Poslovni broj: UsI-1395/2024-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice BĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćeniku Miru Radeliću, odvjetniku u Splitu, Mažuranićevo šetalište 1A, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi izdavanja građevinske dozvole, nakon javne i usmene rasprave zaključene 22. siječnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 11. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-03/23-02/506, urbroj: 531-03-4-24-3 od 18. travnja 2024., podredno da sud poništi citirano rješenje tuženika i predmet mu vrati na ponovno odlučivanje.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužiteljice podnesenoj 6. lipnja 2024. protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-03/23-02/506, urbroj: 531-03-4-24-3 od 18. travnja 2024., tužiteljica u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega ističe kako upravni akt pobija iz razloga što su počinjene bitne povrede upravnog postupka, posebno čl. 98. st. 5. i čl. 120. st. 2. i 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09), što nije pravilno primijenjeno materijalno pravo, što se u postupku koji je prethodio aktu nije postupilo prema pravilima postupka, a osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. Pobijano rješenje u cijelosti je neutemeljeno radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao i nepravilno primijenjenog materijalnog prava na tako utvrđeno činjenično stanje. Naime, pobijanim rješenjem se odbija žalba protiv građevinske dozvole kojom je dozvoljeno investitoru BĐ rekonstrukcija postojeće građevine stambene namjene sa 4 stambene jedinice, ukupne građevinske bruto površine 235,48m2, visine: suteren, prizemlje i 1. kat sa dvostrešnim kosim krovom u građevinu stambeno-poslovne namjene /2.skupine/ sa 4 stambene jedinice (1 u etaži 1. kata, 2 u etaži 2. kata i 1 u etaži 3. kata) i 2 smještajne jedinice namijenjene pružanju usluge smještaja u etaži prizemlja, te garažom za smještaj 2 osobna vozila u etaži suterena, ukupne građevinsko bruto površine 608,82m2, visine: suteren, 1. kat, 2. kat i 3. kat sa ravnim neprohodnim krovom u [adresa] na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 782 m2, koja čini građevnu česticu. Ovdje se navode žalbeni navodi tužiteljice izneseni u žalbi na prvostupanjsko rješenje koje tuženik donoseći pobijano rješenje nije obrazložio odnosno detaljno obrazložio: Udaljenost od granica parcele buduće građevine po UPU je 1 m, međutim, prema planu višeg reda PPU Općine Tučepi čl. 22. minimalna udaljenost od međe susjeda je 3 metra tako da projekt nije usklađen sa planom višeg reda. Ovdje također napominje da u situaciji lica mjesta nije prikazan ozidani zatvoreni kamin na sjeveroistočnom dijelu parcele pa u odnosu na isti nije dobro izračunata udaljenost od sjeverne međe. S obzirom da na istočnoj strani predmetne buduće zgrade se nalazi postojeća građevina, veličina otvora i način otvaranja buduće novogradnje trebaju biti naviše 0,60 m za 0,60 m te isti trebaju fiksnu grilju sa mutnim staklom, a što treba sadržavati i svjetlarnik stepeništa radi zaštite od svjetlosnog i svakog drugog zagađenja (buka i dr.), a što nije ispoštivano. Predmetna rekonstrukcija predviđa izgradnju objekta koji u estetsko-funkcionalnom i svakom drugom pogledu ne može egzistirati pri čemu je sama dužina objekta preko 26,5 m što je u svakom pogledu neprimjereno i neprihvatljivo jer se isti budući objekt ne može svakodnevno koristiti bez kršenje strogih europskih normi za zaštitu od buke, svjetla, normalnog protoka zraka i dr. Posebno je neprimjereno da se objekt gabaritno širi prema moru jer se na taj način smanjuje vidik postojećem objektu tužiteljice. Za primijetiti je također da s obzirom na dužinu objekta da bi bilo primjerenije u estetsko- funkcionalnom i svakom drugom pogledu da planirani zahvat predviđa samostalni objekt koji u prostoru ne opterećuje postojeće građevine kako na jugoistoku tako i na jugozapadu (primjedba se odnosi na zagarantirana ekološka prava na svjetlo, zrak i sunce). Projekt zaštite od buke je manjkav u pogledu precizne simulacije stvarnih efekata buke u odnosu na okolne objekte uključujući i objekt položen jugoistočno pa bi se u projektu zaštite od buke, odnosno, arh. projektu trebala svakako predvidjeti izgradnja zaštitnog betonskog zida za eventualni smještaj jedinica klime i zračnjaka. U pogledu predviđenih parking mjesta nije razvidno na koliko parking mjesta susjedna građevina č.z. 5117/1 k. o. [katastarska općina] polaže pravo, a s obzirom da za jednu i drugu česticu postoji isti ulaz – kapija sa pristupne prometnice pa nije razvidno kako će se zapravo u budućnosti parkiranje i promet odvijati. Ovo