Dok je zidao taj zidić ĐJ je počela vikati na njega "što to radiš, jebem ti mater, jel ti čuješ što te ja pitam". Smirenim glasom joj je rekao da radi zidić kako ne bi mogla otvarati grile i ulaziti u njihovo dvorište. Nakon toga vidio je da se njoj ispod prozora nalazi kuhinjski element na koji se ona popela i nogom razvalila grilu i ušla u dvorište koje je u posjedu KJ. Uzela je letvu koja spaja dvije grile i išla prema njemu, a on je uzmicao unatrag do staze, udarila ga je po ramenu nekoliko puta, a nakon toga i po koljenu nekoliko puta. Navodi kada je došla policija da su vidjeli iverje koje je bilo zabodeno u koljeno, jer je bio u kratkim hlačama. Nakon toga ĐJ je otišla u svoju kuću kroz gore navedeni prozor po svog supruga koji je bio u svojoj kući u alkoholiziranom stanju. Bio je udaljen 2-3 m od prozora i čuo je i vidio ZJ koji se naslonio na kuhinjski element, dakle bio je na prozoru i rekao svojoj ženi "pušti me da ga zakoljen". Nakon toga pojavila se njihova trudna kćer s malim djetetom koja mu je psovala majku i izvrijeđala ga na način koji nikad nije do tada doživio. Nakon toga rekao je da će zvati policiju i otišao do kuće po mobitel i nazvao policiju. Kada je zvao policiju doznao je da je već netko policiju pozvao. Kada je došla policija (policajac i policajka) prvo su otišli kod ĐJ po izjavu, a nakon toga su došli kod KJ i njega. Nakon svega što su policajci zapisali on je tražio alkotest, njemu je pokazao 0,0 zatim je zahtijevao da se alkotestiraju ĐJ i JJ. Prije nego što je došla policija JJ je vikao kroz prozor da će ih pobiti, a nakon toga je ĐJ počela vikati "nećeš ti nego ja", a oboje su vikali kako imaju veze u policiji i kako njima nitko ništa ne može. Policajac da je vidio letvu kojom je ĐJ njega tukla. Tu letvu je njegova cura KJ nakon što je letva pokazana policiji stavila u vrećicu i spremila kao dokaz, a JJ i ĐJ su drugu letvu stavili na prozor. Na poseban upit braniteljice prvookrivljenika da li je predmetno dvorište ograđeno, prvookrivljenik odgovara: "Da." Na poseban upit braniteljice prvookrivljenika da li je dvorište dostupno javnosti, prvookrivljenik odgovara: "Ne." Na poseban upit braniteljice drugookrivljenika da li je navedene prigode bilo slučajnih prolaznika, prvookrivljenik odgovara: "Ne." Na poseban upit braniteljice prvookrivljenika koliko su udaljeni prvi susjedi i da li su navedene prigode tamo bili prisutni, prvookrivljenik odgovara: "Prvi susjedi su udaljeni deset do petnaest metara, oni u tom času nisu bili tamo prisutni, oni žive u toj kući tijekom cijele godine, dok ostali susjedi borave u svojim kućama samo u ljetnom periodu, a ovi koji su nam najbliži u tom periodu nisu bili u svojoj kući jer je koriste za odmor." Na poseban upit sudske savjetnice koliko metara od ceste je udaljeno ovo mjesto događaja na kojem se sve odvijalo, isti odgovara: "Oko 25-30 m, to je prometna cesta na kojoj se promet odvija u oba smjera." Na poseban upit sudske savjetnice da li je mjesto događaja dostupno pogledima javnosti sa ceste, isti odgovara: "Djelomično kroz vrata i tamo gdje je niži zid, međutim u tom času nisam primijetio nikoga da je tamo prolazio."

