REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-57/2025-8

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Ivi Kero, uz sudjelovanje Josipe Grgić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog ČO, zbog kaznenih djela iz članka 179.a i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.– dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu od 30. kolovoza 2024., broj KO-DO-1341/24, nakon javne rasprave održane 10. veljače 2025. u prisutnosti zamjenice općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu, Ivane Rajčić-Perić i optuženog ČO, **.**.2025. objavio je i 10. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

optuženi ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], zvan " Č", sin AO i TO, rođene TO, rođen **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, keramičar, pismen, sa završenom osnovnom školom i dva razreda srednje škole, zaposlen u Dalekovodu, s mjesečnim primanjima od 1.200,00 eura, otac jednog maloljetnog djeteta u dobi od 2 godine, bez imovine, neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak,

k r i v  j e

što je

1) u razdoblju od 1. travnja 2022. do 10. studenog 2023., protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17., 126/19., 84/21.), u nakani da svoju izvanbračnu suprugu EO omalovaži, ponizi i ustraši, imenovanoj sa svog mobitela irskog pozivnog broja [broj telefona] na njezin mobitel pozivnog broja [broj telefona] slao poruke sadržaja "mater vam jebem…mrzim te sotono…cijelo selo mi se smine kakva kurvatina je majka mog djeteta…kutvwtino najveća na svijt…jebo vam isis mater…fuj maloumnkce…sve ću vas potamanjt…bog vam jebo mater bosansku…mater li ti jebem ustanu…pucka ti materina…jebsm ti oca…ne jebem ti oca krvavog glupog…crkni…picka ti materina sugosugava…zato sto si straca koju je jebalo pola Dugog Sela… odvratnaaaa…odvratna si…idi crkni da ja ne moram odgovarat…jebem ti mater usranu…uzet cr nam maloga neces ga vidit do 12 rodendana…prijavit cu te socijalnoj kunem ti se…crkni…ma crkni vise sugo sugava…nesto odvratno da se majka mog djeteta tako ponasa…toliko si mi se zgadila.ko nitko…odjebi molim te…pizda ti materina usrana…mrzin te…baš se smečarka…mater ti jebem nezahvalnu mutavu…baš si kurva…kurvo…oduvijek si bila kurva…jebes se sa svima sto.ppsto…ko zna jel. moje…ko zadnji ostane u salonu taj i jebe…ti se jebeš ko god pita sto posto…zaskuzujes trunut do kraja zivota…mrzim te najvise na svijetu…ti si maloumna i ostst ces takva..maloumniceeeeeeeeeee…maloumnice…ja cu tebe samljet…sve cu vas porikat…svi mars od mene mater vam jebem u cickuu…picka vam materina murava…jebem ti cutavu familiju…picka ti materina retardirana…jebem ti isusa… mrs u picku materinu…jebem ti mater retardiranu…bog ti jebo majku…idi truni u samoci kad tako zelis dok ti pijana mama vristi…ma jebem ti mater u picku…isus te jebo…ma samo odjebi sta ti nije jasno kces da se ubijem, pizda ti materina glup????????“, a što je kod Katrin EO izazvalo osjećaj poniženja, manje vrijednosti i straha,

dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost i sigurnost njoj bliskih osoba i doveo ju u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

2) dana 11. srpnja 2024., oko 13,00 sati u obiteljskoj kući u [adresa], u cilju da tjelesno ozlijedi svoju izvanbračnu suprugu EO, na istu fizički nasrnuo, tako da ju je čupao za kosu, čvrsto uhvatio i stiskao za lijevu nadlakticu, gurnuo ju i udario ju otvorenim dlanom po lijevoj šaci, nanijevši joj oguljotine kože obje šake, krvni podljev lijeve nadlaktice i krvni podljev na prednjoj lijevoj strani prsnog koša, ozljede lake naravi,

dakle, drugoga tjelesno ozlijedio, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je pod točkom 1) počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj:

