REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-345/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Dubravke Matas, sutkinje izvjestiteljice i Gorane Aralica Martinović, članice vijeća, povodom zahtjeva FINANCIJSKE AGENCIJE za provedbu skraćenog stečajnog postupka nad dužnikom AMAZONA d.o.o., Županja, Veliki Kraj 54, OIB 67606191179, odlučujući o žalbi MG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dužnikovog zastupnika po zakonu, kojeg zastupa punomoćnik Dražen Štivić, odvjetnik u Županji, protiv rješenja Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj St-672/2024-5 od 20. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba MG iz [adresa], dužnikovog zastupnika po zakonu, te potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj St-672/2024-5 od 20. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Trgovački sud u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu je pobijanim rješenjem odbio kao neosnovan prijedlog za određivanje prekida predmetnog postupka.
1.1. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi:
- da je na temelju zahtjeva Financijske agencije za provedbu skraćenog stečajnog postupka objavio oglas kojim je pozvao: a) osobu ovlaštenu za dužnikovo zastupanje u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave oglasa podnijeti sudu javnobilježnički ovjerovljeni prokazni popis imovine i obveza dužnika na propisanom obrascu te b) dužnikove vjerovnike najkasnije u roku od 45 (četrdesetpet) dana predložiti otvaranje stečajnog postupka uz obvezu uplate predujma za pokriće troškova
- da je dužnikov zastupnik po zakonu MG u ostavljenom roku dostavio sudu ovjerovljeni prokazni popis imovine iz kojeg proizlazi da dužnik nema u vlasništvu nikakve imovine koja bi mogla činiti stečajnu masu, osim potencijalnog spornog potraživanja kojeg ima prema Republici Hrvatskoj u iznosu od 1.102.064,31 eur, a o kojem postoji pravomoćna presuda prvostupanjskog suda poslovni broj P-169/2018 od 31. ožujka 2022. (u daljnjem tekstu: pravomoćna presuda) kojom je dužnikov tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan
- da je u tijeku postupak povodom prijedloga za dopuštenje revizije protiv pravomoćne presude o kojem još nije donesena odluka te da dosadašnja sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske ukazuje na veliku vjerojatnost da će dopustiti podnošenje revizije barem u odnosu na troškove parničnog postupka koji su dosuđeni Republici Hrvatskoj i umješaču Hrvatske vode
- da bi u slučaju usvajanja revizije u odnosu na troškove postojalo dužnikovo potraživanje u ukupnom iznosu 164.455,66 eur uvećano za zatezne kamate te da ne bi više postojale pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka
- da je dužnikov zastupnik po zakonu predložio donijeti rješenje o prekidu postupka.
1.2. Prvostupanjski sud ocjenjuje da je predmetni prijedlog neosnovan.
1.2.1. U prilog tome navodi da se stečajni postupak provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, u skladu s odredbom članka 2. stavka 2. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; u daljnjem tekstu: SZ). Također, da se stečajni postupak odvija po procesnim pravilima koja su sadržana u Stečajnom zakonu, uz odgovarajuću primjenu Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP). Međutim, da odredbe o prekidu postupka nije moguće primijeniti u stečajnom postupku jer je prekid protivan prirodi stečajnog postupka i načelu hitnosti (članak 11. stavak 2. SZ-a). Slijedom toga da nije moguća odgovarajuća primjena odredbe članka 213. stavka 1. točke 1. ZPP-a.
1.3. Osim toga prvostupanjski sud napominje da u ovom postupku, nakon objave oglasa na temelju odredbe članka 430. SZ-a, u ostavljenom roku nije zaprimljen prijedlog za otvaranje redovnog stečajnog postupka niti uplaćen zatraženi predujam za pokriće troškova stečajnog postupka.
1.3.1. Stoga da su ostvarene zakonske pretpostavke iz članka 431. SZ-a da se donese rješenje o otvaranju i istodobnom zaključenju skraćenog stečajnog postupka. Pritom da donošenje takvog rješenja ne sprječava stečajnog upravitelja da, i nakon zaključenja skraćenog stečajnog postupka, zastupa dužnika te da u slučaju uspjeha u predmetnom revizijskom postupku, otvori poseban račun u korist stečajne mase te naplati dosuđeno potraživanje i predloži naknadnu diobu.
2. MG iz [adresa], dužnikov zastupnik po zakonu, je protiv rješenja pravovremeno podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava sve u vezi s povredom prava na pravičan odnosno pošten postupak koji je zajamčen odredbom članka 6. stavka 1. Konvencije te članka 1. Protokola br. 1.
