Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-2813/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica: 1) PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku DS, suprugu i 2) LS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: 1) HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2) VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3) OS [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4) NS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5) PSČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Ranku Zatezalu, odvjetniku iz [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljica protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broja P-1269/2020-51 od 16. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljica kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broja P-1269/2020-51 od 16. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom, koja je u uvodu, u pogledu prezimena tuženice PSČ, ispravljena rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P- 1269/2020-55 od 11. srpnja 2024., je suđeno:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Dužni su tuženici solidarno isplatiti tužiteljima iznos od 4.560,10 eur/34.358,07 kuna (četritisućepetstošezdeset eura i deset centi/trideset četiri tisuće tristo pedeset osam kuna i sedam lipa), sa zakonskom kamatom počev od dana podnošenja tužbe do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, a koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećano za 5% (pet postotnih poena), sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Dužni su tuženici solidarno u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima parnični trošak."
II. Nalaže se I tužitelju PS i II tužitelju LS naknaditi VI tuženiku DSČ trošak parničnog postupka u iznosu od 750,00 eur u roku od 15 dana.".
2. Protiv te presude žale se tužiteljice, pobijajući prvostupanjsku presudu u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati zahtjev tužiteljica, a podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana zbog slijedećih razloga.
5. Nakon što je pobijana presuda ispitana u okviru ovlaštenja iz članka 365. ZPP ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, a nije ostvarena ni povrede iz članka 354. stavka 2 . točake 11) ZPP, na koju se tužiteljice izrijekom pozivaju u žalbi, jer pobijana presuda nema takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, dok tužiteljice nisu konkretizirale u čemu se sastoji povreda postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP, odnosno na koji način je počinjena povreda iz članka 354. stavka 2. točke 6) ZPP, osim neutemeljenih navoda kako je prvostupanjski sud uskratio punomoćniku tužiteljice PS postavljanje pitanja. Naime, sud prvog stupnja nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka, vještaka ili stranaka pa da bi bio u obvezi primijeniti odredbu članka 302. ZPP na koju ukazuju tužiteljice.
6. Predmet spora je, kako proizlazi iz tužbe i obrazloženja pobijane presude, zahtjev tužiteljica prema tuženicima za isplatu iznosa od 4.560,10 eura na ime ulaganja u zajednički dio zgrade (krova-terase iznad poslovnog prostora u etažnom vlasništvu tužiteljica, koja terasa služi za ulaz sa zapadne strane u stambeni dio zgrade) u Zagrebu, anagrafske oznake [adresa], izgrađene na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7. U bitnome tužiteljice tvrde da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine na kojoj je u naravi uspostavljeno etažno vlasništvo, te smatraju kako su ulaganjem u zajednički dio predmetne zgrade stekle pravo od tuženika tražiti naknadu troškova tog ulaganja umanjenih za postotak sa kojim tužiteljice participiraju u sredstvima pričuve (2,30%)
8. Prije svega, potrebno je naglasiti kako se u konkretnom predmetu, obzirom na činjenice na kojima tužiteljice temelje svoj zahtjev, suprotno stajalištu tužiteljica, ne može primijeniti odredba članka 59. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u nastavku ZV), jer "zajednički dijelovi zgrade" kao termin kojim su označeni dijelovi nekretnine na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo koji služe kao zajednički, na kojima po odredbi članka 67. stavka 6. ZV ne može postojati vlasništvo posebnog dijela nekretnine, ne znači kako su etažni vlasnici u odnosu na taj dio u pravnom odnosu zajedničara, već se njihova prava i obveze glede tog dijela prosuđuju po pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari po odredbi članka 85. stavka 1. ZV.
9. U ovoj fazi postupka nije sporno kako su stranke, među ostalima, suvlasnici predmetne nekretnine na kojoj je u naravi uspostavljeno etažno vlasništvo, a tužiteljice ne osporavaju ni utvrđenje prvostupanjskog suda po kojem tužbom nisu obuhvaćeni svi suvlasnici predmetne nekretnine, već smatraju, kako ističu u žalbi, da bi upravo tuženici bili u obvezi naknaditi tužiteljicama cjelokupne troškove ulaganja u predmetni zajednički dio zgrade, umanjene za postotak sa kojim tužiteljice participiraju u sredstvima pričuve, jer su se ti tuženici izrijekom protivili izvođenju spornih radova i naknadi štete.
10. Navedeno pravno shvaćanje tužiteljica je pogrešno.
11. Naime, prema članku 39. stavku 2. ZV, kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.
12. Osim toga, treba imati u vidu i odredbu članka 89. stavka 1. ZV po kojoj troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno, ali i odredbu stavka 2. istog članka ZV po kojoj doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.
13. Tužiteljice ne spore da su poduzele radove na zajedničkom dijelu predmetne nekretnine bez suglasnosti ostalih suvlasnika, pa su u odnosu na sve ostale suvlasnike (etažne vlasnike), koji imaju pravni položaj jedinstvenih suparničara, stekle eventualna prava koja proizlaze iz odredbi o poslovodstvu bez naloga.
14. Kako tužiteljice nisu u ovom postupku obuhvatile sve suvlasnike predmetne nekretnine i tražile da se sporni troškovi naknade iz sredstava pričuve po odredbi članka 5. Uredbe o održavanju zgrada (Narodne novine broj 64/97), u kojoj situaciji bi suvlasnici bili i nužni i jedinstveni suparničari, niti su navele činjenice na temelju kojih bi se mogao odrediti suvlasnički udio tuženika i time visina njihove eventualne obveze ukoliko istu nije moguće ispuniti iz sredstava pričuve, pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev, jer tužiteljice nisu dokazale u kojem omjeru bi tužbom obuhvaćeni suvlasnici predmetne zgrade, koji nisu solidarno odgovorni, bili u obvezi naknadi tužiteljicama nastale troškove, sve da se i radilo o poslu koji ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi u smislu članka 1121. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23).
15. Odluka o parničnom trošku pravilno je utemeljena na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP, a obračun tog troška tužiteljice žalbom nisu osporile.
16. Zbog svega navedenog, po odredbi članka 368. ZPP, valjalo je odbiti žalbu tužiteljica kao neosnovanu i presuditi kao u izreci.
Split, 12. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Marko Pribisalić