125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. i 114/23.– dalje: KZ/11.-I)., a pod točkom 2) kazneno djelo protiv života i tijela - tjelesnom ozljedom - iz članka 117. stavka 2. KZ/11.

pa se optuženom ČO

za kazneno djelo iz točke 1) na temelju članka 179.a KZ/11-I. u vezi s člankom 48. stavkom 2. i člankom 49. stavkom 1. točkom 4. KZ/11. -I

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI

a za kazneno djelo iz točke 2) na temelju članka 117. stavka 2. KZ/11. u vezi s člankom 48. stavkom 2. i člankom 49. stavkom 1. točkom 4. KZ/11.

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI

pa se na temelju članka 51. KZ/11. optuženi ČO

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

Na temelju članka 56. stavak 1., 2. i 3. stavak KZ/11. optuženiku se izriče uvjetna osuda na način da se jedinstvena kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ukoliko optuženik kroz vrijeme od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom ČO će se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunati vrijeme lišenja slobode od 11. srpnja 2024. do 9. kolovoza 2024.

Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12.

- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženiku u roku 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude podmiriti troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu 60,00 eura te troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 295,34 eura.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je 2. rujna 2024. optužnicu broj KO-DO-1341/2024, protiv optuženog ČO, zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11.-I i kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11.

2. Pozvan da se očituje o optužbi optuženi ČO izjavio je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zapisnik o zaprimanju kaznene prijave EO od 11. srpnja 2024., u dijelu koji sadrži podatke tko je, kada, gdje, protiv koga i zbog kojih kaznenih djela, podnio kaznenu prijavu (list 9 – 10 spisa), medicinsku dokumentacija za EO (list 18 – 19 spisa), izvješće policijskog službenika o uvidu u mobitel Katrin Tomaz sa preslikom zaslona mobitela, fotografijama ozljeda i DVD medijem (list 20 – 37 spisa i list 46 poleđine spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za ČO od 11. srpnja 2024. (list 43 spisa), na temelju članka 431. stavak 1. točke 6. ZKP/08. pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje CO od 23. srpnja 2024., zapisnik o ispitivanju svjedokinje ČOZ od 23. srpnja 2024. i zapisnik o ispitivanju svjedokinje/žrtve EO sa dokaznog ročišta na Županijskom sudu u Zagrebu 8. kolovoza 2024. s DVD medijem, transkript iskaza EO s dokaznog ročišta, medicinska dokumentacija za EO od 11. srpnja 2024., dokumentacija Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dugo Selo, nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Marije Baković od 19. kolovoza 2024., te je izvršeni uvid u kaznenu evidenciju i prekršajnu evidenciju za optuženika. Na kraju dokaznog postupka ispitan je optuženi ČO.