posebno ističe iz razloga što susjedna nekretnina č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima znatno veći gabarit i korisnu površinu u odnosu na planiranu gradnju na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (površina 5117/1 k. o. [katastarska općina] je cca veća od 500 m2 računajući unutarnju korisnu površinu). Nadalje se osporava u spisu priložen protupožarni elaborat i temeljem istog ishođena potvrda nadležne policijske postaje. Naime, predmetni elaborat nije sačinjen u skladu s važećim Zakonom o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10) i Pravilnikom o otpornosti građevine na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (Narodne novine br. 29/13 i 87/15) te Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine br. 35/94, 55/94 i 142/03) te posebno odredbe PPU Općine Tučepi koje reguliraju mjere zaštite od požara u članku 78. pri čemu nije ispoštivana minimalna udaljenost od postojećih građevina smještenih jugoistočno i jugozapadno od minimalno 4 metra. U prilog gore navedenom u spis je priložena Revizija i Dopuna revizije, a koju je sačinio ovlašteni revident dipl.ing. MĐ u rujnu 2023. u kojoj reviziji su detaljno navedeni svi nedostaci, nepravilnosti i nezakonitosti pri izradi predmetnog elaborata koji se revizijom i dopunom iste osporava. Ovdje navodi zaključak revidenta iz Dopune revizije iz rujna 2023. u kojem stoji da u naknadno izrađenom Elaboratu zaštite od požara predmetna građevina i dalje nema osigurane vatrogasne pristupe suglasno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, a što ukratko citira navedeno kako slijedi: „1. Nacrtno (u presjeku ili fasadama) nisu prikazane visinske razlike stana S4 na 3. katu u odnosu na površine predviđena za operativni rad vatrogasne tehnike na jugozapadnoj (arhitektonski projekt 8,75 m) i sjeveroistočnoj strani (tekstualni dio elaborata PPZ 5,3 m) parcele iz kojih bi se vidjela visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi u odnosu na razinu okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje, da nije veća od 8 m. Pored navedenog za stan S4 na 3. katu nije tekstualno ni grafički iskazan drugi traženi kriterij iz čl. 1a., t. 2. Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe („dva puta za izlaženje iz svake prostorije") kada vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani, a što se odnosi na sobu 1, sobu 2, sobu 3 i dnevni boravak/kuhinju. Da nisu tekstualno i nacrtno iskazani svi potrebni parametri zahtijevani čl. 10. Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe, u dijelu koji se odnose na vodoravne radijuse zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m visine navedene u tablici 1 Pravilnika, uz kriterije njihovog započinjanja i završavanja. Nadalje mislim da nije pravilno iskazan traženi kriterij iz čl. 31. Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (Narodne novine br. 29/13, 87/15) koji se odnosi na mogućnost intervencije nadležne vatrogasne postrojbe u roku do 15 minuta (DVD Tučepi), nego se navedeno odnosi na nadležnu javnu vatrogasnu postrojbu, a to je JVP Makarska. Ostala projektna rješenja iskazana kroz razmatrani Elaborat zaštite od požara zadovoljavaju kriterije primijenjenih propisa na koje se ovlaštena osoba, prilikom izrade, pozvala. Iz svega naprijed iznesenog zaključujem da naprijed iznesenim projektnim rješenjima Elaborata zaštite od požara Stambeno- poslovne građevine na zemljišnoj čestici 5117/32 k. o. [katastarska općina]. br. T.D. 21/19-1, izrađen od Almel Dubrovnik d.o.o., Ivana Zajca 5, Dubrovnik, kolovoz 2022. nisu ispunjeni svi traženi elementi iz Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe.“ Napominje da je prethodna građevinska dozvola Klasa: UP/I-361-03/19-01/000073, Urbroj: 2181/1-11- 00-03/03-21-0021 poništena rješenjem tuženika baš iz razloga uvažavanja primjedbi vezano za protupožarni elaborat te je naloženo prvostupanjskom tijelu da izvijesti nadležno tijelo MUP-a o izrađenoj reviziji i zatraži očitovanje na istu reviziju, a što prvostupanjsko tijelo nije učinilo, a također se u ovom postupku po žalbi tuženik zapravo oglušio o svoje prethodno doneseno rješenje kojim je dozvola baš iz tih razloga poništena. Slijedom izloženog, tužiteljica je tužbenim zahtjevom predložila sudu donijeti presudu na način kako je to precizirano u izreci ove presude, a pored toga predložila je i da sud naloži tuženiku naknaditi joj trošak upravnog spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu, u bitnom navodi kako se u cijelosti pridružuje navodima tuženika iz obrazloženja osporenog rješenja tuženika, kao i da akt tuženika smatra zakonitim, slijedom čega predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

