Broj: Ppž-3173/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. HV, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: broj: 70/17,. 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom od 20. ožujka 2024., broj: Pp-1707/2021-9, u sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom od 20. ožujka 2024., broj: Pp-1707/2021-9, na temelju čl. 182. st. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 70/17., 118/18.) okr. HV oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci presude, počinio prekršaj iz članka 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja granične policije Imotski pravodobno je podnio žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava, te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Žalitelj je mišljenja da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, a što proizlazi iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilja u obitelji kao i iz službenih zabilješki o obavljenom obavijesnom razgovoru sa sudionicima događaja, bez obzira na to što su CV i ŠV na glavnoj raspravi koristili blagodat nesvjedočenja. Žalbom se navodi da je sud pogrešno i preuranjeno donio odluku kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, jer nije uzeo u obzir službene zabilješke policijskih službenika o obavljenim obavijesnim razgovorima sa CV i ŠV iz kojih je vidljivo da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, niti je ispitan policijski službenik koji je utvrdio prekršaj. Tužitelj ističe da je sud uzeo u obzir samo činjenice koje idu u korist okrivljenika, a prethodno nije utvrdio točno utvrđeno činjenično stanje.
6. Neosnovano tužitelj dovodi u sumnju pravilnost prvostupanjske odluke ističući nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje, jer je, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud u dokaznom postupku izveo sve raspoložive dokaze i pravilno zaključio da na temelju tih dokaza ne može sa sigurnošću zaključiti da bi okrivljenik počinio prekršaj prema optuženju.
7. Prvostupanjski je sud tijekom dokaznog postupka ispitao okrivljenika, koji je poricao prekršaj prema optuženju, svjedok CV, brat okrivljenika koristio je blagodat nesvjedočenja, svjedok ŠV, otac okrivljenika nije ništa vidio, a svjedokinja ČV, kći okrivljenika iskazivala je suglasno obrani okrivljenika te je sud zaključio da na temelju rezultata provedenog postupka nije na nedvojben način utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.
8. Nije u pravu žalitelj, da je prvostupanjski sud trebao koristiti kao dokaz u postupku izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji i službene zabilješke o obavijesnim razgovorima sa CV i ŠV.
8.1. Naime, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji i službene zabilješke o postupanju koje se temelji na obavljenim razgovorima sa navedenim osobama, ne mogu biti osnova za utvrđivanje odlučnih činjenica jer bi se time na posredan i zaobilazan način u dokazni materijal unosilo nešto što ne može biti dokaz u prekršajnom postupku, budući da je u navedenom izvjšću i službenim zabilješkama policijski službenik prepričavao sadržaj iskaza HV, CV i ŠV, koji razgovor je obavljen traženjem obavijesti od građana u okviru izvida prekršaja.
8.2. Sukladno čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika sukladno odredbama toga Zakona o ispitivanju okrivljenika. Nadalje, čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je da ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama toga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja osumnjičenika i svjedoka u okviru izvida prekršaja moglo koristiti kao dokaz u postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika, odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Sva ostala saznanja policijskih službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ostaju neformalne obavijesti i ne mogu biti unesena u dokazni materijal, kako je to izrijekom propisano u čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona.
8.3. Stoga, čitanjem izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji i službene zabilješke o obavijesnim razgovorima sa CV i ŠV u kojima se prepričava razgovor policijskog službenika s HV, koji bi u prekršajnom postupku imao procesnu poziciju okrivljenika, i razgovor sa CV i ŠV, koji bi imali procesnu poziciju svjedoka, na zaobilazan način se unose u dokazni materijal oni elementi koji ne mogu biti osnova donošenja sudske presude.
9. Slijedom navedenog, nije u pravu tužitelj kada navodi u žalbi da je prvostupanjski sud neosnovano okrivljenika oslobodio optužbe, budući da je sud proveo sve raspoložive dokaze i u nedostatku drugih (zakonitih) dokaza osnovano okr. HV oslobodio optužbe da bi počinio prekršaj prema optuženju.
10. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 12. veljače 2025.
Zapisničarka :
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 6 ovjereni prijepisa za spis, okrivljenika, oštećenike i tužitelja.
