Republika Hrvatska

Posl. br. Ovr-12/2025-4

Općinski sud u Metkoviću

Andrije Hebranga 9, Metković

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E I Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji tog suda Marijani Zloić-Talajić, a na prijedlog višeg sudskog savjetnika - specijalista Ivice Kurana, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja:

Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupana po punomoćniku NA, mag. iur., zaposleniku ovrhovoditelja, protiv ovršenika: ĐA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Sandri Wagner, odvjetnici iz Metkovića, A. Hebranga 6, odlučujući o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa sredstava nedopuštenim i prijedlogu za odgodu ovrhe, dana 18. veljače 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog ovršenika od 24. siječnja 2025. godine za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim, po zahtjevu za naplatu od 08. kolovoza 2024. godine ovrhovoditelja protiv ovršenika, a sve temeljem vjerodostojne isprave Izjave o suglasnosti o zapljeni plaće od dana 05. ožujka 2004. godine i vjerodostojne isprave Izjave o ustupu prava od dana 15. srpnja 2021. godine, ovjerene po Javnom bilježniku Jadranki Knego-Rogina iz Zagreba pod posl. br. OV-9256/2021 od dana 21. srpnja 2021. godine, kao nedopušten.

II. Odbija se prijedlog ovršenika od 24. siječnja 2025. godine za donošenjem rješenja kojim se nalaže Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da u cijelosti odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu temeljem vjerodostojne isprave Izjave o suglasnosti o zapljeni plaće od dana 05. ožujka 2004. godine i vjerodostojne isprave Izjave o istupu prava od dana 15. srpnja 2021. godine, ovjerene po Javnom bilježniku Jadranki Knego-Rogina iz Zagreba pod posl. br. OV-9256/2021 od dana 21. srpnja 2021. godine, a predanim Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje 08. kolovoza 2024. godine, kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik ĐA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom odnosno da ovrha nije dopuštena zbog razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenik je pred Općinskim sudom u Metkoviću dana 24. siječnja 2025. godine podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, u kojem u bitnom navodi da je nastupila zastara tražbine te stoga ovrhovoditelj nije bio ovlašten tražiti ovrhu (naplatu) prema ovršeniku.

2. Zaključno predlaže da se donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos novčanih sredstava ovršenika proglasiti nedopuštenim, te predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

3. U odgovoru na prijedlog ovršenika, ovrhovoditelj osporava navode ovršenika u cijelosti, prvenstveno ističući da su osiguranik (Porsche Leasing d.o.o.) i osiguratelj (Croatia osiguranje d.d.) zaključili Ugovor o osiguranju potraživanja kojim je ugovoren prijelaz prava iz Ugovora o prodaji vozila s ugovorenom obročnom otplatom na osiguratelja u trenutku ispunjenja. Kako dužnik nije uredno ispunjavao svoje ugovorne obveze iz Ugovora, tako je osiguranik učinio dospjelim cjelokupan iznos kupovnine. Time je nastupio osigurani slučaj na temelju kojeg je ovrhovoditelj isplatio odštetu u iznosu cjelokupnog dospjelog iznosa kupovnine. U trenutku isplate na osiguratelja, ovdje ovrhovoditelja, prešla je cjelokupna preostala dospjela tražbina osiguranika iz Ugovora sa svim sporednim pravima, uključujući i svim instrumentima osiguranja iste na temelju odredbe čl. 90. ZOO-a. Nadalje ističe da se sukladno čl. 90. ZOO-a u svezi s čl. 234. ZOO-a na predmetno potraživanje ne mogu primijeniti rokovi zastare kod ugovora o osiguranju temeljem čl. 234. ZOO-a, već se na predmetnu tražbinu primjenjuje opći zastarni rok sukladno iznimci propisanoj odredbom čl. 226. st. 2. ZOO-a. Nadalje, protivi se ovršenikovu prijedlogu za odgodom ovrhe navodeći da nije pružio niti jedan dokaz kojim bi učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ovrhovoditelja traži od suda da prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odbaci kao nedopušten te da odbije prijedlog za odgodu ovrhe.

4. Prijedlog ovršenika je nedopušten.

5. Sukladno čl. 210. Ovršnog zakona ("NN" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 06/24; u daljnjem tekstu: OZ) nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na taj prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

6. Nadalje, čl. 202. OZ-a propisuje da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. Navedena isprava izdaje se u jednom primjerku te ima značaj pravog posla iz čl. 77. st. 1. OZ-a, a poslodavac ovršenika na temelju te isprave dužan je zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od šezdeset (60) dana od dana njezina primitka.

7. Navedenu ispravu s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnog bilježnika.

8. Prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašten je nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos plaće proglasiti nedopuštenim, u kojim slučajevima se na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 210. OZ-a (čl. 202. st. 12. OZ).

9. Obzirom na navode ovršenika i isprave koje je priložio uz prijedlog od 24. siječnja 2025. godine, kao i na navode ovrhovoditelja, očito je da se prisilna naplata tražbine ovrhovoditelja ne provodi na novčanim sredstvima ovršenika već na njegovoj mirovini. Obzirom na navedeno, protiv ovršenika nije pokrenut postupak izravne naplate, odnosno protiv ovršenika nije zatražena izravna naplata u smislu čl. 209. OZ-a.

10. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava su pravna sredstva kojima sud pruža ovršeniku pravnu zaštitu isključivu u postupku izravne naplate.

11. Iznimka koju OZ-a predviđa i na temelju koje je i izvan postupka izravne naplate dopušteno postaviti jedan od zahtjeva iz čl. 210. OZ-a odnosi se na slučajeve iz čl. 202. st. 12. OZ-a. Naime, radi se o slučajevima u kojima se prisilna naplata provodi na plaći ovršenika (temeljem zapljene po pristanku dužnika iz čl. 202. st. 1. OZ-a), a došlo je do promjene na strani ovrhovoditelja odnosno ovršenika, slijedom čega se razlikuju vjerovnik odnosno dužnik iz ovršne isprave.

12. Temeljem odredbe čl. 202. st. 12. OZ-a proizlazi da su jedino prvobitni ovrhovoditelj i novi ovršenik ovlašteni podnijeti prijedlog iz čl. 202. st. 12. OZ-a, u vezi s čl. 210. OZ-a kada se prisilna naplata provodi na temelju isprava iz čl. 202. St. 1. OZ-a na plaći odnosno stalnom novčanom primanju ovršenika.

13. Obzirom da ovršenik u ovoj pravnoj stvari nije novi ovršenik uslijed čega nije ovlašten podnijeti sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa na mirovini, sud je temeljem čl. 202. st. 12. OZ-a u vezi s odredbom čl. 212. OZ-a, odbacio prijedlog ovršenika kao nedopušten, te odlučio kao u toč. I. izreke rješenja.

14. U odnosu na prijedlog ovršenika da se odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe. Nadalje, čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da sud, na prijedlog ovršenika može odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. t. 1. -11. OZ –a i materijalni uvjeti, odnosno vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja. Navedeni formalni i materijalni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno. U konkretnom slučaju, ovršenik je protiv zahtjeva za izravnu naplatu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim što predstavlja sredstvo pravne zaštite u postupku izravne naplate analogno institutu žalbe u redovnom ovršnom postupku i stoga sud zaključuje da je ispunjen formalni uvjet za odgodu ovrhe. U odnosu na drugi uvjet, a to je vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti od nasilja, sud zaključuje kako isti u konkretnom slučaju nije ispunjen. Dakle, ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu (kao drugu kumulativnu pretpostavku).

15. Naime, ovršenik nije ničim dokazao da bi pretrpio nenadoknadivu štetu nego samo paušalno traži odnosu ne navodeći do kada traži odgodu niti dostavlja dokaze u pogledu nenadoknadive štete koja bi mogla eventualno nastati ovršeniku, te je stoga riješeno kao u toč. II. izreke rješenja.

16. Čl. 52. st. 3. OZ-a je određeno da će sud, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga iz čl. 50. stavka 1. točke 11. OZ-a ili se ne očituje u roku od 8 dana, donijeti bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu, te je stoga riješeno kao u izreci zaključka.

Metković, 18. veljače 2025. godine

Sutkinja:

Marijana Zloić-Talajić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovog rješenja, u tri primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopuštena žalba (čl.11. st. 5.OZ-a).

DNA:

1. Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33

2. Sandra Wagner, odvjetnica, Metković. A. Hebranga 6