4.U sporu je održana rasprava 22. siječnja 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili opunomoćenik tužiteljice i zainteresirana osoba, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno s prilogom, odgovor na tužbu tuženika, odgovor na tužbu zainteresirane osobe, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice i to da se obavi očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika te vještaka protupožarne zaštite, to na okolnosti koje su precizirane u tužbi i održanoj raspravi, kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu tuženika dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10.Naime, prvostupanjskom građevinskom dozvolom Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeka u Makarskoj, klasa: UP/I-361-03/19-01/000073, urbroj: 2181/1-11-00-03/03-23-0045 od 25. kolovoza 2023., koja je ispravljena rješenjem o ispravku pogreške istog tijela klasa:

UP/I-361-03/19-01/000073, urbroj: 2181/1-11-00-03/03-23-0047 od 27. rujna 2023., dozvoljava se investitoru, zainteresiranoj osobi u ovom sporu rekonstrukcija postojeće građevine stambene namjene sa 4 stambene jedinice, ukupne građevinske bruto površine 235,48 m², visine: suteren, prizemlje i 1. kat sa dvostrešnim kosim krovom u građevinu stambeno poslovne namjene /2. skupine/ sa 4 stambene jedinice (1 u etaži 1. kata, 2 u etaži 2. kata i 1 u etaži 3. kata) i 2 smještajne jedinice namijenjene pružanju usluge smještaja u etaži 1. kata, te garažom za smještaj 2 osobna vozila u etaži suterena, ukupne građevinske bruto površine 608,82 m², visine: suteren, 1. kat, 2. kat i 3. kat sa ravnim neprohodnim krovom u [adresa] na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 782 m², koja čini građevnu česticu u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake ZOP: KS-25/19, koji je sastavni dio građevinske dozvole, glavnog projektanta FĐ, dipl. ing. arh., broj ovlaštenja A 1578, u bitnom iz razloga što je prvostupanjsko tijelo zaključilo da su ispunjene sve pretpostavke za izdavanje takvog akta, slijedom čega je građevinska dozvola izdana pozivom na odredbu članka 99. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-03/23-02/506, urbroj: 531-03-4-24-3 od 18. travnja 2024., postupajući po žalbi tužiteljice iz ovog spora njena žalba je odbijena, čime je potvrđena naprijed citirana prvostupanjska građevinska dozvola, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom aktu, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za izdavanjem građevinske dozvole, slijedom čega je tuženik istu ocijenio pravilnom i zakonitom.