    3. Na ročištu glavne rasprave održane pred ovim sudom pročitana je pisana obrana okrivljenice ĐJ koja u istoj navodi kako nije počinila djelo koje joj se stavlja na teret. U cijelosti osporava počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret, te se ne smatra krivom. Navodi da je činjenično stanje navedeno u optužnom prijedlogu potpuno pogrešno i nepotpuno utvrđeno te ne odgovara stvarnom činjeničnom stanju. Navodi da se predmetni događaj zbio na potpuno drukčiji način od onog kako je to navedeno u optužnom prijedlogu. Navedenom prigodom da je prvookrivljeni CJ počeo betonirati prozor sobe i kuhinje na što ga je drugookrivljena samo upozorila zašto to radi kojom prigodom je prvookrivljeni počeo vrijeđati drugookrivljenu. Suprotno navodima sadržanim u optužnom prijedlogu prvookrivljeni je drugookrivljenoj govorio pogrdne i uvredljive riječi te je upravo ona zvala policijske službenike da interveniraju kako bi smirila čitavu situaciju. Nadalje navodi da je drugookrivljena tom prigodom zadobila ozljede upravo od prvookrivljenog jer je isti pukao roletu s prozora kojom roletom je udario u kuhinju drugookrivljene te se ista potom obila u nogu drugookrivljene, a o navedenom drugookrivljena ima i liječničku dokumentaciju. Predlaže sudu ispitati policijske službenike koji su tom prilikom intervenirali. Drugookrivljena u svojoj pisanoj obrani navodi da nije do sada prekršajno kažnjavana i da joj je ovo prvi put da je protiv nje izdan optužni prijedlog, te slijedom svega iznesenog predlaže Sudu da je oslobodi kazne.

    4. Svjedokinja KJ je u svom iskazu na ročištu za glavnu raspravu održanom 12. veljače 2025. iskazala kako je trebala tog dana ići raditi popodne. Radi u Jadroliniji, a CJ je radio zidić ispod prozora drugookrivljene ĐJ kako oni ne bi mogli otvarati grile u njeno dvorište. Naime, često im je nestajao alat, ali dok joj je bio živ otac nije htjela na to reagirati, a sumnjali su na supruga drugookrivljene ĐJ. Zbog toga je tražila da maknu te grile jer je njima to prozor od kuhinje pa se mogu popeti na kuhinjski element koji je ispod prozora i izaći u njeno dvorište te je tražila da radi ograničenja pristupa, stave mliječno staklo, ogradu na prozor i roletu. Nije htjela da zazidaju prozor već da nemaju pristup u njeno dvorište. Gospođa to nije prihvatila pa su se odlučili izgraditi zidić da više ne mogu otvarati grile u njihovo dvorište. U času kada je CJ zidao taj zidić ĐJ se popela na kuhinjski element i izbila desnu grilu koja je pala u njihovo dvorište. Uzela je letvu koja je držala grilu i počela njome lupati po CJ koji se izmicao nekih tridesetak metara i nije joj uzvraćao. Znači ona je ušla u njihovo dvorište koje je ograđeno i udarala CJ koji je uzmicao. Nakon toga se vratila u svoju kuću kroz prozor, a na prozoru se pojavio njezin suprug koji je govorio "pusti me da ih zakoljem" na što mu je ona rekla "ne ja ću ih ubiti pa ću ih odrobijati, a moja će djeca konačno imati mir". Nakon toga su pozvali policiju. CJ je tražio od policije alkotest za sebe, drugokrivljenicu i za njezinog supruga međutim koliko joj je poznato policija je alkotestirala samo njega i drugookrivljenicu dok nije alkotestirala supruga drugookrivljenice koji je stalno u alkoholiziranom stanju. Na poseban upit sudske savjetnice koliko je udaljeno mjesto u dvorištu na kojem se taj događaj dogodi, svjedok odgovara: "Udaljeno je oko 40 metara, jer se nalazi na polovici dvorište, a cijelo dvorište ima oko 80 do 90 metara dužine." Na poseban upit sudske savjetnice da li je to mjesto vidljivo sa ceste, ista odgovara: "Samo kroz dvorišna vrata." Na poseban upit sudske savjetnice da li je primijetila da je netko drugi osim njih, neki slučajni prolaznik svjedočio događaju, svjedokinja odgovara: "Na samoj cesti nije bilo nikoga, sa lijeve strane susjedi su nam drugookrivljenica i njezina obitelj koji se nalaze na samoj međi, a sa desne strane susjed nam je doktor koji samo ljeti dolazi ali toga dana oni nisu bili u kući, oni obično dođu u srpnju."

