Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-3212/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Lucije Lasić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja: 1. OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], 971 [adresa], Kanada, i 2. FG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupanih po punomoćniku Velebitu Božikovu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika: 1. AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupanih po punomoćnici Barbari Knežević, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, predaje i činidbe, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću broj P-921/2020-42 od 15. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e :

Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću broj P-921/2020-42 od 15. listopada 2024. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"1. Utvrđuje se da su tužitelji OG, oib: [osobni identifikacijski broj], 971 [adresa] i FG, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnici svaki u po 1/2 dijela suvlasničkog udjela od 2/4 dijela kč.br. kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta vinograd u [adresa], površine 180 čhv., upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je zato uknjižba prava vlasništva na ime prvotužene AG, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3.Suvlasnički dio:2/4, AG, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pogrešna, te se tužitelji stoga ovlašćuju da temeljem ove presude zatraže i postignu svaki u po 1/2 udjela upis prava vlasništva na 2/4 dijela navedene nekretnine na svoja imena uz istodobno brisanje istoga prava sa imena prvotužene AG, u roku 15 dana.

2. Nalaže se prvotuženoj AG, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i drugotuženiku ZG, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljima RG, oib: [osobni identifikacijski broj], 971 [adresa] i HG, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], predaju u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta vinograd u [adresa], površine 180 čhv., upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u roku 15 dana, te im se zabranjuje svako daljnje uznemiravanje vlasništva tužitelja navedene nekretnine ubuduće.

3. Nalaže se prvotuženoj AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i drugotuženiku ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da solidarno uspostave prijašnje stanje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta vinograd u [adresa], površine 180 čhv., upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da sa iste uklone roštilj, betonsko spremište površine 8 m2 i dio potpornog zida u duljini od 12.61m, sve navedeno naznačeno točkama B17-B3-B4-B5-B6-B7-B8 u odnosu na potporni zid, točkom D1 u odnosu na roštilj, te točkama C1-C2-C3-C4-C1 u odnosu na betonsko spremište, sve kako je naznačeno na skici očevida P-921/2020 od 08. kolovoza 2024. iz Dopune Nalaza geodetskog vještaka Josipa Žulja, ing. geod. od 8. kolovoza 2024., u roku 15 dana, dok su u protivnom isto ovlašteni učiniti tužitelji o trošku tuženika.

4. Nalaže se prvotuženoj AG, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i drugotuženiku ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljima OG, oib: [osobni identifikacijski broj], 971 [adresa] i HG, oib: [osobni identifikacijski broj], 5801 [obrt]., [adresa], Kanada, solidarno nadoknade parnični trošak u iznosu od 1.978,33 eur sa zateznom kamatom od 15. listopada 2024. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

5. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelji zahtijevaju da se naloži prvotuženoj AG, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i drugotuženiku ZG, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da solidarno uspostave prijašnje stanje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta vinograd u [adresa], površine 180 čhv., upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da sa iste uklone dio stambenog objekta (klijeti) u površini od 27 m2 navedeno točkama A1-A2- A3-A4-A13-A12-A11-A1 na skici očevida P-921/2020 od 8. kolovoza 2024. iz Dopune Nalaza geodetskog vještaka Josipa Žulja, ing. geod. od 8. kolovoza 2024."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbe su podnijeli tužitelji i tuženici, svaki u dijelu u kojem nisu uspjeli u postupku, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe tužitelja i tuženika su osnovane.

5. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vinograd u Pešćenki, površine 180 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za preostalih ½ dijela koji je u zemljišnim knjigama uknjižen na prvotuženicu, predaja u posjed i uspostava prijašnjeg stanja na toj nekretnini

.

6. Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], vinograd u [adresa] od 180 čhv i kčbr. [katastarska čestica], vinograd u [adresa] od 180 čhv, utvrđeno je da su obje čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na predmetnim nekretninama su uknjiženi tužitelji kao suvlasnici svaki za ¼ dijela te prvotuženica za 2/4 dijela.

7. Uvidom u prijepis [broj] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao posjednica kčbr. [katastarska čestica] upisana IG za 1/1 dijela, dok je uvidom u prijepis [broj] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da je kao posjednica kčbr. [katastarska čestica] upisana ĐG za 1/1 dijela.

8. Nadalje, uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu broj:

O-8441/95 od 10. listopada 2000. utvrđeno je da su tužitelji zakonski nasljednici iza pokojne IG i da su spornu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao izvanknjižno vlasništvo ostaviteljice u cijelosti, naslijedili svaki za ½ idealnog dijela. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Estere Poljak broj: O-321/07 od 2. listopada 2007. iza pravne prednice tuženika pokojne ĐG proizlazi da su u ostavinsku masu nakon njezine smrti unijete i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], za ½ dijela te da je njezinim nasljednikom proglašen JG. Prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Estere Poljak broj: 2015/18 od 11. listopada 2018. iza pravnog prednika tuženika pokojnog JG proizlazi da je njegovim nasljednikom, između ostalih nekretnina i u pogledu ½ idealnog suvlasničkog dijela kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], proglašena prvotuženica u cijelosti.

9. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnina od 10. srpnja 2019. proizlazi da je njime prvotuženica darovala drugotuženiku naprijed navedene nekretnine, svaku za ½ dijela.

