Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-78/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužiteljice ČOĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Juričko & Partneri d.o.o., Split, Ćiril-Metodova 38, protiv tuženika ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Santica & Đapić j.t.d., Split, Mažuranićevo šetalište 11 radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene 13. siječnja 2025. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice OO, tuženika i punomoćnika tuženika EO, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su poslovni udijeli od rednog broja 51 do 100, svaki u nominalnom iznosu od po 424,71 EUR/ 3.200,00 kuna, u trgovačkom društvu Aile d.o.o., OIB: 02370327884 MBS: [matični broj subjekta], Split, Stepinčeva 30A, bračna stečevina tužiteljice ČOĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj] svakog za po ½ dijela, te da su tužiteljica i tuženik zajednički ovlaštenici odnosno imatelji navedenih poslovnih udjela u jednakim dijelovima.

II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim je tužiteljica ČOĐ tražila da sud naloži tuženiku ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj] da temeljem ove presude u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, izvrši upis promjene članova društva Aile d.o.o., OIB: 02370327884 , MBS: [matični broj subjekta], Split Stepinčeva 30A u knjizi poslovnih udjela društva na način da kao članove društva upiše tužiteljicu ČOĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika u jednakim dijelovima na poslovnim udjelima pod rednim brojem 51 do 100, svaki u nominalnom iznosu od 3.200,00 kn u trgovačkom društvu Aile d.o.o., OIB: 02370327884 MBS: [matični broj subjekta], Split, Stepinčeva 30A, te podnese odgovarajuću prijavu za upis navedenih promjena pri nadležnom Trgovačkom sudu u Splitu u sudski registar, u protivnom upis u Knjizi poslovnih udjela zamjenjuje ova presuda, te se nalaže Sudskom registru Trgovačkog suda u Splitu da temeljem ove presude po službenoj dužnosti izvrši upis zabilježbe presude kao i upis promjene članova društva Aile d.o.o., OIB: 02370327884, MBS: [matični broj subjekta], na način da kao člana upiše tužiteljicu ČOĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika odnosno imatelja u jednakim udjelima s tuženikom na poslovnim udjelima pod rednim brojem 51 do 100, svaki u nominalnom iznosu od 3.200,00 kn. III Nalaže se tuženiku ČO u roku od petnaest dana naknaditi tužiteljici ČOĐ troškove parničnog postupka u iznosu od 2.369,68 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. veljače 2025. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV Odbija se zahtjev tužiteljice ČOĐ da joj tuženik ČO u roku od petnaest dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 503,55 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. veljače 2025. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika tražeći da sud utvrdi da bračnu stečevinu nje i tuženika čine poslovni udjeli u trgovačkom društvu Aile d.o.o., koje je upisano u sudskom registru ovog suda pod MB [matični broj], OIB 02370327884 i to poslovni udjeli nominalnog iznosa od po 3.200,00 kuna koji se u knjizi poslovnih udjela vodi pod rednim brojevima od 51 do 100. Osim toga istaknula je i zahtjev da sud utvrdi da su ona i tuženik ovlaštenici na jednake dijelove na poslovnim udjelima trgovačkog društva Aile d.o.o.

2. Istaknula je i tužbeni zahtjev kojim je tražila da sud naloži tuženiku da u knjizi poslovnih udjela izvrši promjenu članova društva tako što će i tužiteljicu upisati kao suvlaštenika u jednakim dijelovima na poslovnim udjelima pod rednim brojevima 51 do 100 te da podnese prijavu sudu za upis promjena, a u protivnom da sudski registar ovog suda temeljem ove presude po službenoj dužnosti izvrši upis zabilježbe presude i upis promjene članova društva Aile d.o.o. tako da upiše tužiteljicu kao suovlaštenika s tuženikom na poslovnim udjelima pod rednim brojevima 51 do 100.

3. Obrazlažući osnovu svojih zahtjeva tužiteljica je izjavila da su poslovni udjeli u trgovačkom društvu bračna stečevina, a stoga što je tuženik stekao poslovne udjele u trgovačkom društvu Aile d.o.o. 5. listopada 2022. i to 50 poslovnih udjela u trgovačkom društvu Aile d.o.o. svaki u nominalnom iznosu od 3.200,00 kuna koji predstavljaju 50 % temeljnog kapitala društva, za vrijeme trajanja braka tužiteljice i tuženika. Izjavila je da su odnosi stranaka teško i trajno poremećeni i da je faktična bračna zajednica prekinuta u studenom 2022. S obzirom na to da su poslovni udjeli stečeni bračna stečevina, da je tužiteljica suovlaštenik poslovnih udjela, no da tuženik odbija izdati tužiteljici ispravu za upis njenih prava u knjizi poslovnih udjela i u sudskom registru. Zato je istaknula tužbeni zahtjev.

4. Radi dokazivanja istinitosti navoda o činjenicama na kojima temelji tužbeni zahtjev i osnovanosti tužbenih zahtjeva tužiteljica je predložila da sud izvede dokaze čitanjem isprava izvatka iz sudskog registra za subjekt upisa Aile d.o.o., elektroničkog zapisa iz matice vjenčanih, ugovora o prijenosu poslovnih udjela u društvu Aile d.o.o., preslike prijave za upis u sudski registar od 5. listopada 2022. te saslušanjem stranaka.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu izjavio protivljenje tužbenom zahtjevu. Izjavio je da temeljem odredbi Obiteljskog zakona bračni drugovi ne mogu postati vlasnici trgovačkog društva, a osim toga i to da poslovni udjeli nisu stvar, pa ne mogu biti bračna stečevina. Uz to poslovni udjeli da nisu bračna stečevina i zato što je naknadu za stjecanje tuženik platio iz osobne imovine.

