Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4449/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Ksenije Jakovčević, predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković, članice vijeća – sutkinje izvjestiteljice te Jadranke Matić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, protiv 3.tuženika KO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4.tuženika OO, sina KO, iz [adresa], te na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5.tuženika DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici HOJ, odvjetnici u [adresa], radi utvrđenja vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-261/2024-10 od 15. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 11. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Preinačava se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-261/2024- 10 od 15. srpnja 2024. i sudi:

I. Utvrđuje se da je tužiteljica HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla pravo vlasništva dosjelošću kčbr. [katastarska čestica] put od 11 čhv. i kčbr. [katastarska čestica] put od 151 m2 koje nekretnine dolaze upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na cjelokupnim suvlasničkim dijelovima tuženih i to:

14, 17. Suvlasnički dio: 240/2880 KO (KO), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

15, 19, 36. Suvlasnički dio: 850/2880 OO (KO), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

40. Suvlasnički dio: 240/2880

DO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

što su tuženici dužni priznati te trpjeti da se tužiteljica HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uknjiži kao vlasnica naprijed navedenih nekretnina na cjelokupnim suvlasničkim dijelovima tuženih u zemljišnim knjigama.

II. Nalaže se tuženicima da tužiteljici nadoknade parnični trošak u iznosu od 1366,33 eura u roku od osam dana zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11. veljače 2025. pa do isplate a po stopi koja tužiteljici pripada kao sudionici u ostalim odnosima u smislu čl. 29. st. 1. ZOO-a, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je ista stekla pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama pobliže navedenim u izreci presude, koje dolaze upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] na cjelokupnim suvlasničkim dijelovima tuženika, kao i zahtjev za naknadom parničnog troška (točka I.).

U točki II naloženo je tužiteljici da 3., 4.,i 5. tuženiku nadoknadi parnični trošak u iznosu od 650,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. Citiranu presudu žalbom pobija tužiteljica u cijelosti iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. – 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP), uz prijedlog da ovaj sud pobijanu presudu preinači i odbije tužbeni zahtjev ili da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Neosnovani su žalbeni navodi kako je u donošenju pobijane presude počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP- a, budući da je izreka jasna i neproturječna danom obrazloženju koje sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati.

5. Također nije počinjena niti jedna druga apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a, te nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

6. Međutim, na temelju pravilno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud pogrešno je primijenio materijalno pravo zbog čega je pobijana presuda preinačena temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP-a kao u izreci.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva na k.č.br. kčbr. [katastarska čestica] put od 11 čhv. i kčbr. [katastarska čestica] put od 151 m2 koje nekretnine dolaze upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na cjelokupnim suvlasničkim dijelovima tuženih.

8. Nesporno je da je tijekom postupka u knjigama, nakon što su neki suvlasnici priznali tužbeni zahtjev tijekom ovog postupka, i u odnosu na koje su donesene presude na temelju priznanja, na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to:

- kčbr. [katastarska čestica] put k [adresa] u [adresa] od 11 čhv

- kčbr. [katastarska čestica] [adresa] put od 151 m2,

tužiteljica HO upisana je kao suvlasnica u omjeru od 1550/2880 dijela, dok su tuženici suvlasnici u preostalom dijelu, i to: KO u 240/2880 dijela, OO u 850/2880 dijela i DO u 240/2880 dijela.

9. U postupku je prvostupanjski sud proveo predložene dokaze odnosno u pogledu odlučnih činjenica proveo je saslušanje predloženih svjedoka, stranaka, proveo j očevid na licu mjesta te je izvršio uvid u priložene isprave.

10. Iz sadržaja iskaza svjedokinja PO od 1982. dolazi u [adresa] od kada je sa suprugom kupila zemljište proizlazi da je poznavala i prednike stranaka i da na predmetnom zemljištu nije postojao put već je na jednom dijelu baka tužiteljice EO imala vrt koji je obrađivala prije Domovinskog rata, a cijelo zemljište je održavao djed tužiteljice, ĆO. Nakon rata zemljište se koristi kao kupalište uz ugostiteljski objekt tužiteljice

- da je svjedokinja RO iskazala da je njen otac za ĆO orao konjima predmetno zemljište zajedno s okolnim zemljištem, a na njemu je EO imala povrtnjak. Ostatak predmetnog zemljišta kosio se po nalogu ĆO. Iskazala je da tuženici nisu ništa radili na predmetnom zemljištu.

- da je svjedok MO se u [adresa] doselio pred 22 godine u kuću koja je iznad predmetnog zemljišta, ali preko asfaltiranog puta iskazao da je na kupalište išao stazicom ravno sa ceste. Kada mu je pokazan predmet spora, iskazao je da je predmetno zemljište zajedno s okolnim zemljištem uvijek koristila i održavala CO, a prije nje ĆO.