4. Iznoseći svoju obranu optuženi ČO je naveo da nije nasilnik i da je istina ono što mu se stavlja na teret u optužnici, da bi sam sebe stavio u zatvor. Istaknuo je da je između njega i njegove bivše supruge bilo svađa ali ono što je napisano u optužnici nije točno, a osobito dio da ga je supruga uzdržavala. Točno je da joj je slao poruke u cilju da ga pusti na miru jer ga je višekratno kontaktirala putem različitih facebook profila. Istaknuo je da su te poruke izvučene iz konteksta jer je njima prethodila prepiska između njega i supruge i kada bi se imao uvid u istu mogao bi se steći drugačiji dojam zbog čega je tako postupio. S obzirom na postupanje njegove supruge izgubio je kontrolu i onda je pisao to što je pisao. U odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede naveo je da je točno da je te zgode došlo do naguravanja, da je krenuo prema njoj ali tvrdi da nije na nju dignuo ruku već se ona htjela odmaknuti te se udarila u kvaku od vrata, da ju je uhvatio za ruke kako bi se smirila ali ju on nije udarao, jer da ju je doista udario s obzirom na razliku u njihovim konstitucijama zasigurno bi dobila teže ozljede. Podljeve koje je dobila nisu sigurno rezultat njegovog postupanja postupanja jer ona dobije podljev i kada ju njihovo zajedničko dijete uštipne. Objasnio je da nije točno da je bivšu suprugu maltretirao od početka njihove veze, jer je ona htjela doći k njemu u Irsku dok je bila trudna ali je smatrao da Irska nije najbolje mjesto za odgoj djeteta. U inkriminiranom razdoblju je radio u Irskoj i povremeno je dolazio u Hrvatsku, te se konačno vratio u siječnju 2023. zbog bolesti te je sa suprugom živio do 11. srpnja 2024. kada je supruga podnijela kaznenu prijavu. Od povratka u Hrvatsku do 11. srpnja 2024. živio je sa suprugom u zajedničkom kućanstvu, bilo je svađa, ali je to sve nekako funkcioniralo tako da bi se on smirio i našli bi nekakav zajednički jezik kako bi mogli razgovarati i riješiti nastali problem. Tog 11. srpnja 2024. svađa je započela zbog novca koji je supruzi uplatio na njezin račun te ju je zatražio da mu onda taj novac podigne što ona nije htjela pa je nastala svađa. Dodao je da ga je supruga ucjenjivala govoreći i da njihovo dijete može živjeti i bez oca na što joj je odgovarao da može živjeti i bez majke, s obzirom na njihova osobna iskustva, te su i na taj način nastajale njihove svađe. Smatra da njegova supruga ne može biti bolja majka nego što je, no i da se i on trudi maksimalno sudjelovati u odgoju djeteta. Otkad su određenje mjere opreza zabrane kontakata sa bivšom suprugom susrete i druženja sa svojim djetetom organizira na način da "maltretiraju" članove obitelji da preuzimaju i vraćaju dijete. Naglasio je da nema namjeru razrješavati sukobe iz prošlosti, želi biti najbolji otac svome djetetu, a suprugu će pustiti na miru. Istaknuo je da se njegova supruga prije slanja poruka koje se njemu stavlja na teret prema njegovom dojmu ponašala nametljivo na način da mu je slala dugačke poruke i provjeravala dok je bio u Irskoj gdje je, što radi, s kim je, govorila je da sigurno pije, da je s onim i ovim, iako je znala da on ne pije. U tim porukama su se obostrano vrijeđali. Njezine poruke danas nema jer je promijenio mobitel i broj pa su te poruke vjerojatno negdje zaostale. Nije prijavljivao suprugu za takvo ponašanje jer je smatrao da su mogli to sami razriješiti što su i činili tako da bi dan završio u pravilu tako da bi si poželjeli laku noć sa popratnim sadržajem što je bila i tradicija. Naveo je da je se supruzi uvijek javio kada je bio u prilici i da ju nije ignorirao osim ako je bilo riječi o svađi kada bi ju blokirao ali bi ju na kraju dana odblokirao jer nije mogao zaspati a da se ne uvjeri da je s njihovim djetetom sve u redu.

5. U ovom kaznenom postupku u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11.-I nije sporno da je optuženi ČO uputio brojne poruke žrtvi EO u razdoblju od 1. travnja 2022. do 10. studenoga 2023., sadržaja koji je naveden u činjeničnom opisu, jer isto proizlazi iz fotografija zaslona mobitela žrtve EO. Pritom ni optuženi ČO ne spori da je te poruke doista i poslao.

5.1. Sporno je da li je optužni te poruke slao u cilju da žrtvu EO omalovaži, ponizi i ustraši ili se radilo u uobičajenom načinu komunikacije između optuženika i žrtve.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka, raščlambom svih izvedenih dokaza pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, sud smatra dokazanim da je optuženi ČO počinio kazneno djelo nasilja u obitelji i to na način opisan u izreci ove presude.