10. Prema odredbi članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), pravo vlasništva može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

11. Odredbom članka 129. stavak 1. ZV-a propisano je da kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.

12. Prema odredbi članka 159. stavka 1. ZV-a, dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Nadalje, prema odredbi članka 160. stavka 1. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, dok je u stavku 2. propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

13. Na temelju iskaza drugotuženice, kao i iskaza saslušanih svjedoka ĆG, EG, PG, UG, DG i LG, kao i ostalih dokaza, prvostupanjski sud zakljuuje da su IG i ĐG dvije sestre koje su sporni vinograd na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naslijedile iza pokojnog oca ŠG na jednake dijelove, time da je svaka sestra obrađivala svoju stranu vinograda, i to IG onu stranu vinograda koja odgovara sadašnjoj kčbr. [katastarska čestica], a ĐG onu stranu vinograda koja odgovara sadašnjoj kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Nadalje, proizlazi da između potonjih sestara nije nikada bilo spora u pogledu načina korištenja vinograda i međe između njegova dva dijela. Radi toga, prvostupanjski sud zaključuje da su tužitelji stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], vinograd u [adresa] od 180 čhv, upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti nasljeđivanjem iza pokojne IG koja da je tu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza pokojnog SG i diobom u naravi sa svojom sestrom, sada pokojnom, ĐG, a što da proizlazi i iz posjedovnog lista za predmetnu nekretninu te da nekretnine predstavljaju jedinstvenu zemljišnu cjeline, koja da se nastavlja na površinu zemljišta s kućom i okućnicom ranije u vlasništvu sada pokojne IG, a sada u vlasništvu tužitelja te da su tužitelji redovnom dosjelošću stekli pravo vlasništva prije časa njezine smrti 19. studenoga 1995. Nadalje, prvostupanjski sud zaključuje da su tuženici oduzeli posjed predmetne nekretnine tužiteljima koju su je stavili pod svoju faktičnu vlast uklanjanjem staroga vinograda i sadnjom novog i vanjski vidljivim izvršavanjem posjedovnih čina na toj nekretnini te da su tuženici dužni vratiti tužiteljima oduzeti posjed predmetne nekretnine uz zabranu svakog daljnjeg bespravnog uznemiravanja tužitelja.

14. Kako da su tužitelji pošteni vlasnici zemljišta, a tuženici nepošteni graditelji jer da su kriomice, potajice i zloupotrebom povjerenja, bez znanja i odobrenja tužitelja, gradili na zemljištu tužitelja za vrijeme dok su tužitelji bili u inozemstvu i nisu znali za građenje, tuženici da su dužni solidarno uspostaviti prijašnje stanje i s predmetne nekretnine tužitelja ukloniti roštilj, betonsko spremište površine 8 m2 i dio potpornog zida u duljini od 12.61m, sve navedeno naznačeno točkama B17-B3-B4- B5-B6-B7-B8 u odnosu na potporni zid, točkom D1 u odnosu na roštilj, te točkama C1-C2-C3-C4-C1 u odnosu na betonsko spremište, sve kako je naznačeno na skici očevida od 8. kolovoza 2024. iz Dopune Nalaza geodetskog vještaka Josipa Žulja, ing. geod. od 08. kolovoza 2024. Tužitelji da imaju pravni interes zahtijevati od tuženika takvu uspostavu prijašnjeg stanja jer da im takve bespravno sagrađene građevine nisu uopće potrebne za svrhu korištenja njihovoga zemljišta.

15. U odnosu na sagrađeni stambeni objekta (klijet) na predmetnoj nekretnini tužitelja u odnosu na tu građevinu, prema mišljenju prvostupanjskog suda da se primjenjuje pravni propis o prekoračenju međe građenjem te da kako je građevinski vještak KG, dipl. ing. građ., na očevidu koji je održan 23. studenog 2023. naveo da uklanjanje dijela stambenog objekta (klijeti) sagrađenoga na dijelu predmetne nekretnine nije moguće bez znatnije štete za ostali dio zgrade (jer bi to dovelo do rušenja cijele zgrade), ili nerazmjerno velikih troškova u odnosu na tržišnu vrijednost cijelog zemljišta tužitelja, uspostava prijašnjeg stanja u odnosu na tu građevinu da zato nije moguća.

16. Radi toga je prvostupanjski sud prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev pod točkama 1., 2., 3. i 4. izreke, a odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev pod točkom 5. izreke.

17. Međutim, za sada se ne može sa sigurnošću utvrditi jesu li tužitelji nasljeđivanjem, diobom među njihovim prednicima i dosjelošću stekli pravo suvlasništva predmetne nekretnine te mogu li tražiti predaju u posjed predmetne nekretnine slobodne od osoba i stvari, zabranu uznemiravanja, uklanjanje stvari koje se nalaze na dijelu nekretnine i uspostavu prijašnjeg stanja na predmetnoj nekretnini. S obzirom da su i tužitelji i tuženici suvlasnici predmetne nekretnine bilo je potrebno utvrditi jesu li tužitelji pošteni posjednici cijele predmetne nekretnine, kao i to jesu li tuženici bez znanja i odobrenja tužitelja gradili na njihovom dijelu predmetne nekretnine te je li osnovan tužbeni zahtjev na način kako to traže tužitelji. Pri tome, posebno treba imati na umu poštenje tužitelja u smislu stjecanja prava vlasništva dosjelošću za suvlasnički dio za koji su uknjiženi tuženici, a isto tako i to jesu li tuženici pošteni graditelji na predmetnoj nekretnini te jesu li gradili na dijelu nekretnine koji bi u eventualnoj diobi pripao tužiteljima.

18. Kako prvostupanjski sud nije sa sigurnošću utvrdio sve pravno relevantne činjenice vezane za predmet spora, žalbeni razlozi i navodi tužitelja i tuženika su osnovani jer prvostupanjski sud nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje bitno za predmet spora, niti je pravilno primijenio materijalno, u smislu odredbi članka 355. i članka 356. ZPP-a

19. Radi toga je, temeljem odredbe članka 370. ZPP-a, prvostupanjska presuda ukinuta i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje s tim da prvostupanjski sud u ponovnom postupku raspravi sporna pitanja na koja je ukazao drugostupanjski sud.

Split, 12. veljače 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić