Broj: Ppž-1023/2025

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. TŽ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90, 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okr. TŽ podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 29. studenog 2024., broj: Pp-692/2022-17, u sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba okr. TŽ, preinačuje se prvostupanjska presuda u novčanoj kazni na način da se okrivljenici, za prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), za koji je tom presudom proglašena krivom, na temelju tog zakonskog propisa izriče novčana kazna 50,00 eura (pedeset eura), koju je dužna platiti u roku 8 dana od primitka ove presude, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenica u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne i u odluci o troškovima prekršajnog postupka na način da se na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.,) okrivljenica oslobađa obveze da naknadi troškove prvostupanjskog postupka iz čl. 138. st. 2. t. a) Prekršajnog zakona.

II. U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okr. TŽ te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

III. Na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okr. TŽ se oslobađa obveze da naknadi troškove žalbenog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci od 29. studenog 2024., broj: Pp-692/2022-17 proglašena je krivom okr. TŽ da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena novčana kazna 80,00 eura, koju je dužna platiti u roku 8 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne i obvezu na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka.

2. Protiv te presude okr. TŽ osobno je pravodobno podnijela žalbu i dopunu žalbe zbog svih zakonskih osnova, s prijedlogom da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati, ukine pobijana presuda i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.

U žalbi okrivljenica navodi da nisu točne tvrdnje suda da su pozivi suda dostavljeni na vrijeme i da bi izbjegavala dostavu.

5.1. Prvenstveno, prema stanju spisa predmeta, u ovom prekršajnom predmetu okr. TŽ je 22. ožujka 2021. uručena pisana obavijest iz čl. 109. a Prekršajnog zakona, kojom je u t. 6. obaviještena da se pred tijelom postupka rasprava može održati i donijeti odluka o prekršaju i u njezinoj odsutnosti, a u t. 7. o obvezi obavještavanja tijela postupka o svakoj promjeni adrese stanovanja i primanja pismena tijekom postupka do njegovog pravomoćnog dovršetka kao i dovršetka postupka izvršavanja odluke o prekršaju, kao i na posljedicu nepridržavanja ove obveze, odnosno mogućnosti daljnje dostave svih pismena okrivljenici putem oglasne ploče suda. Neosnovano navodi okrivljenica da je sud trebao pozvati tužitelja da joj uruči novu obavijest iz razloga što obavijest i optužni prijedlog imaju različit sadržaj. Naime, uručenom pisanoj obavijesti okrivljenica je, sukladno čl. 109. a st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona obaviještena o prekršaju za koji se protiv nje namjerava podnijeti optužni prijedlog s činjeničnim i pravnim opisom prekršaja, koji činjenični opis je preciziran u optužnom prijedlogu nakon obavljenih izvida prekršaja od strane policije.

5.2. U pravu je okrivljenica da joj pozivi za glavnu raspravu 18. rujna 2024., odnosno 18. listopada 2024. nisu dostavljeni na vrijeme, sukladno čl. 164. st. 2. Prekršajnog zakona, budući da je poziv primila 17. rujna 2024., odnosno 16. listopada 2024., pa između dostave poziva i zakazane glavne rasprave okrivljenici nije ostavljeno vrijeme od najmanje tri dana radi pripreme obrane. Međutim, okrivljenica je pozivana na glavnu raspravu za 4. listopada 2024, 14. studenog 2024. i 29. studenog 2024., u kojim slučajevima su se pozivi vratili neuručeni sa naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. Poziv za okrivljenicu za raspravu 29. studenog 2024. sud je, uz dostavu putem pošte poziv istaknuo i na oglasnu ploču suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču, smatrajući dostavu poziva uredno obavljenom, održao glavnu raspravu bez nazočnosti okrivljenice.

5.3. Naime, čl. 145. st. 5. Prekršajnog zakona propisano je:

„(5) Ako se poziv ili odluka ne može stranci ili sudioniku u postupku (članak 108. stavak 1. i 2.) dostaviti jer nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva ili odluke, sud će istaknuti poziv ili odluku, osim presude kojom je okrivljeniku izrečena kazna zatvora ili maloljetnički zatvor, na oglasnu ploču suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava se smatra uredno obavljenom. Na jednak način postupit će se i u svezi dostave pravomoćne odluke radi njezina izvršavanja.“

5.4. Iz citirane zakonske odredbe jasno je da je pretpostavka isticanja poziva na oglasnoj ploči suda da se poziv ne može dostaviti stranci ili sudioniku u postupku ako postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva. Prvostupanjski sud je osnovano zaključio, nakon tri neuručenoga poziva okrivljenici da očito izbjegava primitak poziva, te poziv za glavnu raspravu za 29. studenog 2024. istaknuo i na oglasnu ploču suda.

5.5. Dakle, uručenjem obavijesti okr. TŽ i prije podnošenja optužnog prijedloga ista je imala saznanje da će se protiv nje voditi postupak te je upozorena na posljedicu neodazivanju istom te su dva neuručena poziva okrivljenici s naznakom „obaviješten, nije podigao pošiljku“, bili dovoljni da sud dođe do zaključka da postoje okolnosti koje ukazuju da ista očito izbjegava primitak poziva, slijedom čega je sud osnovano istaknuo poziv za glavnu raspravu za 29. studenog 2024. na oglasnu ploču suda te nakon proteka osam dana smatrao dostavu urednom i na temelju čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu bez nazočnosti okrivljenice.

