Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-1058/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Laptalo, predsjednika vijeća, Vesne Stokrp, člana vijeća i suca izvjestitelja te Josipa Štrucelj, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Rački i Kolege, protiv tuženog GENERALI OSIGURANJE d.d., OIB: 10840749604 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 284, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2860/2020-36 od 24. listopada 2024., u sjednici vijeća 12. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2860/2020-36 od 24. listopada 2024. potvrđuje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2860/2020-36 od 24. listopada 2024. pod točkom I. izreke tuženik je obvezan isplatiti tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 8.958,79 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na taj iznos počam od 19. ožujka 2019. pa do isplate po odgovarajućoj kamatnoj stopi, sve to u roku od 15 dana. Pod točkom II. izreke tuženik je obvezan isplatiti tužiteljici na ime naknade imovinske štete iznos od 672,51 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na taj iznos počam od 24. listopada 2024. pa do isplate po odgovarajućoj kamatnoj stopi, sve to u roku od 15 dana. Pod točkom III. izreke tuženik je obvezan nadoknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.560,41 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. listopada 2024. pa do isplate.
2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tuženik. Žalbu ulaže zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi kako prvostupanjski sud pogrešno smatra da na strani prednika tužiteljice ne postoji doprinos za nastanak štetnog događaja. Ističe kako prvostupanjski sud pogrešno navodi da činjenica vožnje prednika tužiteljice brzinom većom od dopuštene nije bilo od utjecaja na nastanak štetnog događaja. Predlaže žalbu usvojiti, pobijanu odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Podredno predlaže odluku preinačiti te odbiti tužbeni zahtjev.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske i neimovinske štete koju je pretrpjela uslijed smrti bliske osobe ĆG (oca), koji je smrtno stradao u štetnom događaju 14. listopada 2018. za koji je prema navodima tužbe isključivo odgovoran osiguranik tuženika.
6. U predmetu nije sporan štetni događaj i pasivna legitimacija tuženika. Neprijeporno je da je tužiteljica tuženiku podnijela odštetni zahtjev te da je tužiteljici tuženik isplatio po njemu neprijeporni iznos naknade štete u visini od 110.000,00 kn neimovinske štete, 31.459,78 kn sa osnova imovinske štete (8.445,00 kn na ime troškova pogreba, uz paušalne i prateće troškove).
7. Neprijeporno je nadalje da je tužiteljici za trajanja postupka, nakon podnošenja tužbe isplaćen i daljnji novčani iznos od 47.500,00 kn sa osnova neimovinske štete, te iznos od 3.780,00 kn sa osnova imovinske štete.
8. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporno je prije svega postoji li doprinos prednika tužiteljice nastaloj šteti, odnosno prijeporna je osnovanost prigovora podijeljene odgovornosti koju tuženik ističe tijekom postupka.
9. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tuženika i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP- a a ni žalitelj u žalbi određeno ne ističe da bi bila počinjena neka od tih povreda.
10. Prvostupanjski sud je u postupku utvrdio da je do sudara motocikla prednice tužiteljice te osobnog vozila osiguranika tuženika došlo u sredini križanja u produžetku sredine sjeverne polovice kolnika Zagrebačke ulice, da se prednik tužiteljice kretao istom ulicom na motociklu od istoka prema zapadu, a da se vozilo tuženika kretalo po južnoj polovici navedene prometnice od zapada, te je u trenutku sudara skretalo u lijevo prema sjeveru te se prepriječilo na pravac kretanja motocikla prednika tužitelja. Prednik tužitelja da je počeo kočiti 49,2 m prije mjesta naleta na vozilo osiguranika tuženika, što je vremenski iznosilo 2,6 sekundi, a u trenutku reagiranja prednika tužitelja kočenjem motocikl se kretao brzinom od 75,6 km/h. U trenutku kada je prednik tužiteljice reagirao kočenjem vozilo osiguranika tuženika nalazilo se udaljeno od mjesta sudara oko 12,8 m.
11. Dopuštena brzina na mjestu nezgode (van naseljenog mjesta) je 50 km/h. Vozilo osiguranika tuženika moglo je uočiti motocikl kojim je upravljao prednik tužiteljice na udaljenosti od 200 m. Vještačenjem provedenim u kaznenom postupku koji se vodi protiv osiguranika tuženika (nalaz vještaka Miše Barića) neznatno se razliku od nalaza vještaka provedenih u ovome postupku pa je tako utvrđeno da je osiguranik tuženika mogao biciklistu uočiti na udaljenosti od 240 m pred raskrižje, da se prednik tužiteljice kretao brzinom od 75,6 km/h te da bi mogao zaustaviti svoje vozilo da se prethodno kretao svim brzinama do 68 km/h.
12. Prvostupanjski sud je na temelju navedenih, u bitnome podudarnih nalaza vještaka pravilno utvrdio kako prigovor podijeljene odgovornosti nije osnovan. Naime, i po stajalištu ovog drugostupanjskog suda uzrok nastaloj prometnoj nezgodi nije vožnja prednika tužiteljice veća od dopuštene brzine.
13. Do prometne nezgode doveo je kako to pravilno ističe prvostupanjski sud upravo osiguranik tuženika koji je prekršio odredbu iz članka 43. stavak 1. i odredbu iz članka 57. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 – dalje ZOSPC). Prema odredbi iz članka 43. stavak 1. ZSPCA vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozila (uključiti se u promet, preustrojiti, skretati u desno ili u lijevo i dr.) takovu radnju ne može započeti ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu (stavak 1.) time da je vozač prije započinjanja radnje iz stavka 1. tog članka se dužan uvjeriti da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu vodeći pritom računa o položaju vozila, te o smjeru i brzini kretanja (stavak 2.).
12. Osim toga, prema odredbi iz članka 57. stavak 2. ZOSPC proizlazi da vozač vozila koji skreće u lijevo je dužan propustiti sva vozila koja dolaze iz suprotnog smjera zadržavajući smjer svog kretanja.
13. Obzirom na navedeno, te obzirom je osiguranik tuženika upravljao osobnim vozilom za koji je priključena prikolica (pa pravilno prvostupanjski sud smatra da mu je za takvo skretanje potrebno više vremena nego da skreće samo sa osobnim automobilom) i ovaj drugostupanjski sud nalazi suprotno žalbenim navodima tuženika da je isključivo osiguranik tuženika odgovoran za nastanak štetnog događaja.
14. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je pravilno usvojio tužbeni zahtjev te obvezao tuženika na platež neimovinske i imovinske štete. Dosuđeni iznosi kako neimovinske tako i imovinske štete predstavljaju 30%-tni iznos naknade štete čiju je isplatu tuženik umanjio uslijed tvrdnje da se radi o podijeljenoj odgovornosti (i doprinos prednika tužiteljice za 30%).
15. Obzirom na sve izneseno, na temelju odredbe iz članka 368. stavak 1. ZPP- a presuđeno je kao u izreci.
16. Tuženik nije uspio sa žalbom pa mu ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka (članak 166. ZPP-a).
U Karlovcu 12. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
Alenka Laptalo
