Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4512/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Darije Horvat, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Sabine Dugonjić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Dinu Čekadi, odvjetniku iz Pule, protiv tuženika ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Sonji Bulić, odvjetnici iz Pule, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-573/20-66 od 05. travnja 2024., u sjednici vijeća dana 11. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-573/20-66 od 05. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka povodom žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom pod I utvrđuje se da je u korist nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kuća, štala, dvorište, površine 983 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra, vlasništvo tužitelja, zakonom (dosjelošću) osnovana služnost puta-pravo kolnika i pravo staze na teret dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] ZGR., upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao poslužno dobro, vlasništvo tuženika i to sukladno "Skici br 3.", koja je sastavni dio dopune nalaza i mišljenja vještaka Dragana Stojkovskog, Geobiro d.o.o. Pula od dana 18.10.2023. god., označen crvenom i rozom šrafurom, odnosno crvenom i rozom bojom, te točkama koje zatvaraju cijelu površinu predmetne služnosti, i to točkama: A-B-C-25-10-11-12-13-16-17-A, pri čemu je širina u dijelu između točaka A-C jednaka 4,02m, a širina u dijelu između točaka 12-13 jednaka 4,53m, na teret dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. zgrada, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužno dobro, vlasništvo tuženika, koji dio je u naprijed navedenoj skici lica mjesta sudskog vještaka označen plavom bojom i plavim šrafurama, te točkama koji zatvaraju cijelu površinu predmetne služnosti i to točkama: 19-A-B-19, te na teret dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi vrt, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužno dobro, vlasništvo tuženika, koji dio je u naprijed navedenoj skici lica mjesta sudskog vještaka označen žutom bojom i žutim šrafurama, te točkama koji zatvaraju cijelu površinu predmetne služnosti i to točkama: 1-3-4-5-D-20-22-E-1, a koja je skica lica mjesta sastavni dio izreke ove presude, te je tuženik dužan trpjeti da se temeljem ove presude odmah po njenoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola, zk odjel Pula, izvrši upis navedenog prava služnosti puta-pravo kolnika i pravo staze, na teret k. č. br. [katastarska čestica] ZGR., k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a u korist k. č. br. [katastarska čestica] ZGR., sve k. o. [katastarska općina]. Pod II nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli-Pola provedba presude, u toč. I. po pravomoćnosti. Pod III nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 941,30 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 05. travnja 2024. pa do konačne dok se pod toč. IV odbija tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

2. Protiv ove odluke žalbu izjavljuje tuženik zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 57/11, 25/13, 28/13, 89714-Odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje:ZPP) s prijedlogom za preinačavanje pobijane odluke u smislu žalbenih navoda, odnosno ukidanje i vraćanje predmeta na ponovan postupak.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj se protivi navodima žalbe te predlaže istu odbiti i potvrditi njome pobijanu odluku.

4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Tuženik u svojoj žalbi ističe kako tužbom nije obuhvaćena nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] i to dio koji je na skici označen zelenom bojom, a radi se o nekretnini koja je u suvlasništvu MH u ½ dijela, Općine Marčana u 21/214 dijela i ĆH u 86/214 dijela pri čemu sud tvrdi kako te treće osobe ne spore tužitelju pravo prolaska pa tužitelj nema niti interes protiv njih voditi sudski postupak, no nije jasno temeljem čega je sud utvrdio da oni ne spore pravo prolaska tužitelju preko nekretnine u njihovom vlasništvu, a da pravo služnosti prolaza može postojati od javnog puta preko svih poslužnih nekretnina do povlasne nekretnine u neprekinutom slijedu pa ne može biti utvrđeno samo preko nekih, a ne svih poslužnih nekretnina tako da su vlasnici svih poslužnih nekretnina nužni jedinstveni suparničari jer spor može samo u odnosu na sve suvlasnike svih poslužnih nekretnina biti riješen samo na jednak način.

6. Dalje tuženik tvrdi kako je najprije postojala služnost za pristup do povlasne nekretnine preko drugih nekretnina te je nakon diobe nekretnina među braćom, 1968. godine, otac tuženika osnovao služnost preko svojih parcela kao poslužnih i premjestio raniji put na predmetne nekretnine ali ne put kakav danas postoji već da takva služnost nije bila niti u pravcu niti u površini niti na poziciji današnjeg puta koi da je nastao samovlašću tužitelja, a ne u dogovoru sa vlasnicima poslužnih nekretnina. Tuženik tvrdi da je takav put na ulazu sa javnog puta bio širine 3,30 m i bio je omeđen dvama suhozidima i kamenim zglavnicama (kamenim stupovima), te se protezao u toj istoj širini uz među sa susjednom k. č. [katastarska čestica] ZGR. i k. č. [katastarska čestica] ZGR. te uz kuću koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] ZGR. do ulaza na povlasnu k. č. [katastarska čestica] ZGR. tuženik tvrdi kako je širina od 3,30 m dovoljna i za prolaz pješice i za prolaz motornih vozilom i za prolaz traktora s prikolicom, pri čemu i iz iskaza saslušanih svjedoka nedvojbeno proizlazi kako je tužitelj prolaz samovoljno proširivao sve u posljednjih desetak godina kada je tuženik srušio lijevi suhozid i izvadio zglavnike iz razloga što je tada radio septičku jamu i šternu da bi tužitelj nakon toga negdje 2015. ili 2016. napravio vrata za ulaz na svoju k. č. [katastarska čestica] ZGR. širine 4,86 m te je počeo prolaziti vozilima više lijevo unutar poslužnih nekretnina, izvan pravca i granica služnosti, i time put na način da je naglo kočio pri većoj brzini, ostavljao tragove kočenja u zemlji koja se nalazila uz predmetni put, prskao travu pesticidima, te pomicao služnost samovoljno i bez suglasnosti tuženika više lijevo na predmetne poslužne nekretnine a tuženik da ga je za to prijavljivao policiji tako da je sud propustio utvrditi činjenicu da li je put kakav danas izgleda postojao u razdoblju dužem od dvadeset godina koji rok je određen za utvrđenje prava služnosti dosjelošću. Konačno tuženik tvrdi da je širina od točke A do C na skici čak 4,0 m.

7. Konačno je služnost utvrđena i na k. č. [katastarska čestica] ZGR. označeno crvenom bojom (omeđeno točkama 10-11-12-27-26-25-10) iako vještak za taj dio sam utvrđuje kako na tom dijelu nije bio utaban put prilikom uviđaja već da je prekriven travom, a da je u tom dijelu dopunio skicu posljednjom izmjenom isključivo prema prijedlogu tužitelja. Tuženik stoga upire na to da osnovana služnost mora imati razumnu svrhu te se mora izvršavati obzirno (civiliter) na način da što manje opterećuje poslužnu nekretninu. Sama činjenica da je tuženik nasuo šljunak na mjestima na kojima uslijed prolaska tužitelja nastaje blato-ne predstavlja suglasno proširenje puta, niti se radi o širini puta koja je bila dogovorena u diobi. Ukoliko je u vezi vršenja služnosti intervenirala policija tada je dužnost suda bila utvrditi u vezi kojih činjenica je ovo uredovanje uslijedilo a ne prihvatiti isključivo tvrdnje tužitelja o vršenju služnosti.

8. Na, koncu, tuženik u žalbi tvrdi da je sud utvrdio služnost u plavom dijelu označenom na skici i preko temelja betonskog zida iako da je jasno da put ne može ići preko istog, te nije osnovan preko istog već ga je upravo tužitelj samovlasno proširio. Na sve ove okolnosti tuženik je predlagao saslušanje svjedoka C i NH, ali sud je dopunsko saslušanje ovih svjedoka odbio provesti pa je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

9. Nije točan navod tuženika o jedinstvenom suparničarstvu, jer niti na čitavoj trasi služnosti spor mora u odnosu na više vlasnika poslužnih dobara biti riješen na jednak način (što je činjenično, a ne pravno pitanje), niti ovi moraju biti suparničari; radi se o izboru tužitelja hoće li svoje pravo ostvarivati protiv nekih ili svih vlasnika ovih nekretnina.

10. Dalje, pravilno sud prvog stupnja utvrđuje temeljem vještačkog nalaza kako pristupni put počinje od asfaltne ceste K. Č. [katastarska čestica] (Javno dobro) i proteže se preko K. Č. [katastarska čestica], K. Č. *276/2, K. Č. *276/1 i K. Č. *273/2 do K. Č. *273/3. Pristupni put je cijelom površinom nasut šljunkom u širini koja je prikazana na Skici postojećeg stanja te je na istoj skici označen žutom bojom. Skica prikazuje zatečeno stanje u koordinatnom sustavu HTRS. Oblik i položaj puta su definirani detaljnim točkama od 1 – 18. Na skici su prikazana odmjeravanja od stabala maslina kao i od krušne peći. Vještak nije u mogućnosti postupiti po zahtjevu tuženika i prikazati položaj puta kakav je bio prije jer nemaju službene ni tehničke podatke o tome. Na terenu je bio vidljiv put djelomično nasut šljunkom. Vanjski rub navedenog puta snimili su RTK metodom uređajem "SOKKIA GSR2700 ISX" pomoću servisa CROPOS, a sve u apsolutnom koordinatnom sustavu HTRS96/TM te na taj način da su dobili koordinate rubnih točaka puta. Prema istome su izradili Skicu 1 sa dodatnim odmjeravanjima koje su zatražene. Vještak dalje navodi da su priložili skicu snimljenih točaka numeriranih brojevima zajedno sa popisom koordinata istih točaka. U prilogu također da predaju Skicu 2 na kojoj su bojom te slovima i brojevima označeni dijelovi puta koji se nalaze u različitim katastarskim česticama. U K. Č. [katastarska čestica] da se nalazi dio puta označen žutom šrafurom (22,20, D, 5,4, 3,1, E). U K. Č. zgr [katastarska čestica] da se nalazi dio puta označen zelenom šrafurom (20,19,30, B, C, 24,23,6, D). U K. Č. zgr276/1 da se nalazi dio puta označen plavom šrafurom (19,18, A, B, 30). U K. Č. zgr273/2 se nalazi dio puta označen rozom šrafurom (A, 17,16,13,12,27,26,25, C, B).

11. U dopuni nalaza odgovarajući na sve primjedbe koje je tuženik ponovio i u žalbi vještak izričito tvrdi kako je zatečen vidljivo utaban put djelomično nasut šljunkom i kao takav snimljen geodetskim instrumentom. Ne postoji niti jedan dio puta za koji nisu detaljno upisane mjere i detaljne točke a na svim skicama je položaj i oblik put jednak – a ove su izrađene prema pravilima geodetske struke, te su dodatno prikazani sadržaji koje je sud zatražio (dijelovi katastarskih čestica, numeracija točaka i ostalo) pa je nedvojben podatak o mjerama koje su prikazali. Ne postoje arhivski numerički podaci da na osnovu njih rekonstruiramo i izračunamo prijašnje stanje. Iz tog razloga da su snimili postojeći temelj (i prikazali ga na sve tri skice) ali ne može ucrtati stanja i objekte koji ne postoje. Konačno, na skici 3 označeno je rozom bojom dio K. Č. zgr [katastarska čestica] koji je u podnesku tužitelja naveden. Taj dio K. Č. zgr [katastarska čestica] je definiran točkama 26,26,27,12,11,10,25. Skica 3 postojećeg stanja je dostavljena (sa dijelovima parcela označenim bojom).

12. Na upit o prikazu širine od A do C na posljednjoj dopuni vještak navodi da se isto može izračunati, te navodi da je širina od A do C 4,02m a crveni komadić na skici sa lista 267 spisa (omeđen točkama 12,27,26,25 i 10) je dio koji je sačinjen točno prema prijedlogu tužitelja a po nalogu suda. Taj dio je proširio u odnosu na osnovni nalaz a u vrijeme kad su bili na licu mjesta taj dio puta nije bio utaban a kasnije da nije izlazio na lice mjesta jer to nije niti bio nalog suda a na fotografiji bi to bio ovaj dio koji se jednim dijelom vidi da je travnat dok bi ovaj drugi dio bio nasuti put ali ne zna da li je utaban.

13. Stoga i ovaj sud u svemu prihvaća utvrđenja suda prvog stupnja o tome kako je vještak u nalazu i mnogobrojnim dopunama istoga odgovorio na sva pitanja stranaka pa pravilno primjenjuje odredbu čl. 174. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17-službeni pročišćeni tekst, 152/14, 81/15-službeni pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZV-a) prema kojoj je služnost ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. Prema čl. 186. st. 1. ZV-a stvarna je služnost stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Prema čl. 190. st. 1. ZV-a vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze da je ovlašten time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom. Kako je vještak konačne elemente za postavljanje zahtjeva istakao tek nakon svih dopuna nalaza, pravilno sud dopušta preinaku tužbenog zahtjeva radi svrsishodnosti konačnog razrješenja odnosa između stranaka u smislu čl. 190. ZPP.

14. Stoga pravilno sud temeljem provedenih dokaza utvrđuje kako se predmetnim pravcem tužitelj koristio za prolaz pješice, automobilom i traktorom i to u razdoblju duljem od dvadeset godina pri čemu posljednjih nekoliko godina (u razdoblju od 2015. do 2020.) tuženik iskazuje protivljenje tome da tužitelj naglo kreće i naglo koči vozilom pa da time prilikom ulaska u svoju nekretninu baca kamenčiće na drugi dio nekretnine tuženika koji je sam postavio pješčani put za potrebe prilaska svojoj nekretnini i boljoj uređenosti i radi činjenice da istu iznajmljuje turistima. I tuženik osporava da bi roditelji branili tužitelju i njegovima da prolaze predmetnim putem. Pitanje prijepora jest širina predmetnog puta posebno kod ulaza u nekretninu tužitelja označenu kao k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] vezano uz način ulaska automobilom ili traktorom jer tužitelj pristupa traktorom sa prikolicom, pa mora napraviti luk od 90 stupnjeva. Pri tome vještak označuje na konačnom dijelu gdje se ulazi u nekretninu tužitelja poprečnom dužinom od 4,86 m pa tuženik nije dokazao manju širinu puta od tri metra jer je i tužitelj postavio zglavnike prije desetak godina, dok sud pravilno utvrđuje kako bacanje kamenčića nije pitanje ovog postupka, već eventualno druge pravne zaštite a tužitelj bez posebnih poteškoća može proći pješice, osobnim vozilom pa i traktorom a iz provedenih je dokaza utvrđeno kako je tužitelj postavio zglavnike za svoj ulaz te se čitavom širinom i na tom spornom dijelu moglo prolaziti.

15. Stoga je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP budući da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo žalbu protiv presude odbiti i njome pobijanu presudu potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu, 11. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Darija Horvat