6.1. Najprije valja navesti da je kazneno djelo nasilja u obitelji tzv. blankteno kazneno djelo tj. isto se može počiniti ako se teško krše propisi o zašiti od nasilja u obitelji, odnosno odredbe članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17., 126/19., 84/21., dalje: ZZNO) i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo. Razgraničenje između kaznenog djela iz članka 179.a. KZ/11 i prekršaja iz članka 4. odnosno 10. ZZNO očituje se u težini ugrožavanja zaštićenog dobra što je questio facti. Nasilje u obitelji prema članku 10. točki 3. ZZNO predstavlja i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uzemirenost.

6. Ispitane svjedokinje CO, majka žrtve i ČOZ sestra žrtve iako nisu upoznate sa sadržajem poruka koje je optuženik slao žrtvi EO, iste su u svojim iskazima iznijele svoja zapažanja o odnosu optuženika i žrtve. Svjedokinja CO je tako navela da nije nikad čula da je optuženi vrijeđao žrtvu te da je bio fizički nasilan, no da je primijetila da je njezina kćer potištena, da je promijenila ponašanje, da je tužna i bezvoljna, zaključivši da odnos između optuženika i nje očito nije dobar. Navela je da joj je kći poslala poruku 10. srpnja 2024., navevši da se boji optuženika da joj nešto ne napravi, da će joj uzeti dijete, da je vikao, udarao po automobilu, optužujući ju da je zbog nje ostao u Hrvatskoj, a zatim 11. srpnja 2024. da ju optuženik nije pustio na posao, da ju je vrijeđao i fizički napao, da više ne može i da ide na policiju. Navela je i da joj je kći nakon prijave policiji rekla da je optuženik ranije razbijao po kući, stol ili namještaj, da joj je prijetio, ali joj to nije htjela priznati, jer se bojala. I svjedokinja ČOZ je navela da je primijetila da je njezina sestra postala povučenija, da je rijetko izlazila, osim na posao, i družila se s prijateljima, navela je da joj je žrtva govorila da je s optuženikom često dolazila u sukob putem telefona, da se u njezinoj prisutnosti posvađao sa žrtvom pa joj je razbio mobitel, verbalno je napao jer je na njoj osjetio muški miris, psovao i slično, no sestra joj se nikad nije požalila da je optuženik i fizički nasilan. Savjetovala je žrtvi da se makne od optuženika, da prekine vezu, ali ju ista nije slušala, smatrajući da je se bojala prekinuti vezu iz straha da joj nešto ne učini ili oduzme dijete.

7. Povezujući brojnost i sadržaj poruka koje je optuženik slao žrtvi tijekom razdoblja od gotovo dvije godine s iskazom svjedokinja i to majke i sestre žrtve, koje su imale određeni uvid u život žrtve EO i njezin odnos s optuženikom, osobito činjenicu da je ista promijenila ponašanje tijekom veze, na način da je bila tužna, potištena, povučena, valja zaključiti da su poruke koje je optuženik upućivao žrtvi bile usmjerene upravo u cilju da ju omalovaži, ponizi i ustraši, u čemu je očito i uspio. Upravo činjenica da ni majka ni sestra žrtve ne govore o onome čemu nisu bile prisutne i što im žrtva nije prenijela ukazuje da su njihovi iskazi istiniti, iako njihov interes nije zaštititi optuženika, s obzirom da je riječ o bliskim osobama žrtve i to majci i sestri. Stoga nije prihvatljiva obrana optuženika da je njegova reakcija bila posljedica postupanja žrtve i to slanja dugih poruka i sumnje u vjernost, jer sve da je i to točno, sadržaj i brojnost poruka koje je optuženik uputio žrtvi su doista ponižavajuće, uvredljive i prijeteće, koje se ni u kojem slučaju ne mogu prihvatiti kao uobičajene u komunikaciji partnera s ciljem koji je različit od želje da se partner omalovaži i vrijeđa.