12.Među strankama ovog spora prijepornim se ukazuje jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke za izdavanje građevinske dozvole, kao i je li tuženik u osporenom rješenju pravilno otklonio žalbene razloge koje je tužiteljica istaknula u žalbi podnesenoj protiv građevinske dozvole, odnosno je li u provedenom postupku činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, slijedom čega je prijeporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

13.Odredba članka 108. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisuje:

"(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:

1. glavni projekt u elektroničkom obliku

2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata

3. Iskaznicu energetskih svojstava zgrade u elektroničkom obliku, potpisanu elektroničkim potpisom

4. ispis Iskaznice energetskih svojstava zgrade ovjerene od projektanata i glavnog projektanta ako je u njezinoj izradi sudjelovalo više projektanata 5. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 6. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima

7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole

8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i

9. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji."

Odredba članka 109. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisuje:

"(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:

1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja

3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja

4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje

5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine te suglasnost Republike Hrvatske, tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom, za nekretnine kojima Ministarstvo državne imovine upravlja temeljem članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.)

6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

(2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se:

1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka 1. ovoga članka 2. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava služnosti

3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo služnosti, zakupa ili korištenja

4. odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo služnosti.

(3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.

(4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja, ili drugi akt određen posebnim zakonom, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje infrastrukture i jednostavnih građevina na pomorskom dobru dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom.

(5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje, odnosno ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave.

(6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom."

Odredba članka 110. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisuje:

"(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti

2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja

3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba

6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

(2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za:

1. rekonstrukciju postojeće građevine

2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

(3) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka

2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

(4) Stavak 3. podstavci 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnosi se na rekonstrukciju postojeće zgrade."