- da je svjedok ZO iz [adresa] iskazao je da na predmetnom dijelu zemljišta nikada nije bilo puta već su ga orali ĆO i EO, a prije njih je to zemljište posjedovao HO otac, IO. Poslije su zemljište nastavili koristiti CO i HO koje na njemu više nisu orale već samo kosile. Svjedok je iskazao da se sve jednako koristilo jer nije bilo razlike u održavanju zemljišta između predmeta spora i okolnog zemljišta, a otkad pamti koristi se kao kupalištete da je na identičan način iskazivao i svjedok HOJ.

- da je svjedokinja CO, majka tužiteljice iskazala da je predmetno zemljište od pamtivijeka bilo njihova zemlja, još od djeda IO, kojeg je naslijedila njena majka, koju je naslijedila svjedokinja, a sada je vlasnica njena kćer. Nije znala objasniti kako je predmetno zemljište bilo upisano i na druge osobe. Iskazala je da je njena kćer saznala da nije upisana kao vlasnica cijelog zemljišta tijekom legalizacije kuće, ne sjeća se točno kada. U odnosu na tuženike, iskazale je da su na kupalište dolazili kroz njihovo dvorište, ali su se na [adresa] kupali na svom zemljištu, što je potvrdila i tužiteljica u svom iskazu.

- Tužiteljica je iskazala da se od 1991. bave ugostiteljstvom pa se predmetno zemljište samo kosi, a do tada ju je njena obitelj obrađivala te se iz snimki iz zraka vidi da su njeni preci zemljište orali, te na njemu imali vrt i sijali kukuruz, a djed je imao mlin u kojem je mljelo brašno. Stoga ističe da je njena obitelj posjednik predmetnog zemljišta barem 100 godina. Iskazala je da tuženici ranije nisu svojatali predmetno zemljište niti ih ometali u posjedu, a nisu ga niti koristili kao put. Tužiteljica je dalje iskazala da je tek 2019., kada je krenula u izgradnju kampa, saznala da predmetne nekretnine nisu upisane kao njeno vlasništvo i ne zna kako je do toga došlo da su tuženici upisani kao suvlasnici.

- da je tuženik KO iskazao da je predmetno zemljište oformljeno kao put 30tih godina prošlog stoljeća. Koristio se kao put do [adresa] jer ranije kuće nisu imale vodu pa se po vodu išlo na [adresa]. Tuženik je iskazao da je njegova majka prala veš na [adresa] i predmetnim putem nosio je majci veš na [adresa]. Osim toga, tim putem se išlo kako bi se pojila stoka na [adresa], kako bi se kupali na [adresa] i lovili ribu. Tim putem se išlo do čamca koji je bio privezan na toj obali koja je bila mirna, a čamac je bio potreban za komunikaciju s drugom obalom kako bi radnici išli na posao, a djeca u školu jer je most sagrađen tek 1948. Tim putem se vozilo i sijeno s drugih livada time da ih je djed ĆO znao pustiti kroz njegovo dvorište, dok im za njihov put nije trebala dozvola. Nakon što su se počeli baviti turizmom, tim putem turisti su išli na kupanje i vožnju čamcem, ili bi se sunčali. Tuženik je istaknuo da tužiteljica na licu mjesta nije pokazala ispravan pravac predmetnog puta obzirom su zemljište koje je pokazala tužiteljica koristili kao vrt, a put je išao drugim pravcem koji nisu obrađivali.

- da je tuženik OO je iskazao da se stara obitelj OO 30tih godina prošlog stoljeća, tj. pred otprilike 100 godina podijelila tako da su nastale četiri nove obitelji, a jedna od njih bila je obitelj IO, pradjeda tužiteljice koji se odselio do rijeke [adresa]. Preostale obitelji bile su ZO, H i obitelj tuženika, K. U toj diobi oformljen je put na koji su svi imali pravo i zato je na početku ovog postupka bilo toliko suvlasnika jer su put svi koristili. Tuženik je iskazao da je put oformljen na pravcu na kojem će biti manje štete zbog njegovog korištenja te da se ranije živjelo od zemlje pa je bilo bitno kuda će ići put. Zbog korištenja puta taj se dio nije orao, a nije se mogao orati zbog kamena koje je morala vidjeti i tužiteljica kada je krenula s radovima. Kada se gleda sa ceste taj put je dijelio zemljište na desni dio koji je bio pogodniji za obradu, dok je s lijeve strane bila livada, kao što je i danas. Put je išao od ceste do [adresa], i to onog dijela njene obale koji je najblaži i najniži pa se tim putem vodila stoka na pojilo jer je stoka tu mogla ući u vodu. Tim putem nosio se veš, načve i rifljača kako bi se veš prao na [adresa] i općenito nosila voda s [adresa] jer je vodovod u njihovo selo došao tek krajem 90tih godina prošlog stoljeća ili čak početkom 2000. Osim toga, tuženik je iskazao da su zbog potreba bavljenja turizmom i oni otkupljivali i ostale suvlasničke dijelove od ostalih suvlasnika iz obitelji H, a i tužiteljica je od drugih suvlasnika otkupljivala suvlasničke dijelove. Tuženik je naposljetku iskazao da su predmetnim putem išli i njegovi gosti sve dok nije postavljena ograda uz cestu.