6. U odnosu na zamolbeno ispitivanje pred Općinskim sudom u Crikvenici, koje je okrivljenica tražila u podnescima 17. rujna 2024. i 17. listopada 2024. ističe se da je nadležnost suda određena rješenjem ovog drugostupanjskog suda od 25. kolovoza 2021. broj IR-87/2021 koje je okrivljenici uručeno 29. listopada 2021.

7. Nadalje, okrivljenica smatra da sud ima dvostruke kriterije budući da je u postupku ispitao svjedoke predložene po tužitelju bez navedenih adresa, a svjedoke koje je ona predložila sa adresama, nije ispitao. Međutim, iz samog činjeničnog opisa optužnog prijedloga razvidna je adresa svjedoka (grh, erh), dok adresa svjedoka koje je predložila okrivljenica nije čitka i potpuna. Međutim, glavni razlog zbog kojeg je sud odbio ispitati svjedoke obrane je taj što okrivljenica u prijedlogu nije navela na koje okolnosti bi sud trebao ispitati te svjedoke (da li su nazočili događaju i znaju li što o istom), smatrajući da okrivljenica predlaganjem navedenih dokaza ide na odugovlačenje postupka.

8. Žalbom se, nadalje, navodi da se sud koristi nezakonitim dokazima, zapisnicima PP Crikvenica, koje je trebalo izdvojiti iz spisa. Ističe da nije imala mogućnost očitovati se prilikom ispitivanja svjedoka u PP Crikvenica, nije bila prisutna i nije mogla postavljati pitanja svjedocima, smatra da je povrijeđeno pravo okrivljenika koje ima po Kaznenom zakonu, radi se o nezakonitim dokazima i na njima se ne može temeljiti sudska odluka. Međutim, pregledom spisa predmeta ovaj sud je utvrdio da su zapisnik o ispitivanju osumnjičenika i zapisnik o ispitivanju svjedoka JŽ pred policijom zakoniti dokazi sukladno čl. 158. st. 6. i 7. Prekršajnog zakona, dok je zapisnik o ispitivanju ZŽ **.**.2024. rješenjem izdvojen iz spisa kao nezakonit i nije korišten u postupku. Za zakonitost zapisnika o ispitivanju svjedoka propisana je obaveza ovlaštenih osoba tijela državne uprave da osobe u svojstvu svjedoka ispitaju sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka (čl. 173. st. 1. Prekršajnog zakona u vezi čl. 283. do čl. 300. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24.).

8.1. Međutim, okrivljenica je propustila iskoristiti svoje pravo na obranu i konfrotirati se iskazima svjedoka neodazivanjem pozivima suda na glavnu raspravu.

9. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenica, u bitnom, navodi da kritične prigode nije bila na ulici ispred kbr. 24 u eg u egf jer je bila u egf u rg. Međutim, navedeni žalbeni navod, u smislu odredbe čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, istaknut tek sada u žalbenom postupku, ukazuje se zakašnjelim, budući da se, u smislu navedene zakonske odredbe, u žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao, što nije konkretni slučaj.

10. Ostali žalbeni navodi nisu od značaja i ne utječu na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

11. Žaleći se zbog odluke o kazni okrivljenica navodi da je nezaposlena, bez primanja, bez vozačke dozvole i vozila, uzdržavana po majci koja je na dugotrajnom bolovanju s naknadom 272,52 eura mjesečno. Uz žalbu okrivljenica je dostavila potvrdu HZMO od 24. siječnja 2024. iz koje je razvidno da nije prijavljena na mirovinsko osiguranje.

11.1. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u odnosu na izrečenu novčanu kaznu, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljenici za počinjeni prekršaj izrekao previsoku novčanu kaznu. Prilikom odmjere vrste i mjere kazne prvostupanjski je sud cijenio neosuđivanost okrivljenice kao olakotnu okolnost, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, te je izrekao novčanu kaznu bliže maksimumu propisane kazne za počinjeni prekršaj u iznosu od 20,00 do 100,00 eura Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine 114/22.), kao najblažeg za okrivljenicu. Uvažavajući osobne i imovinske prilike okrivljenice potkrijepljene materijalnim dokazom, uz činjenicu da okrivljenica do sada nije osuđivana, a otegotne okolnosti nisu utvrđene, ovaj drugostupanjski sud je okrivljenici izrekao novčanu kaznu kao u izreci ove presude, smatrajući da će se i ovako odmjerenom novčanom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona i svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona.

12. Odlučujući o troškovima prvostupanjskog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3. a) i troškovima žalbenog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona ovaj sud je okrivljenicu oslobodio obveze naknade istih, jer bi, po ocjeni ovog suda, plaćanjem troškova prvostupanjskog i žalbenog postupka bilo dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje.

13. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 12. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.