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužiteljice iz ovog spora izjavljenoj protiv prvostupanjske građevinske dozvole istu odbio, ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako su u predmetnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve pretpostavke da bi se zahtjevu zainteresirane osobe za izdavanje građevinske dozvole moglo udovoljiti, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo pravilno postupio kada je izdalo građevinsku dozvolu, kao i tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv iste, pa stoga sud osporeni akt tuženika cijeni u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega navesti kako iz podataka spisa upravnog tijela dostavljenom od strane tuženika uz odgovor na tužbu proizlazi kako je prvostupanjska građevinska dozvola donesena u ponovnom postupku povodom rješenja tuženika klasa: UP/II-361-03/21-02/153, urbroj: 531-07-01-03/10-22-3 od 7. veljače 2022. kojim je poništena prethodna građevinska dozvola prvostupanjskog tijela, klasa: UP/I-361-03/19-01/000073, urbroj: 2181/1-11-00-03/03-21-0021 od 4. siječnja 2021. i predmet je vraćen tijelu prvog stupnja na ponovni postupak. Postupajući u ponovnom postupku prvostupanjsko je tijelo pobijanu građevinsku dozvolu donijelo temeljem ovlasti iz članka 99. stavka 1. Zakona o gradnji u povodu zahtjeva BĐ, zainteresirane osobe u ovom sporu, za rekonstrukciju postojeće građevine stambene namjene sa 4 stambene jedinice, ukupne građevinske bruto površine 235,48 m², visine: suteren, prizemlje i 1. kat sa dvostrešnim kosim krovom u građevinu stambeno-poslovne namjene /2. skupine/ sa 4 stambene jedinice (1 u etaži 1. kata, 2 u etaži 2. kata i 1 u etaži 3. kata) i 2 smještajne jedinice namijenjene pružanju usluge smještaja u etaži I. kata, te garažom za smještaj 2 osobna vozila u etaži suterena, ukupne građevinske bruto površine 608,82 m², visine: suteren, 1. kat, 2. kat i 3. kat sa ravnim neprohodnim krovom u [adresa] na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 782 m², koja čini građevnu česticu, a koji zahtjev je podnesen 19. travnja 2019. Nadalje, iz dokumentacije priložene u spis predmeta proizlazi da je investitor uz zahtjev priložio dokumentaciju propisanu člankom 108. ZOG-a te da su stranke u postupku pozvane na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja. Također, postojeća građevina dokazana je rješenjem o izvedenom stanju klasa: UP/I-361-03/14-01/11323, urbroj: 403-02-4-1/0074-16-16 od 23. veljače 2016., pravomoćnim 28. travnja 2016. izdanim od Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada u [adresa], kojim je ozakonjena završena, slobodnostojeća, manje zahtjevna zgrada stambene namjene na zemljištu označenom kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U provedenom postupku utvrđeno je i da glavni projekt ispunjava uvjete iz odredbe članka 110. stavka 1 točke 4., 5. i 6. ZOG-a te da je isti izrađen u skladu s Urbanističkim planom uređenja naselja Tučepi sjeverno i južno od D8 IV. ID ("Glasnik Općine Tučepi", broj 8/12, 9/12 (odluka o tumačenju Plana), 8/14, 5/15 i 1/17), prema kojem se predmetna građevna čestica nalazi i to: prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora, unutar zone mješovite namjene oznake M2 - pretežito poslovna, a prema kartografskom prikazu 4. "Način i uvjeti gradnje", unutar konsolidiranog područja, oznake 1 izgrađeni dio naselja. Spisu prileže i kartografski izvod iz navedenog plana. Nadalje je utvrđeno da je investitor dokazao pravni interes za izdavanje građevinske dozvole te da su svi parametri zahvata usklađeni s gore navedenim prostornim planom, konkretnim odredbama koje sadrži obrazloženje građevinske dozvole. Nakon provedenog postupka, utvrđenog činjeničnog stanja te utvrđenja da je predmetni zahvat u skladu sa citiranim prostornim planom i da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 110. ZOG-a, prvostupanjsko tijelo izdalo je građevinsku dozvolu naprijed citirane izreke, protiv koje je tužiteljica izjavila žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužiteljica pokrenula predmetni upravni spor.

16.Nadalje, sud primjećuje kako je tužiteljica identične prigovore koje sada ističe u tužbi, isticala najprije u postupku pred prvostupanjskim tijelom, a potom i u žalbenom postupku, kod kojeg nedvojbenog stanja stvari su neosnovani tužbeni navodi tužiteljice kao se tuženik u obrazloženju osporenog rješenja nije očitovao o njenim žalbenim prigovorima, to pak stoga što je odredbom čl. 120. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano da u obrazloženju drugostupanjskog rješenja ocijenit će se i svi navodi žalbe, a ako je već prvostupanjsko tijelo u obrazloženju svojeg rješenja pravilno ocijenilo navode koji se u žalbi iznose, drugostupanjsko tijelo može se pozvati na razloge prvostupanjskog rješenja. Stoga, tuženik je u konkretnom slučaju postupio upravo sukladno ovlaštenju iz citirane odredbe jer je u obrazloženju svog akta naveo kako su žalbeni navodi tužiteljice u žalbi u bitnome isti kao i prigovori u tijeku postupka, koje je otklonilo prvostupanjsko tijelo u građevinskoj dozvoli, a koje razloge da prihvaća i Ministarstvo pozivom na članak 120. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku, slijedom čega sud u tom pogledu ne nalazi nikakve nepravilnosti, pa su tužbeni prigovori koje u tom pravcu iznosi tužiteljica neosnovani.

