Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-514/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović, kao predsjednice vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đorđa Benussi, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ante Bogdanić, odvjetnik u Biogradu na Moru, Kralja Petra Svačića 2, protiv tuženika pod 1. DJ, [adresa], 2. NJ, [adresa]., 3. IJ, [adresa], 4. ŠJ, [adresa], 5. TJ, [adresa] i 6. UJ, [adresa], svi za sebe i kao nasljednici pok. ZJ, [adresa], svi zastupani po punomoćnici Juliji Strmota, odvjetnici u Biogradu na Moru, Kralja Petra Svačića 2, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj: P-2434/2019 od 12. travnja 2022., u sjednici održanoj 12. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba se uvažava, te se ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj: P-2434/2019 od 12. travnja 2022., i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj: P-2434/2019 od 12. travnja 2022., suđeno je:

" I. Odbija se kao neosnovan osnovni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za cijelo č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude. "

II. Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Utvrđuje se da je tužitelj OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva za cijelo č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude. "

III.Nalaže se tužitelju naknaditi parnični trošak tuženicima ad. 1. – 6. od 4.687,50 kn, u roku od 15 dana.

IV.Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika ad. 1-6 da im tužitelj naknadi parnični trošak preko iznosa od 4.687,50 kn iz točke III. izreke, a do zatraženog iznosa parničnog troška od 5.312,50 kn, tj. za iznos od 625,00 kn".

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tužitelj i to zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke. 1. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i vrati na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te trpljenje uknjižbe prava vlasništva (glavni zahtjev). Tužitelj je postavio i eventualno kumulirani zahtjev za utvrđenje da je stekao pravo vlasništva za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te su tuženici dužni trpljeti uknjižbu u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja.

5.1. Tužitelj tvrdi da je prilikom pisanja kupoprodajnog ugovora 1998.kojim je od sad. pok. JJ kupio čest. zem. [katastarska čestica], površine 670 m² učinjena pogreška, te je u ugovoru navedeno da je predmet kupnje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]., umjesto pravilno čest. zem. [katastarska čestica].

5.2. Tuženici tvrde da je predmetna nekretnina izvorno bila vlasništvo OJE nakon čije su smrti nasljednici vodili postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice pred Sreskim sudom u Biogradu na Moru pod poslovnim brojem I-395/36 te je u tom postupku nekretnina označena kao čest. kat. broj 2904 pripala u suposjed ŽJ i PJ, dok je kasnijom diobom ta nekretnina pripala u vlasništvo DJE koji je bio prednik pok. ZJ, majke tuženika.

6. U postupku je utvrđeno:

- da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, te po staroj izmjeri predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].,

- da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] dana 5. lipnja 2012., sastavljen zapisnik Z-3445/2011/813, a na koje ročište je pristupio GJ, te je predložio uknjižbu prava vlasništva na većem broju čestica, uključujući i spornu kat. čest. [katastarska čestica], površine 687 m², i to temeljem Diobenog ugovora sastavljenog 27. ožujka 2012., sa suvlasnicima GJ, CJ i ZJ, a koja čestica je temeljem tog zapisnika upisana kao vlasništvo ZJ, prednice tuženika,

- da je u zemljišnoj knjizi 22. studenog 2017., po tužbi tužitelja protiv tuženika ZJ i ĆJ zabilježen spor na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u predmetu pod poslovnim brojem: P-1904/17 (P-585/2019) u kojem predmetu je tužba odbačena jer tuženica nije mogla biti stranka u postupku jer je ranije umrla,

- da je pod poslovnim brojem: P-2138/2018 tužitelj 13. studenog 2018., bio podnio tužbu protiv tuženika GJ i dr., te FJ, GJ i CJ radi utvrđenja prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], površine 687 m², po novoj izmjeri, u kojem postupku je tužitelj povukao tužbu spram tuženika koji su bili odsutni i nepoznata boravišta, dok je u odnosu na tuženicu EJ tužba bila odbačena, a u odnosu na tuženika RJ, pok. O je donesena presuda zbog ogluhe,

- da iz ostavinskog rješenja poslovni broj O-140/99 u ostavinskom postupku za NJE, rođenog **.**.1923., a umrlog **.**.1999., proizlazi da ostavinsku imovinu između ostalog sačinjava i vanknjižno vlasništvo nekretnina upisanih u 306 k. o. [katastarska općina], među kojima su i kat. čest. [katastarska čestica] dio i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

7. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud odbio glavni zahtjev tužitelja navodeći u obrazloženju da kupoprodajni ugovor iz 1998. sam po sebi ne može predstavljati pravni temelj za stjecanje prava vlasništva iz razloga jer čest. stare izmjere koja je navedena kao predmet te kupoprodaje, a radi se o čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u novoj izmjeri ne odgovara sama po sebi novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga neovisno o činjenici da li je u kupoprodajnom ugovoru iz 1998. omaškom kao predmet kupoprodaje umjesto čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere bila navedena čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere, svejedno taj pravni posao ne daje tužitelju pravni temelj za stjecanje prava vlasništva za cijelo na novoformiranoj čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere, posebno kraj činjenice da tužitelj u činjeničnim navodima tužbe izričito navodi da se kupoprodaja (iz 1997.), a predmet koje je ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine od 214,5 m², ne može uzeti kao ugovor kojim bi tužitelj dokazivao svoje vlasništvo i u odnosu na predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Eventualni zahtjev sud je također odbio jer se iz iskaza saslušanih svjedoka ne može izvesti zaključak da je tužitelj osobno i putem prednika NJE stekao vlasništvo na utuženoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neprekidno kroz vremenski period od 10 godina, ali niti period od 20 godina gledajući do 06. kolovoza 2019. kad je tužba zaprimljena.

9. Postupajući na navedeni način, prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju ukazuje i žalitelj, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer obrazloženje presude ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, a činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrđeno.

10. Naime, iako je sporna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere) nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere) samo zbog činjenice da predmet spora nije i kupoprodaja iz 1997. godine kojom je tužitelj kupio od JJ ½ čest. zem. [katastarska čestica], nego samo kupoprodaja čest. zem. [katastarska čestica] iz 1998., ne može se prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda prema kojem tužitelj nije dokazao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva sporne čestice. Tužitelj je uz tužbu priložio, a i u činjeničnim navodima tužbe poziva se na ugovor o kupoprodaji ½ čest. zem. [katastarska čestica] koju je kupio od izvanknjižnog vlasnika JJ, dakle jednako kao i čest. zem. [katastarska čestica], kao i da je osobno i putem prednika u nesmetanom i poštenom posjedu sporne nekretnine (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), pa da je vlasništvo stekao dosjelošću. Stoga, tek ako se u postupku utvrdi da prodavatelj LJ nije bio izvanknjižni vlasnik sporne nekretnine (dakle i ½ čest. zem. [katastarska čestica] i čest. 2904 stare izmjere) tužitelj ne bi imao valjani pravni temelj za stjecanje vlasništva.

11. Pri tom je potrebno istaknuti da je prilikom odlučivanja o eventualnom zahtjevu, sud cijenio samo iskaze svjedoka, a nije analizirao ni cijenio sadržaj povijesne potvrde o slijedu upisa posjeda na spornoj nekretnini, a što sve ukazuje da je potrebno preispitati (a cijeneći sadržaj svih isprava, i provedenih dokaza) da li je tužitelj osobno i putem prednika kao pošteni posjednik dosjelošću stekao vlasništvo predmetne nekretnine, tj. da li je njegov posjed trajao zakonom propisano vrijeme i da li je imao potrebnu kvalitetu za stjecanje vlasništva.

12. Prema članku 221.a ZPP u kojem je sadržano pravilo o teretu dokazivanja na koje se prvostupanjski sud pozvao prilikom odlučivanja o glavnom i eventualnom zahtjevu ako sud na temelju izvedenih dokaza (članka 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

13. Pretpostavke za primjenu pravila o teretu dokazivanja ispunjene su tek kad sud u skladu s člankom 8. ocijeni dokaze koje je stranka (na kojoj je teret dokaza) predložila radi utvrđenja odlučnih činjenica. Kako u konkretnom slučaju ocjena svih dokaza nije provedena sukladno odredbi članka 8. ZPP, a na koju povredu ukazuje i žalitelj, zbog čega je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, u nastavku postupka prvostupanjski će sud otkloniti nedostatke na koje je ukazanom ovom odlukom i ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja.

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci, a temeljem članka 369. stavak 1. i članka 370. ZPP.

U Dubrovniku, 12. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Josita Begović