2.1. Ukazuje da u ovom stečajnom postupku postoje samo dva dužnikova vjerovnika (Republika Hrvatske te Hrvatske vode) koji su, na temelju pravomoćne presude, podnijeli zahtjeve za izravnu naplatu protiv dužnika radi naplate troškova postupka. Naglašava da bi u slučaju dužnikovog uspjeha u revizijskom postupku prestali uvjeti za blokadu njegovog računa, a time i za otvaranje stečajnog postupka.
2.2. Navodi da je cilj navedenih vjerovnika, uslijed prestanka postojanja dužnika kao pravne osobe, onemogućavanje dužnika u ostvarenju prava na naknadu štete protiv Republike Hrvatske. Stoga da bi sud morao utvrditi i ocijeniti postojanje razmjernosti odnosno je li u općem i javnom interesu da se ovaj postupak nastavi ili da se zaštite dužnikova prava dužnika, neovisno o formalnom stavu prvostupanjskog suda da u ovom postupku nije moguće primijeniti odredbe o prekidu postupka.
2.2.1. Ističe da mogućnost prekida odnosno odgode stečajnog postupka ne dokazuje odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu poslovni broj U-III-1143/2012 od 5. ožujka 2012. kojom je taj sud odgodio pravne učinke rješenja o otvaranju stečajnog postupka pri tome osobito imajući u vidu da takva odluka nije suprotna javnom interesu niti da se takvom odlukom nekome nanosi šteta.
2.3. Implicira da je prvostupanjski sud propustio provesti test razmjernosti kojeg primjenjuje Europski sud za ljudska prava odnosno utvrditi je li odlukom o odbijanju prijedloga za prekid postupka došlo do miješanja u dužnikova prava.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredaba članaka 365. i 381. ZPP-a u vezi s odredbom članka 10. SZ-a.
5. Prema ustaljenoj sudskoj praksi ovog suda nije dopušteno odrediti prekid stečajnog postupka. U tom pogledu se, u bitnom, prihvaćaju razlozi koje je u pobijanom rješenju iznio prvostupanjski sud.
6. Neosnovani su žalbeni navodi da se dužnik, uslijed prestanka njegovog postojanja kao pravne osobe, onemogućava u ostvarenju prava na naknadu štete.
6.1. Sama okolnost brisanja pravnog subjekta iz sudskog registra, uslijed zaključenja stečajnog postupka, ne znači i oslobođenje njihovih (možebitnih) dužnika od obveza koje imaju prema stečajnom dužniku. Naime, odredbama članka 289. stavaka 1., 2., 4. i 5. SZ-a propisano je:
(1) Sud će na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavljanje postupka radi naknadne diobe ako se nakon završnoga ročišta:
1. ostvare pretpostavke da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima 2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate u masu
3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.
(2) Nastavljanje postupka radi naknadne diobe sud će odrediti bez obzira na to je li postupak bio zaključen.
(4) Imovina iz stavka 1. ovoga članka jest stečajna masa i na nju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stečajna masa je nositelj prava vlasništva i drugih prava.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka stečajna masa upisat će se u sudski registar. Pri upisu stečajne mase u sudski registar Ministarstvo financija - Porezna uprava po službenoj će dužnosti odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj stečajnoj masi.
6.1.1. Dakle, uzimajući u obzir odredbu članka 289. stavka 4. SZ-a, u ime i za račun (dužnikove) stečajne mase se mogu voditi sporovi slijedom čega je stečajnoj masi priznata stranačka sposobnost. Također, odredbom članka 89. stavka 1. točke 15. SZ-a propisano je da je stečajni upravitelj dužan nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom.
6.1.2. Dakle, ukoliko postoji odnosno nastane imovina koja ulazi u stečajnu masu sud će na prijedlog stečajnog upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavljanje postupka radi naknadne diobe bez obzira na to je li postupak bio zaključen, u smislu odredaba članka 289. stavaka 1. i 2. SZ-a.
6.2. S tim u vezi, odredbom članka 285. SZ-a propisano je da ako se pri završnoj diobi mogu u punom iznosu namiriti tražbine svih stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak predati dužniku pojedincu. Ako je dužnik pravna osoba, stečajni upravitelj će svakoj osobi koja ima udjela u dužniku dati onaj dio viška na koji bi imala pravo u slučaju likvidacije izvan stečajnoga postupka.
7. U tom kontekstu, prema prosudbi ovog suda, ne postoje ustavna niti konvencijska prava koja bi dužniku bila povrijeđena.
8. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 10. SZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Jagoda Crnokrak