17.U svezi prethodno iznijetog, dodatno je za navesti kako je prvostupanjsko tijelo pravilno otklonilo prigovore koje je tužiteljica isticala u postupku pred tim tijelom, a potom u žalbi, te konačno u predmetnom sporu, to stoga što i po stajalištu ovoga suda takvi prigovori nisu od utjecaja, niti zapreka za izdavanja građevinske dozvole, budući da je glavni projekt usklađen sa odredbama za rekonstrukciju građevina propisanim važećim dokumentom prostornog uređenja - Urbanističkim planom uređenja naselja Tučepi sjeverno i južno od D-8 (Glasnik, br. 8/12, 8/14, 5/15 i 1/17), točnije odredbama: članka 10. kojim je propisano da veličina građevne čestice za srednje samostojeće građevine iznosi: minimalno 300 m², da maksimalni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,40, da maksimalni koeficijent iskorištenosti - kis iznosi 1,60, da maksimalni broj etaža iznosi Po+(S) ili P+3, da najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,20 m, da minimalna udaljenost interpolirane građevine od granice građevinske čestice i javne pješačke površine te javne pješačke površine-obalne šetnice iznosi 1 m, a minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 2 m, da ukoliko je udaljenost građevine od granice susjedne građevne čestice manja od 1 m na toj strani nije moguće uređenje otvora, te da se kod rekonstrukcije postojećih građevina primjenjuju sve prethodno navedene odredbe, a čemu je udovoljeno s obzirom da: površina građevne čestice iznosi 782 m², kig iznosi 0,28, kis iznosi 0,77, katnost iznosi S+3, maksimalna visina građevine mjerena od najniže kote uređenog terena građevine do vijenca građevine uz jugozapadno pročelje iznosi 12,10 m, najmanja udaljenost novoplanirane građevine od susjednih čestica zemlje iznosi 1,58 m i to sa jugoistočne strane, te da novoplanirana građevina niti sa jednim pročeljem nije planirana na udaljenosti manjoj od 1,0 m, pa slijednom toga ne postoji obveza da na pročeljima ne mogu biti otvori.

18.Također, što se tiče usklađenosti sa planom višeg reda PPUO-a prvostupanjsko tijelo pravilno je ocijenilo da je odredbom članka 19. stavak (1) PPUO- a propisano da se dogradnja postojeće građevine može izvesti na minimalnoj udaljenosti 3,00 m od susjedne međe, ali je odredbom članka 22. PPUO-e propisano i da je interpolaciju građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja urbanističkim planovima uređenja moguće propisati detaljnije, sukladno detaljnijim prostornim analizama. Kako je prema članku 9. točka (2) UPU-a sukladno postojećoj izgradnji i uređenosti područja, te planiranim uvjetima i oblicima korištenja, uređivanja i zaštite prostora zona u kojoj se nalazi zemljište na kojem je planirana rekonstrukcija svrstana u konsolidirano područje 1 Izgrađeni dio naselja, te su člankom 10. propisane zajedničke odredbe za gradnju novih građevina i rekonstrukciju postojećih građevina to se navedena odredba članka 22. PPUO-e primjenjuje i na rekonstrukciju postojećih građevina. Dakle, prema članku 10. točka (1) alineja 11. kod rekonstrukcije postojećih građevina primjenjuju se odredbe za novu gradnju, a prema tome i alineja 3. gore navedenog članka kojom je propisano da minimalna udaljenost građevine od granice građevinske čestice i javne pješačke površine te javne pješačke površine-obalne šetnice iznosi 1 m, a minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 2 m.

19.Potom, primjedbe na neusklađenost sa odredbom članka 78.a PPUO-a isto tako nisu od utjecaja na drugačije rješenje konkretne upravne stvari, s obzirom da je navedenim člankom propisano da udaljenost građevina od susjednih građevina može biti i manja od 4 m ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, a što nadležno prvostupanjsko tijelo ne utvrđuje kada je elaborat izrađen od ovlaštene osobe i pregledan od nadležnog tijela za zaštitu od požara, kao što je to bilo u konkretnom slučaju.