- da je na licu mjesta, geodetskim vještačenjem po CADCOM d.o.o. u osobi UO, stalne sudske vještakinje, identificirane su predmetne nekretnine i prikazane na skici izmjere geodetskog vještaka. Na skici izmjere je kčbr. [katastarska čestica] uska i dugačka parcela označena slovima A-E-F-G-B-A, površine 165 m2, koja se proteže od županijske ceste prema [adresa], a na nju se, do [adresa], nastavlja kčbr. [katastarska čestica], površine 40 m2, označena slovima A-B-C-D-A. Predmetne parcele su, osim cestom i [adresa], s preostale dvije strane omeđene zemljištem koje je u nespornom vlasništvu i posjedu tužiteljice time da se na jednom dijelu nalazi ugostiteljski objekt tužiteljice. Na suprotnoj strani zemljišta u vlasništvu tužiteljice, nalazi se [obrt] [adresa] u vlasništvu tuženika, koji ima svoj pristup sa županijske ceste i prema [adresa].

- da je neposrednim opažanjem suda na licu mjestu utvrđeno je da predmetne nekretnine, zajedno preostalim dijelom zemljišta koje je nesporno u posjedu i vlasništvu tužene, predstavljaju uređenu livadu. Cijelo zemljište nalazi se uz [adresa], na jednom dijelu nalazi se ugostiteljski objekt tužiteljice, te se preostali veći dio zemljišta sada koristi kao kupalište uz [adresa]. Obzirom na podignutu ogradu uz cestu, kupalište je dostupno kupačima prolazom kroz ugostiteljski objekt, odnosno terasu ugostiteljskog objekta tužiteljice.

11. Na predmetu spora, u vrijeme održavanja očevida (13. veljače 2024.) nisu bili vidljivi tragovi da se predmetne kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koriste kao put.

12. Na okolnost utvrđenja da se predmetno zemljište nikada nije koristilo kao put, tužiteljica je priložila kopije snimki zemljišta iz zraka, godina snimanja 1968. i 2000. (list 61 i 64 spisa) na kojima se ne vide tragovi korištenja predmetnog zemljišta kao puta.

13. Međutim na temelju tako pravilno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud izveo je pogrešan zaključak o tome da su tužiteljica i njeni prednici bili nesavjesni jer na predmetnim nekretninama stekli nasljeđivanjem još od pradjeda IO, kojeg su naslijedili baka i djed tužiteljice, EO i ĆO, čiji su nasljednici onda bili CO, majka tužiteljice, i naposljetku tužiteljica kojoj je majka dala svoj dio, i da s obzirom na takav pravni osnov isti nisu mogli biti savjesni radi čega je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

Takav zaključak prvostupanjskog suda o nesavjesnosti tužiteljice je pogrešan i pravno neutemeljen.

14. Naime odredbom čl. 160. ZV-a propisano je da nasljednik postaje poštenim posjednikom u trenutku otvaranja nasljedstva i u slučaju da je ostavitelj bio nepošten ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

15. Budući da iz provedenih dokaza proizlazi da su prednici tužiteljice TO, EO i ĆO bili u samostalnom i neprekidnom posjedu, je su svjedoci naveli da su isključivo oni obrađivali to zemljište, to se tužiteljica kao njihova pravna slijednica ne može smatrati nepoštenom posjednicom samo na temelju činjenice da je pravni osnov stjecanja vlasništva u zemljišnim knjigama bilo nasljeđivanje, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud.

16. Slijedom takvih iskaza svjedoka kao i stranaka da su tužiteljica i njezini prednici u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina unazad najmanje 20 godina, osnovano je zaključiti da je ista posjedovanje putem svojih prednika i osobno stekla pravo dosjelosti protekom vremena od 20 godina do trenutka kada su stupili u samostalni posjed odnosno da su se u odnosu na tužiteljicu ispunile pretpostavke za stjecanje prva vlasništva dosjelošću budući da je osobno i putem svojih prednika u posjedu predmetne nekretnine koji posjed traje neprekidno kroz zakonom određeno vrijeme propisano u odredbi članka 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91 - dalje: ZOVO) i članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. – dalje: ZVDSP), a radi čega je pobijana presuda preinačena kao i izreci temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP-a.

17. Preinačenjem odluke o glavnoj stvari preinačen je i uspjeh stranaka u postupku, pa je stoga naloženo 3., 4. i 5. tuženiku a tužiteljici nadoknade uzrokovani parnični trošak za sastav tužbe i 4 obrazložena podneska od ukupno 250 bodova, pristup na ročište 13. lipnja 2024. od 50 bodova, i ročište za objavu presude od 25 bodova što ukupno iznos 325 bodova i s pripadajućim PDV-om iznos 406,25 eura predstavlja nagradu od 812,50 eura, tužiteljici također pripada pravo na naknadu za predujmljene troškove očevida od 447,65 eura i pristojbe na tužbu i presudu od po 53,09 eura što ukupno iznosi 1366,33 eura radi čega je temeljem čl. 154. st. 1. naloženo tuženicima da tužiteljice nadoknade navedeni parnični trošak.

U Zagrebu 11. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Ksenija Jakovčević