Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4148/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur., kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Gabriele Topić Kordej i Željke Rožić Kaleb, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HDE (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], koju zastupa punomoćnik Martina Mavračić Ćoza, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika HD (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Beti Korać-Zuppa, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-567/2020-28 od 17. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 11. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-567/2020-28 od 17. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnim ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji je sklopljen 6. prosinca 2011. između sada pok. TD i tuženika te je odbijen zahtjev za utvrđenje ništetnim ugovora o doživotnom uzdržavanja koji je sklopljen 13. prosinca 2012. između istih ugovornih stranaka. Nadalje je odbijen tužbeni zahtjev radi brisanje prava vlasništva tuženika u zemljišnoj knjizi i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška.

Pod točkom II. izreke je tuženiku dosuđen parnični trošak.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11., čl. 355. i čl. 356. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud preinači, podredno ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužiteljice pa predlaže odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja i postupak koji im je prethodio nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, a niti povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju izričito upire tužiteljica.

6. Također je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnim predmetnih pravnih poslova.

7. Predmet spora je utvrđenje ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenih između, sada pokojne TD (majke parničnih stranaka) kao primateljice uzdržavanja i tuženika (njenog sina) kao davatelja uzdržavanja. Zahtjev je utemeljen na činjenicama da se su tuženik i njegova sada pokojna majka dana 17. listopada 1984. sklopili Ugovor o odricanju od nasljedstva kojim se tuženik odrekao nasljeđivanja iza majke. Nadalje, da su nakon toga dana 8. prosinca 2011. sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, a potom 13. prosinca 2012. i ugovor o doživotnom uzdržavanju u kojima su bile ugovorene iste obaveze za tuženika kao davatelja uzdržavanja i sada pokojne majke u odnosu na istu nekretninu sa jedinom razlikom u trenutku predaje nekretnine.

8. Tužiteljica tvrdi da je predmetne sporne pravne poslove tuženik sklopio s ciljem njezinog isključivanja iz nasljedstva i da tuženik nije ispunjavao ugovorne obveze, već da je to činila upravo ona. Slijedom navedenog tvrdi da se radi o prividnim pravnim poslovima te o nedopuštenoj pobudi koja te pravne poslove čine ništetnim.

9. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnim s pozivom na odredbu čl. 273 st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005,41/2008,125/2011,78/2015,29/2018, 126/2021, 114/2022,156/2022,145/2023 i 155/2023 - dalje: ZOO) prema kojima posljedica nedopuštene pobude i/ili zaključenja prividnog ugovora nije ništetnost ugovora, već je posljedica sklapanja takvog ugovora da isti nema učinak među ugovornim stranama. Posljedično navedenom je prvostupanjski sud zahtjeve tužiteljice na ništetnost ugovora odbio, jer tužiteljica nije zahtijevala utvrđenja da ugovori nemaju učinaka među ugovornim stranama odnosno da su bez učinka te se pri tom poziva i na pravna stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u više odluka.

10. Tužiteljica u žalbi ponavlja tvrdnje istaknute i tijekom prvostupanjskog postupka, a to je da je pobuda tuženika nije bila davanje uzdržavanja majci, već da je osnovna pobuda tuženika bila njezino isključenje iz nasljeđivanja pokojne majke što da ugovor čini ništetnim.

11. Žalbeni navodi tužiteljice ne mogu se prihvatiti kao osnovani.

12. Odredbom čl. 273. st. 1. ZOO propisano je da pobuda iz kojih je ugovor sklopljen ne utječe na njegovu valjanost, ali (st. 2.) ako je nedopuštena pobuda utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka.

13. Pobuda u pravilu ne utječe na valjanost ugovora, ali nedopuštena pobuda pod određenim pretpostavkama dovodi do nevaljalosti odnosno ništetnosti ugovora. Naime, nedopuštena pobuda je po svojim pravnim posljedicama izjednačena sa nedopuštenom činidbom (čl. 271. u vezi s 270 st. 1. ZOO) koja dovodi do ništetnosti pravnog posla (čl. 273. st. 4. ZOO). Iz navedenog slijedi da i nedopuštena pobuda može uzrokovati ništetnost pravnog posla, a ne samo utvrđenje da je pravni posao bez pravnog učinka. U ovom konkretnom slučaju to bi bilo sklapanje ugovora sa motivom isključenja tužiteljice iz nasljedstva, što je nemoralno, a posljedica toga je ništetnost (čl. 322. st. 1. ZOO).

14. Prema odredbi čl. 273. st. 2. OZZ ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala za odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, taj ugovor će biti bez učinka. Iz navedene odredbe slijedi da ne bi bilo dovoljno postojanje nedopuštene pobude na strani jedne ugovorne strane, već je potrebno da je to znala i morala znati i sada pokojna majka stranaka kao druga ugovorna strana. Tu činjenicu tužiteljica niti tvrdi niti dokazuje, pa se u tim okolnostima se ne bi mogla prihvatiti tvrdnja tužiteljice da su zbog nedopuštene pobude na strani tuženika predmetni pravni poslovi ništetni.

15. Žalbeni navodi kojima se tvrdi da tuženik nije ispunjavao obveze iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju i Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, već da je uzdržavanje majci pružala tužiteljica, nisu od važnosti za valjanost tih ugovora već razlog za raskid tih ugovora, a to nije predmet ovog postupka.

16. Nastavno neodlučna je za ovaj postupak i činjenica da se tuženik ugovorom sa majkom , dugi niz godina prije sklapanja predmetnih ugovora, odrekao nasljeđivanja iza majke.

17. Nasljednopravni institut odricanja od nasljedstva uređen je odredbama čl. 130. do 137. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 48/03, 163/03, 35/05 – dalje: ZN).

18. Iz odredbe čl. 129. st. 3. ZN proizlazi da se onaj tko ne želi biti nasljednik mora odreći tog prava. To može učiniti na dva načina (oblika) odricanja: javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke te ugovorom o odricanju od nasljedstva (tzv. anticipirano odricanje ili „odricanje unaprijed“). Nadalje, izjava o odricanju od nasljedstva je formalni akt - mora biti javnoovjerovljena ili dana na zapisnik (čl. 130. st. 1. ZN). Odricanje od nasljedstva neopozivo je i bezuvjetno (čl. 133. st. 1. ZN).

19. Tuženik se odrekao nasljeđivanja iza majke Ugovorom o odricanju od nasljedstva koji je ovjerio Općinski sud u Velikoj Gorici (list 9. i 10 spisa). Iz navedenog slijedi da se tim formalnim aktom tuženik neopozivo i bezuvjetno odrekao nasljedstva. Ugovor o odricanju je po svojoj prirodi besplatni pravni posao i pravna posljedica Ugovora o odricanju od nasljedstva je gubitak nasljednog prava potomka iza smrti ostavitelja ali predak može i nakon sklapanja takvog ugovora raspolagati svojom imovinom kako želi, bilo naplatnim pravnim poslom bilo besplatnim pravnim poslom. Stoga je činjenica postojanja Ugovora o odricanju od nasljedstva bez utjecaja na valjanost predmetnih ugovora kao naplatnih pravnih poslova koji su sklopili tuženik i njegova majka.

20. Odluka o troškovima postupka nije obrazloženo pobijana pa ju ovaj sud nije posebno ni ispitivao imajući na umu sadržaj čl. 365. st. 2. ZPP prema kojem ovaj sud više ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti kada se radi o odluci o troškovima postupka te je odluka u tom dijelu potvrđena na temelju čl. 380. točka 2. ZPP.

21. Slijedom navedenog je valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu osnovom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

U Zagrebu 11. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.