20.U odnosu pak na primjedbe da predmetna rekonstrukcija predviđa izgradnju objekta koji u estetsko funkcionalnom i svakom drugom pogledu ne može egzistirati pri čemu je sama dužina objekta preko 30 m, što je u svakom pogledu neprimjereno i neprihvatljivo jer se isti budući objekt ne može svakodnevno koristiti bez kršenja strogih europskih normi za zaštitu od buke, svjetla, normalnog protoka zraka i dr., za istaknuti je kako niti takvi prigovori nisu od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, to stoga što je planirana rekonstrukciju u skladu sa dokumentom prostornog uređenja za predmetno područje, na način kako je to već detaljno obrazloženo u prethodnom dijelu obrazloženja ove presude.

21.Vezano za tužbene navode u kojima tužiteljica ističe kako je tuženik prethodnu građevinsku dozvolu prvostupanjskog tijela poništio zbog protupožarnog elaborata i temeljem istog ishođene potvrde nadležnog tijela za zaštitu od požara, no da tijelo prvog stupnja u ponovljenom postupku nije otklonilo povredu zbog koje je raniji akt bio poništen, što da sada zanemaruje i tuženik u osporenom rješenju, za kazati je kako je prvostupanjsko tijelo u obrazloženju građevinske dozvole navelo kako u odnosu na osporavanja u spis priloženog protupožarnog elaborata i temeljem istog ishođene potvrde nadležnog tijela za zaštitu od požara, to tijelo procjenjuje kako s obzirom da se radi o izmijenjenom glavnom projektu za koji nije dostavljena revizija požarnog elaborata da nema razloga postupati po uputama iz drugostupanjskog rješenja u svezi preispitivanja potvrde izdane od strane nadležnog tijela za zaštitu od požara, s kojim utvrđenjima je u cijelosti suglasan i ovaj sud. S tim u vezi dodatno je za naglasiti kako je glavni projekt koji je sastavni dio sada izdane građevinske dozvole izmijenjen u odnosu na onaj koji je bio sastavni dio prethodno poništene građevinske dozvole, za koji pak nije dostavljena dopuna revizije požarnog elaborata prije donošenja građevinske dozvole od 25. kolovoza 2023., slijedom čega je od bitne važnosti naglasiti kako je na glavni projekt koji je sastavni dio sada izdane građevinske dozvole ZOP: KS-25/19, MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Split, Služba inspekcijskih poslova Split, izdao potvrdu o usklađenosti glavnog projekta sa zakonskim odredbama iz područja zaštite od požara, klasa: 245-02/23- 04/2122, urbroj: 511-01-368-23-2 od 4. travnja 2023., koja prileže spisu, pa se tužbeni navodi kojima tužiteljica osporava mjere protupožarne zaštite ukazuju u cijelosti neosnovanima.

22.Konačno, sud nalazi potrebnim nadodati kako za izdavanje građevinske dozvole nije potrebna suglasnost susjeda međašnika, već je nadležno tijelo koje izdaje građevinsku dozvolu u smislu odredbe čl. 115. st. 2. Zakona o gradnji dužno stranki, prije izdavanja građevinske dozvole, pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja, na koji način je tijelo prvog stupnja u konkretnoj upravnoj stvari i postupilo, dok protivljenje bilo koje stranke, pa tako i tužiteljice u postupku izdavanju akta za građenje nije od utjecaja na zakonitost takvog akta, odnosno ne predstavlja smetnju njegovom izdavanju, već se ista izdaje ukoliko nadležno tijelo utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani prethodno citiranom odredbom članka 110. Zakona o gradnji, kao što je to bilo i u konkretnom slučaju.

23.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa kako tužiteljica u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njene tužbe.

24.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjska građevinska dozvola, uslijed čega tužbeni prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

25.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

26.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njezin zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 11. veljače 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljice Miru Radeliću, odvjetniku u Splitu, Mažuranićevo šetalište 1A, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz zapisnik od 22. siječnja 2024., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi BĐ, iz [adresa], uz zapisnik o objavi,

- u spis.