Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-726/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Marijana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šarić, u kaznenom predmetu protiv 1. osuđene NZ i dr., zbog kaznenog djela iz članka 291. stavak 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi oštećenika kao tužitelja MZ protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci broj Kr-22/2020 od 11. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba oštećenika kao tužitelja MZ kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci, na temelju članka 506. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 88/22 i 36/24 u daljnjem tekstu: ZKP) odbačen je podnesak oštećenika kao tužitelja MZ naslovljen "prijedlog za obnovu postupka" protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kr-22/2020 od 17. veljače 2023. i rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kž-257/2024 od 9. travnja 2024.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio oštećeni kao tužitelj MZ osobno, navodeći da se žali zbog bitne povrede kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a sa prijedlogom da Županijski sud u Zagrebu poništi rješenje.

3. Žalba oštećenog kao tužitelja nije osnovana.

4. Prvenstveno treba naglasiti da zakon u svojim člancima 497. - 508. propisuje obnovu kaznenog postupka. Odredba članka 506. stavak 1. ZKP-a izrijekom propisuje (između ostalog) da će sud odbaciti zahtjev za obnovu, ako nema zakonskih uvjeta za obnovu postupka, dok odredba članka 505. ZKP-a propisuje da će o zahtjevu za obnovu postupka odlučiti vijeće suda koje je u prijašnjem postupku sudilo u prvom stupnju. Dakle, imajući u vidu navedenu zakonsku odredbu nije sporno da je prvostupanjski sud ispravno svojim rješenjem odlučio o postavljenom prijedlogu oštećenika kao tužitelja a na koje rješenje je oštećeni kao tužitelj uložio žalbu.

5. Iako se oštećenik u svojoj žalbi poziva na bitnu povredu kaznenog postupka isti u svojoj žalbi zapravo ističe da je odluku o njegovom zahtjevu za obnovom postupka mogao donijeti samo VSRH a ne Općinski sud u Rijeci. Ujedno ističe da je on kao oštećeni u spis dostavio sve dokaze o počinjenim kaznenim djelima i da nema nikakve zapreke da se provede postupak, te ponavlja svoj ranije izneseni prijedlog da se ukinu sva prethodno donesena rješenja. Međutim, imajući u vidu prethodno navedeno, protivno navodima oštećenika kao tužitelja, ispravno je prvostupanjski sud odlučio o osnovanosti prijedloga oštećenika. Osim toga, odlučujući o osnovanosti postavljenog prijedloga oštećenika, ispravno je prvostupanjski sud odbacio prijedlog oštećenika kao tužitelja. Naime, zakon u svom članku 501. izrijekom propisuje koji su uvjeti za obnovu kaznenog postupka, dok oštećeni kao tužitelj u svojoj žalbi ne iznosi razloge koji bi ukazivali na prestanak razloga zbog kojih nisu bili ispunjeni uvjeti za obnovu kaznenog postupka. Dakle, upravo kao što to i navodi prvostupanjski sud u svom rješenju, podneseni zahtjev za obnovu, kao uostalom i žalba na prvostupanjsko rješenje, predstavlja samo analizu tijeka postupka oštećenog kao tužitelja. Međutim, kao što je već i u ranijim rješenjima ovog suda isticano, odredbom članka 344. stavak 1. točka 2. ZKP-a propisano je da predsjednik vijeća propituje bez odgode, nakon što zaprimi optužnicu, da li su ispunjeni uvjeti za podizanje optužnice. Kako je već i ranije utvrđeno da uvjeti za podizanje optuženice nisu bili ispunjeni u trenutku njezina podizanja a što je i bilo razlogom odbacivanja optužnice, nesporno je da kazneni postupak nije niti započeo a upravo je jedan od uvjeta za obnovu kaznenog postupka - pravomoćno okončanje kaznenog postupka. Imajući u vidu navedeno, pravilno je prvostupanjski sud odlučio kao u izreci svog rješenja i odbacio prijedlog oštećenika kao tužitelja.

6. Budući da žalbeni navodi oštećenika kao tužitelja ne dovode u sumnju ispravnost i zakonitost zaključaka prvostupanjskog suda, te kako nisu nađene povrede iz članka 494. stavak 4. ZKP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti, to je njegovu žalbu valjalo odbiti na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP-a kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 11. veljače 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac