Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3885/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, kao članice vijeća i suca izvjestitelja i Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Davoru Pavičiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pn-68/2020-24 od 24. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 11. veljače 2025.,
r i je š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pn-68/2020- 24 od 24. svibnja 2023. i predmet vraća tome sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:
"I Odbija se tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska – Ministarstvu unutarnjih poslova, zastupanom po Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, 10410 Velika Gorica, OIB: 52634238587, platiti tužiteljici ŽU, [adresa], 10410 Velika Gorica, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 12.187,50 kn, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana podnošenja tužbe, pa do isplate, kao i nadoknaditi tužiteljici i trošak parničnog postupka, također sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a sve u roku 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljici naknaditi troškove parničnog postupka tuženoj u iznosu od 796,32 eura / 6.000,00 kn u roku od 15 dana."
2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica zbog razloga iz čl. 353. st. 1. toč.1. i 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Iz činjeničnih navoda u tužbi proizlazi:
- da je tužiteljica dana 18. prosinca 2015. u [adresa] u [adresa] stradala u prometnoj nezgodi kao biciklist na način da je na bicikl tužiteljice vožnjom unazad naletjelo vozilo marke Opel Astra bijele boje registarske oznake [registarska oznaka], nakon koje nezgode se tužiteljica i vozač navedenog vozila AU iz [adresa] nisu zadržali na mjestu nesreće već je vozač tužiteljicu odvezao njezinoj liječnici opće prakse odnosno u Klinički bolnički centar zbog čega o događaju nije bila izvještena nadležna policijska postaja,
- da je punomoćnik tužiteljice odvjetnik Davor Pavičić dana 24. veljače 2016. podnio prijavu štetnog događaja Policijskoj postaji Velika Gorica u kojoj je detaljno opisan nastanak istog, te događaja koji su uslijedili nakon nezgode, imena svjedoka kao i registarska oznaka vozila [registarska oznaka] kojim je tužiteljica udarena, a kojim je upravljao AU,
- da su dana 7. ožujka 2016. djelatnici PP Velika Gorica obavili obavijesni razgovor s tužiteljicom tijekom kojeg im je tužiteljica ponovila da je na nju naletjelo vozilo Opel
Astra, bijele boje reg. Oznake [registarska oznaka],
- da su policijski djelatnici PP Velika Gorica nakon obavijesnih razgovora sa sudionicima i svjedocima prometne nezgode sačinili Izvješće od 26. ožujka 2016. u kojem je navedeno da je štetnik AU na dan štetnog događaja upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka] (Opel Astra bijele boje),
- da je tužiteljica dana 2. studenog 2016. povodom štetnog događaja od 18. prosinca 2015. pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu podnijela tužbu radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje po polici obveznog autoosiguranja vozila registarske oznake [registarska oznaka] protiv Euroherc osiguranja d.d., tijekom kojeg postupka je štetnik AU na ročištu dana 18. listopada 2017. izjavio da u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja nije upravljao vozilom Opel Astra bijele boje registarske oznake [registarska oznaka] koje su djelatnici PP Velika Gorica naveli u izvješću o nezgodi, već je na dan štetnog događaja upravljao vozilom marke Opel Astra 1.4 bijele boje registarske oznake [registarska oznaka],
- da je štetnik IU u razdoblju od štetnog događaja do obavijesnog razgovora prodao vozilo Opel Astra 1.4. bijele boje registarske oznake [registarska oznaka] i kupio je drugo identično vozilo, ali druge kubikaže registarske oznake [registarska oznaka], kojim je i došao na obavijesni razgovor tijekom kojeg je upozorio policijske službenike da to njegovo vozilo koje su slikali za potrebe fotoelaborata nije vozilo kojim je upravljao u trenutku štetnog događaja, a oni su unatoč tome to vozilo fotografirali i njegovu registarsku oznaku naveli u izvješću o predmetnoj prometnoj nezgodi, kao vozilo kojim je on skrivio predmetnu prometnu nezgodu u kojoj je stradala tužiteljica,
- da iz priklopljenog spisa Prekršajnog suda u Velikoj Gorici posl.br. PpP-1317/16 proizlazi da je potvrđena pogreška djelatnika PP Velika Gorica glede registarske oznake vozila kojim je AU upravljao u vrijeme štetnog događaja navedene u izvješću o nezgodi i prekršajnom nalogu s obzirom da je u dopisu od 22. rujna 2016. PP Velika Gorica izmijenila optužni akt protiv AU na način da je umjesto vozila registarske oznake [registarska oznaka] kao vozila kojim je počinjena predmetna prometna nezgoda ispravno navedeno vozilo reg. oznake [registarska oznaka],
- da je navedeno potvrđeno i izvješćem policijskog službenika LU od 19. siječnja 2016., a zbog svega navedenog, tužiteljica tvrdi da je zbog pogrešno navedene registarske oznake vozila štetnika u izvješću o prometnoj nezgodi u pokrenutom parničnom postupku protiv Euroherc osiguranja d.d. promašila pasivnu legitimaciju jer vozilo koje je u njemu (pogrešno) navedeno, a vozilo kojim je izazvana nezgoda u vrijeme štetnog događaja nije imalo sklopljenu AO policu kod tuženika već kod Jadranskog osiguranja d.d., zbog čega je tužiteljica morala povući tužbu protiv Euroherc osiguranja d.d. i posljedično naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 5.312,50 kn, a svojem punomoćniku Odvjetničkom društvu Pavičić & partneri d.o.o. troškove zastupanja u iznosu od 6.875,00 kn, zbog čega joj je nastala materijalna šteta u sveukupnom iznosu od 12.187,50 kn.
5. Prvostupanjski je sud polazeći od utvrđenja:
- da je presudom Prekršajnog suda u Velikoj Gorici poslovni broj PpP-1317/16 od 20. siječnja 2017. (list 45-48 spisa) koja je postala pravomoćna okrivljenik AU proglašen krivim što je dana 18. prosinca 2015. u 12:30 sati u [adresa] upravljao u prometu na cestama osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] kada se dogodila prometna nesreća između njegovog osobnog automobila i bicikla kojim je upravljala ŽU u kojoj je ona zadobila teške tjelesne ozljede, a liječnička pomoć joj je pružena u KBC Zagreb i AU je sa svojim vozilom ozlijeđenu biciklisticu odvezao u bolnicu, a o prometnoj nesreći nije izvijestio najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratio se na mjesto prometne nesreće i sačekao dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid čime je okrivljeni AU počinio prekršaj iz č. 175. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjivim po čl. 175. st. 3. istog zakona te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kn koju je okrivljenik dužan platiti u roku od jednog mjeseca po primitku navedene presude pod prijetnjom prisilne naplate,
- da je rješenjem Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-252/2019- 25 od 17. siječnja 2019. (ranije spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama Pn-3293/2016) (list 49-50 spisa), u pravnoj stvari tužiteljice ŽU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetničkom društvu Pavičić i partneri, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, zastupani po odvjetničkom društvu Grgić i partneri, radi naknade štete, pod toč. I. izreke odlučeno o povlačenju tužbe u navedenom predmetu te je pod toč. II. odlučeno da je tužiteljica dužna tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu 5.312,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom,
te ocjenom iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka LU kao službene osobe - policajac i štetnika VU, zaključio da s obzirom da se utvrđenja u kaznenim i prekršajnim presudama mogu koristiti kao već utvrđene činjenice u parnicama povodom odštetnog zahtjeva jasno proizlazi da je tužiteljica mogla po punomoćniku predočiti ispravne podatke u parničnom postupku te time smanjiti iznos parničnog troška ili ga eventualno izbjeći te da je odgovornost Policijske postaje Velika Gorica u konkretnom slučaju isključena a što proizlazi iz same kronologije događaja.
6. U postupku je taj sud proveo dokaze koje nabraja u obrazloženju pobijane presude. Međutim, prvostupanjska presuda nije sastavlja u skladu s odredbom čl. 338. stavak. 4 ZPP, a posebice njeni razlozi, jer ocjena dokaza nije dana u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, a ocjena dokaza dana je valjano i u skladu s odredbom čl. 8. ZPP samo onda kada prvostupanjski sud navede uvjerljive i logične razloge koji se mogu kontrolirati:
- na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto,
- kojim od provedenih dokaza vjeruje, a kojim ne i zašto,
- da li je koji od provedenih dokaza nevažan i zašto, a što je u konkretnom slučaju izostalo. čime je ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati, na što osnovano u žalbi upire tužiteljica.