    5. Svjedok policijski službenik HJ navodi kako su on i kolegica bili pozvani od strane OJ, kćeri drugookrivljenice ĐJ koja je rekla da njeni roditelji imaju problema sa susjedima, CJ i njegovom vanbračnom suprugom KJ. Izjavila je da ona sama nije sudjelovala u događaju već njezina majka koja joj je ispričala što se dogodilo. Dolaskom na adresu u [adresa] obavili su razgovore sa ĐJ i ZJ, CJ i KJ te su temeljem toga utvrdili da su ĐJ i CJ počinili prekršaj iz članka 13. Zakona protiv javnog reda i mira na način da su se prvo verbalno, a potom i fizički sukobili i to na način da su se udarali drvenom letvom koja je koliko se sjeća bila dio grilla. Pritom nisu zadobili nikakve vidljive ozljede, a liječničku pomoć su decidirano odbili. A sve se to odvijalo u dvorištu obiteljske kuće KJ i CJ dostupno pogledima i čujnosti eventualnih prolaznika. Slijedom svega navedenog istima su izdane obavijesti i podnesen je optužni prijedlog. Na upit braniteljice drugookrivljene, koliko je mjesto na kojem je prekršaj počinjen udaljeno od ceste na kojoj su mogući prolaznici, svjedok odgovara: "Rekao bih 15 metara. Ta cesta nije glavna cesta, to je svojevrstan zaselak, rekao bih da nije frekventan promet da ona više služi za potrebe stanara u tim kućama. Odgovorno tvrdim da su ispunjeni kriteriji fiktivnog javnog mjesta i toga se držim. "

    6. Svjedokinja policijska službenica MJ navodi kako je to bilo prije više od godinu i pol dana. Bilo je ljeto, sjeća se da su došli po pozivu OJ, kćeri okrivljenice ĐJ. Sjeća se da su na terasi bili CJ i KJ u svojoj kući, a da su OJ, ZJ i ĐJ bili u svojoj kući i da su sa svima njima obavili razgovor. Također su sudionici tog događaja alkotestirani, okrivljenici, a za ostale nije sigurna. Okrivljenicima su izdali naredbe o zabrani približavanja i uručene su im obavijesti o počinjenom prekršaju. Nije bilo nepristranih svjedoka tog događaja. To se sve događalo u dvorištu i preko prozora gospođe ĐJ u dvorište CJ i KJ. Ne sjeća se na kojoj je udaljenosti od ulaznih vrata dvorišta taj prozor jer je prošlo godinu i pol dana. S obzirom je dvorište dostupno pogledu u javnosti i da se njihovo vikanje moglo čuti s ceste oni da su utvrdili da je počinjen prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Na posebno pitanje sudske savjetnice, koliko je prometna cesta, svjedokinja odgovara: "Koliko se sjećam to nije glavna cesta već je riječ o sporednoj cesti, to je više kao seoska cesta koja služi samo stanarima susjednih kuća".

    4. U daljnjem dokaznom postupku Sud je pročitao obavijest ls. 4, obavijest ls. 5, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ls. 6-7, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ls. 8-9, zapisnik o ispitivanju svjedokinje ls. 10-11, izvješće ls. 12, zapisnik o ispitivanju svjedoka ls. 13-14, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola. ls. 15, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola ls. 16, naredba ls. 17, naredba ls. 18, nalaz Hitnog prijema ls. 29, nalaz ls. 39, Potvrda iz PE Ministarstva pravosuđa za oba okrivljenika ls. 35-38 i pregledao fotografije mjesta događaja (ls 53-57).

    5. Sukladno odredbi čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti od 200 do 1.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    6. Na temelju ovako provedenog postupka Sud nije utvrdio da bi okrivljenici počinili djelo prekršaja koje im se stavlja na teret.