7.1. Razmatrajući da li upućene riječi predstavljaju teško kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, te nadilaze prekršajnu odgovornost, sud je imao na umu prije svega kontinuitet u takvom postupanju od gotovo dvije godine, brojnost raznoraznih uvredljivih i ponižavajućih riječi i prijetnji upućenih ženi i majci zajedničkog djeteta slijedom čega takve riječi predstavljaju toliku količinu protupravnosti koja opravdava vođenje kaznenog postupka i osudu za to kazneno djelo. Takvim postupanjem se izvan svake sumnje prema ocjeni ovog suda osoba dovodi u ponižavajući položaj te izaziva strah za njezinu sigurnost, jer ometa uobičajeni život, ispunjavanje privatnih i poslovnih obveza, briga o djetetu, upražnjvanje slobodnog vremena i slično. Pritom opisanim postupanjem optuženika nije ostvareno nijedno drugo teže kazneno djelo. Konačno, žrtva EO je izvanbračna supruga optuženika, što nije sporno, pa ista prema članku 87. stavku 9. KZ/11. ulazi u krug bliskih osoba.

7.2. Stoga su slijedom izloženoga ispunjena sva objektivna obilježja ovog kaznenog djela, a takvog kaznenog djela je optuženik svjestan i želi njegovo ostvarenje, u cilju uznemiravanja, ponižavanja i ustrašivanja žrtve, pa postupa s izravnom namjerom. Ubrojivost optuženika nije dovedena u pitanje, isti je svjestan protupravnosti svog postupanja, je navodi da bi sam sebe stavio u zatvor da je točno sve što mu se stavlja na teret, pri čemu nije utvrđen nijedan ispričavajući razlog. Time su ostvarena i subjektivna obilježja kaznenog djela iz članka 179.a. KZ/11. -I.

8. U odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2. KZ/11. nije sporno je da je žrtva EO zadobila tjelesne ozljede, što proizlazi iz medicinske dokumentacije u spisu.

8.1. Sporno je da li je žrtva EO te ozljede zadobila zbog postupanja optuženika ili je se ista udarila o kvaku vrata, što tvrdi optuženik.

9. Iz medicinske dokumentacije za žrtvu EO se u anamezi navodi da je partner nasrnuo na nju, čupao ju za kosu, čvrsto uhvatio i stiskao za lijevu nadlakticu, gurnuo ju je, ali nije pala, udario ju je otvorenim dlanom po lijevoj šaci, te navodi ozljedu u području lijevog rebrenog luka, dok su kao dijagnoze navedeni fizičko nasilje, napad tjelesnom silom, površinska ozljeda vlasišta, kontuzija prsnog koša, kontuzija ramena i nadlaktice i ostale površinske ozljede ručnog zgloba i šake.

9.1. Iz fotografija na listovima 33. do 37. vidljive su masnica na nadlakticama.

9.2. Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka Marija Baković, koje sud prihvaća stručnim i vjerodostojnim, proizlazi da je EO **.**.2024. zadobila oguljotine kože obje šake, krvni podljev lijeve nadlaktice i krvni podljev na prednjoj lijevoj strani prsnog koša. Svaka od navedenih ozljeda, svaka za sebe, i u ukupnosti, predstavlja tjelesnu ozljedu. Krvni podljev kože lijeve nadlaktice po svojim karakteristikama upućuje da je nastao pritiskom jagodicama prstiju u okolnostima hvatanja rukama od strane druge osobe. Oguljotine kože obje šake nastale su u istim okolnostima hvatanja rukama druge osobe – povlačenjem noktima po površini kože. Krvni podljev na prednjoj lijevoj strani prsnog koša nastao je djelovanjem tupe sile u vidu udarca nekim tupotvrdim sredstvom silom slabog intenziteta. U okolnostima fizičkih sukoba najčešće se radi o udarcu stisnutom šakom. Navedene ozljede prema vještakinji su mogle nastati na način kako je to opisano u medicinskoj dokumentaciji.