7. Naime, sud prvog stupnja ne ocjenjuje dokaze u smislu citirane odredbe već paušalno i bez uporišta u stanju spisa, iznosi zaključak da u konkretnom slučaju s obzirom da se utvrđenja u kaznenim i prekršajnim presudama mogu koristiti kao već utvrđene činjenice u parnicama povodom odštetnog zahtjeva jasno proizlazi da je tužiteljica mogla po punomoćniku predočiti ispravne podatke u parničnom postupku te time smanjiti iznos parničnog troška ili ga eventualno izbjeći te da je odgovornost Policijske postaje Velika Gorica u konkretnom slučaju isključena a što proizlazi iz same kronologije događaja.
8. Po ocjeni ovog suda, osnovano tužiteljica u žalbi ističe da je saznanje o pogrešno navedenoj registraciji osobnog automobila štetnika, pa time i osiguranja štetnika dobila tek prilikom saslušanja štetnika dana 18. listopada 2017 u parničnom postupku koji je pokrenula protiv Euroherc osiguranja d.d., a što je i logično i uvjerljivo jer tužiteljica nije bila sudionikom prekršajnog postupka koji se vodio protiv štetnika pred Prekršajnim sudom Velika Gorica niti je u tom postupku postojala obveza suda o sadržaju donesenih odluka, izvještavati oštećenicu, ovdje tužiteljicu ili njezinog punomoćnika, s time da treba reći da u tom prekršajnom postupku pod poslovnim brojem PpP-1317/2016 uopće nije utvrđivala odgovornost štetnika niti se raspravljalo o dinamici nastanka predmetnog štetnog događaja već je štetnik oglašen krivim i kažnjen samo zato što nakon štetnog događaja nije obavijestio policiju o prometnoj nesreći koju je izazvao i zašto se nije vratio na mjesto prometne nesreće i čekao dolazak policije radi obavljanja očevida.
9. Osim toga, policijska postaja [adresa] nakon uočavanja vlastite greške i izmjene pogrešnih podataka u Zapisniku te dostave dopisa Prekršajnom sudu Velika Gorica od 26. rujna 2016. kojim je izmijenila optužni akt protiv AU na način da je umjesto vozila registarske oznake [registarska oznaka] kao vozila kojim je počinjena predmetna prometna nezgoda ispravno navedeno vozilo reg. oznake [registarska oznaka], o uočenoj pogrešci nije obavijestila tužiteljicu kao oštećenicu iz predmetnog štetnog događaja i /ili njezinog punomoćnika.
10. Prema tome, osim što je pogrešno sastavila zapisnik o očevidu odnosno Izvješće o predmetnoj prometnoj nezgodi, PP Velika Gorica je propustila o naknadno uočenoj pogrešci obavijestiti sve sudionike predmetne prometne nezgode, a pogotovo tužiteljicu kao oštećenicu, kojoj je ranije izdala pogrešno sastavljenu ispravu, a tužiteljica u njihovu istinitost nije imala razloga sumnjati niti je bila dužna pratiti tijek prekršajnog postupka pokrenut po službenoj dužnosti protiv štetnika
11 Zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP), s čim u vezi ni činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, valjalo je primjenom odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.
12. U nastavku postupka će sud otkloniti ukazanu bitnu povredu, utvrditi sve odlučne činjenice i o zahtjevu tužbe donijeti novu pravilnu i zakonitu presudu, imajući u vidu i ostale žalbene prigovore na koje u žalbi ukazuje žaliteljica.
13. Kako se za sada ne zna uspjeh stranaka u sporu, ukinuta je i odluka o troškovima postupka, o kojima će sud odlučiti konačnom odlukom.
14. O troškovima u povodu pravnog lijeka odlučit će se konačnom odlukom
U Zagrebu, 11. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Jadranka Matić