    7. U činjeničnom opisu djela prekršaja navedeno je da bi okrivljenici u dvorištu obiteljske kuće koje je dostupno pogledu javnosti narušavali javni red i mir svađom i tučom, dakle iz navedenog slijedi da se kritični događaj odvio u dvorištu obiteljske kuće. Dvorište privatne kuće gdje se prekršaj odvijao u pravilu ne predstavlja javno mjesto, ono to može postati samo iznimno uz okolnosti koje postoje u vrijeme počinjenja prekršaja zbog kojih bi opisano postupanje okrivljenika bilo dostupno javnosti, bilo da je izloženo pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu. Dakle, dvorište kuće ne predstavlja neograničeno otvoreno javno mjesto kod kojeg se prisutnost neograničenog broja ljudi podrazumijeva stoga je potrebno utvrditi da li je netko čuo odnosno vidio predmetni događaj, pa da bi okrivljeni svojim ponašanjem kod slučajnih prolaznika prouzročili uznemirenost. Radi razjašnjenja navedenih činjenica Sud je u svojstvu svjedoka ispitao KJ i policijske službenike HJ i MJ. Iz iskaza svih svjedoka proizlazi da se predmetni događaj dogodio u dvorištu kuće KJ. Iskazi svih svjedoka u odnosu na mjesto učina djela prekršaja se u bitnom podudaraju, dakle da je riječ o dvorištu obiteljske kuće koje je udaljeno od dvorišnih vrata, a tu udaljenost su svjedoci KJ i HJ naveli po subjektivnoj procjeni, dok je svjedokinja MJ navela da se udaljenosti ne sjeća, obzirom na protek vremena. Nadalje, iz pregledanih fotografija (ls 53-57) proizlazi da se radi o dvorištu kuće, vidljivo je da je sporno mjesto događaja unutar dvorišta, obzirom da se prema fotografijama, prozor drugookrivljenice nalazi unutar dvorišta KJ. Iz iskaza KJ proizlazi da su im prvi susjedi s lijeve strane drugookrivljenica i njezina obitelj koji se nalaze na samoj međi, a sa desne strane susjed im je doktor koji samo ljeti dolazi, ali toga dana oni nisu bili u kući, jer obično dođu u srpnju. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je cesta koja se nalazi ispred kuće sporedna cesta, seoska cesta koja služi samo stanarima susjednih kuća. Iz Izvješća (ls 12) je vidljivo da nepristranih svjedoka nije bilo.

    7.1. Na temelju iskaza svjedoka, navoda obrane okrivljenika i pregledanih fotografija sud je utvrdio da se kritični događaj odvio u dvorištu koje nije izravno dostupno prolaznicima. Nije utvrđeno da bi netko čuo ili vidio predmetni događaj pa da bi to kod istog prouzročilo uznemirenost. Stoga konkretne prigode navedeno mjesto počinjenja djela prekršaja nije predstavljalo javno mjesto, a bez te okolnosti djelo nije prekršaj. Za istaknuti je da je tijekom postupka utvrđeno da se događaj zbio na mjestu koje predstavlja tzv. fiktivno javno mjesto, koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali to pod određenim uvjetima može postati. Uvjeti i okolnosti koji su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja, čujnosti ili vidiku s javnog mjesta, odnosno da je posljedica nastupila na javnom mjestu, ulici, javnom putu ili sličnoj javnoj površini, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    7.2. Slijedom navedenog, u postupku je utvrđeno da nije ostvaren konstitutivni element prekršaja koji može biti počinjen samo na javnom mjestu, pa je Sud, u skladu s odredbom članka 182. stavkom 1. točkom 1. Prekršajnog zakona, odlučio kao u izreci ove presude.

    8. Sud je okrivljenike oslobodio optužbe pa shodno tome troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    U Zadru 12. veljače 2025.

    Sudska savjetnica

    Sutkinja

    Marija Hrboka

    Senka Vrdoljak

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostaviti:

    1. Tužitelju

    2. Provokrivljeniku: CJ

    3. Braniteljici prvookrivljenika: ŽJ, odvjetnici u [adresa]

    4. Drugookrivljenici: ĐJ

    5. Braniteljici drugokrivljenice: PJ, odvjetnici iz Odvjetničkog ureda SJ

    6. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.