10. Slijedom navedenoga, imajući u vidu da ni optuženik ne spori da je između njega i žrtve 11. srpnja 2024. došlo da naguravanja te da ju je uhvatio za ruke, valja zaključiti da su masnice na rukama žrtve očito nastale tako što ju je optuženik stisnuo, jer nijedan drugi način nastanka ozljeda nije životan ni logičan u toj dinamici događaja. U odnosu na tvrdnju optuženika da se žrtva EO udarila u kvaku, isto je prihvatljivo, imajući u vidu da iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještačenje proizlazi da je ta ozljeda nastala djelovanjem nekim tupotvrdim predmetom, što može biti i udarac o kvaku, kako to tvrdi optuženik. Međutim životno je i logično da je do udarca o kvaku došlo upravo zbog guranja žrtve po optuženiku, a ne slučajno kako to želi prikazati optuženik. Pritom tvrdnja optuženika da nije udario žrtvu EO ne utječe na zaključak suda da tjelesne ozljede koje je zadobila žrtva nisu rezultat postupanja optuženika, jer tjelesne ozljede ne nastaju isključivo zamahivanjem rukom, nogom i udarcem šakom, što očito optuženik smatra jedinim načinom ozljeđivanja drugog, već i stiskanjem, guranjem, čupanjem i slično, što je upravo slučaj i ovdje, a što proizlazi iz vrste ozljeda koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji, fotografija masnica, koje je sačinila žrtva i dostavila policiji pri podnošenju kaznene prijave i čija vjerodostojnost nije dovedena u pitanje i načina na koji je optuženik postupao kritične zgode, jer je naveo da je se naguravao sa žrtvom te da ju je uhvatio za ruke.

10.1. Stoga su slijedom izloženoga ispunjena sva objektivna obilježja ovog kaznenog djela, a takvog kaznenog djela je optuženik svjestan i želi njegovo ostvarenje, u cilju ozlijeđivanja, pa postupa s izravnom namjerom. Ubrojivost optuženika nije dovedena u pitanje, isti je svjestan protupravnosti svog postupanja, jer navodi da bi sam sebe stavio u zatvor da je točno sve što mu se stavlja na teret, pri čemu nije utvrđen nijedan ispričavajući razlog. Time su ostvarena i subjektivna obilježja kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. KZ/11.

11. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koja bi bila primjerena kaznenoj odgovornosti optuženog ČO za kaznena djela za koja je proglašen krivim, sud je pošao od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja u smislu članka 47. KZ/11, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

11.1. Otegotnim je sud cijenio način počinjenja kaznenog djela nasilja u obitelji u vidu broja i sadržaja poruka upućenih žrtvi u dugom razdoblju, koje ukazuju na upornost i bezobzirnost u postupanju optuženika, što je kulminiralo nanošenjem lakih tjelesnih ozljeda, izvanbračnoj supruzi, majci njihovog zajedničkog djeteta, pri čemu razlog za takvo postupanje optuženik nalazi isključivo u ponašanju žrtve, iz čega proizlazi da nije kritičan prema istom. 11.2.Olakotnim je cijenjeno da optuženik uočava da postupanje koje mu se stavlja na teret nije inače prihvatljivo, da je obećao da neće uznemiravati suprugu te da će se posvetiti brizi i odgoju djeteta. Iz navedenoga proizlazi da je optuženi ČO shvatio koje su posljedice protupravnog postupanja, u vidu lišenja slobode i vođenja kaznenog postupka i otežanih susreta i druženja s djetetom, uslijed određenih mjera opreza, čime je spriječen u svojoj punini izvršavati prava i obveze iz roditeljske skrbi. Olakotnim je cijenjeno i da optuženi ČO do sada nije ni prekršajno kažnjavan ni kazneno osuđivan, iz čega proizlazi da je njegov dosadašnji život bio usklađen s općeprihvaćenim društvenim pravilima. Stoga izložene olakotne okolnosti predstavljaju naročito izražene olakotne okolnosti koje opravdavaju izricanje kazna zatvora i ispod najmanje mjere kazne za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, u smislu članka 48. stavka 2. KZ/11.

12. Imajući u vidu da je za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11.-I i kazneno djelo iz članka 117. stavka 2. KZ/11., zapriječene kazna zatvora od jedne do tri godine, sud je optuženiku za kazneno djelo nasilja u obitelji i za kazneno djelo tjelesne ozljede odmjerio kazne zatvora u trajanju od po osam mjeseci. Odmjeravajući jedinstvenu kaznu sud je imao na umu da ona mora biti veća od svake pojedinačne ali ne smije prijeći njihov zbroj, slijedom čega je optuženiku izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 godine. Pritom ovaj sud smatra da će se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju ostvariti i bez izvršenja te kazne, pod prijetnjom izvršenja iste, ako optuženik nastavi s protupravnim postupanjem na štetu svoje izvanbračne supruge, u roku provjeravanja od tri godine, smatrajući da će se u tom razdoblju pod prijetnjom izvršenja kazne, u potpunosti utjecati na optuženik da se suzdrži od počinjenja kaznenih djela i bilo kojeg oblika protupravnog postupanja u partnerskim odnosima. Isto tako, ovakva kazna je, prema ocjeni suda, primjerena da izrazi društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela, da jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe i na sve građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, odnosno utjecati na svijest žena da u obitelji nisu dužne trpjeti bilo kakav oblika nasilja, već potražiti pomoć u cilju otklanjanja uzroka nasilja i odvraćanja počinitelja od takvog postupanja.

13. Ovdje valja navesti da je člankom 3. stavkom 4. KZ/11. propisano da izmijeni li se zakon za vrijeme počinjenja kaznenog djela, primijeniti će se zakon koji je bio na snazi u vrijeme dovršenja radnje. Stoga je sud u konkretnom slučaju u odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede primijenio KZ/11. uključujući izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" 36/24, a u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" 114/23. Iako su nakon počinjenja kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11.-I na snagu stupile i izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" 36/24, izmjene članka 179.a jer je izmjenom zakonskog opisa kaznenog djela tek pojašnjeno da kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji treba biti grubo u i učestalo, što je i ranije bio questio facti koji je razlikovao prekršajnu od kaznene odgovornosti, a što je ovdje objašnjeno pod točkom 7.1. obrazloženja, pa se ne radi o izmjeni koja je blaža za počinitelja.

14. S obzirom da je člankom 54. KZ/11. propisano da će sud u izrečenu kaznu zatvora uračunati svako lišenje slobode u vezi s kaznenim djelom, to će se optuženiku u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora u slučaju opoziva uvjetne osude uračunati vrijeme lišenja slobode od 11. srpnja 2024. do 9. kolovoza 2024.

15. Konačno, kako je člankom 148. stavak 1. ZKP/08 propisano da je optuženik dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, ako ga sud proglasi krivim, sud je optuženom ČO naložio platiti paušalnu svotu u iznosu 60,00 eura, imajući u vidu složenost i trajanje ovog kaznenog postupka i raspon paušalnog iznosa propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka ("Narodne novine" broj 145/11.) ministra pravosuđa te troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 295,34 eura. Ovaj sud pritom smatra da se plaćanjem tih troškova neće ugroziti uzdržavanje optuženika, s obzirom da je riječ o mladoj osobi koja je radno sposobna te je zaposlena prema vlastitom kazivanju u trgovačkog društvu Dalekovod d.d. s plaćom od 1.200,00 eura.

15. Slijedom svega izloženoga odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 11. veljače 2025.

Sudac

Iva Kero

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj: KO-DO- 1341/2024

2. Optuženi ČO, [adresa]

3. U spis