6.Istaknuo je tuženik i prigovor stvarne nenadležnosti suda.

7. Predložio je da ga sud sasluša.

8.Tužiteljica je predložila da sud pročita i odluke ovog suda poslovnog broja Tt- 09/204-2,14/2556-2 i 19/7352-2 kao i popis članova društva.

9. Sud je izveo dokaze čitanjem isprava izvatka iz sudskog registra za subjekt upisa Aile d.o.o., elektroničkog zapisa iz matice vjenčanih, ugovora o prijenosu poslovnih udjela u društvu Aile d.o.o., preslike prijave za upis u sudski registar od 5. listopada 2022., rješenja ovog suda poslovnog broja Tt-09/204-2, rješenja ovog suda poslovnog broja Tt-14/2556-2, rješenja ovog suda poslovnog broja Tt-19/7352-2, popisa članova društva obavijesti o elektroničkom upisu Tt-24/1276-1. Sud je izveo i dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika.

10.Predmet ovog postupka je utvrđenje da su poslovni udjeli u trgovačkom društvu Aile d.o.o. i to baš poslovni udjeli upisani u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojevima 51 do 100 bračna stečevina stranaka, kao i zahtjev da sud naloži tuženiku izvršiti upis u knjizi poslovnih udjela te podnošenje prijave sudskom registru.

11.Nema spora među strankama o tome da je tuženik član trgovačkog društva Aile d.o.o. i da je u knjizi poslovnih udjela upisan kao imatelj 50 poslovnih udjela nominalne vrijednosti po 3.200,00 kuna upisanih pod rednim brojevima 51 do 100.

12.Sporno je je li pored tuženika i tužiteljica nositeljica ovlaštenja u pogledu naprijed navedenih poslovnih udjela, odnosno jesu li ti poslovni udjeli bračna stečevina stranaka.

13. Za ocjenu prava bračnih drugova u odnosu na bračnu stečevinu mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme stjecanja bračne stečevine.

14.Trgovačko društvo Aile d.o.o. osnovano je izjavom o osnivanju od 26. siječnja 2009., vidjeti je iz izvatka iz sudskog registra. Tuženik je postao član tog društva, odnosno imatelj poslovnih udjela u tom društvu temeljem ugovora o prijenosu poslovnih udjela u društvu Aile d.o.o. od 5. listopada 2022., vidjeti je iz ugovora o prijenosu poslovnih udjela u društvu Aile d.o.o. i popisa članova društva te u konačnici izvatka iz sudskog registra. Ujedno vidjeti je da je tuženik i član uprave tog društva.

15.Stoga su za ocjenu prava tužiteljice u odnosu na bračnu stečevinu relevantne odredbe Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/2015., 98/2019. i 47/2020., dalje: OBZ).

16.Propisano je člankom 36. stavkom 1. OBZ-a da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

17.Propisano je člankom 36. stavkom 3. OBZ-a da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

18. Poslovnim udjelom smatra se ukupnost prava i obveza kao jedinstvene cjeline koji pripada određenom članu društva s ograničenom odgovornošću na temelju uplaćenog uloga društvu prilikom osnivanja društva, odnosno povećanju temeljnog kapitala. Poslovni udjel, odnosno prava iz poslovnog udjela mogu, dakle, biti predmet bračne stečevine pod istim pretpostavkama nastanka kao i ostala imovina koju su bračni drugovi stekli tijekom trajanja bračne zajednice. Dakle, tvrdnja tuženika o tome da poslovni udio ne može biti bračna stečevina nije točna.

19.Dakle, poslovni udjel nije stvar, već ukupnost prava i obveza članova društva. Stoga kada netko stječe poslovni udjel (kod osnivanja društva ili nakon njegovog osnivanja) ne stječe imovinu društva, već članska prava koja se dijele na upravljačka i imovinska prava. U slučaju kada je jedan bračni drug nositelj poslovnog udjela u određenom trgovačkom društvu, a koje je osnovano za vrijeme trajanja bračne zajednice, drugi bračni drug je ovlaštenik na tom poslovnom udjelu u smislu odredbe članka 417. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj 111/1993., 34/1999., 121/1999., 52/2000., 118/2003., 107/2007., 146/2008., 137/2009., 125/2011., 152/2011., 111/2012., 68/2013., 110/2015. i 40/2019., dalje: ZTD) u vezi s odredbom članka 36. OBZ-a. Naime, člankom 417. ZTD-a je propisano da više ovlaštenika na poslovnom udjelu mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. Oni solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio. Izraz "više ovlaštenika na poslovnom udjelu" iz članka 417. ZTD-a označava i slučaj kada je poslovni udjel stekao jedan bračni drug. Drugi bračni drug je ovlaštenik na tom udjelu što znači da bračnim drugovima zajedno i nepodijeljeno pripada taj poslovni udio. Oni nisu pojedinačno i svaki za sebe članovi društva pa se u knjigu poslovnih udjela uz poslovni udio koji im zajednički pripada upisuje svaki od njih.

20.Tužiteljica je tvrdila da su poslovni udjeli bračna stečevina, pa je onda bila dužna dokazati da su poslovni udjeli stečeni radom za vrijeme trajanja bračne zajednice odnosno da potječu iz te imovine. To stoga što je kod ocjene predstavlja li određena imovina bračnu stečevinu relevantna činjenica postojanja bračne zajednice u vrijeme stjecanja imovine, kao i činjenica da je imovina stečena radom bračnih drugova ili potječe iz te imovine. Pri tome treba imati na umu da brak i bračna zajednica nisu istovjetni pojmovi. Naime, sklapanjem braka ne mora nastati istovremeno i bračna zajednica (nije dovoljno da brak formalno postoji, već je potrebno da bračni drugovi stvarno žive u bračnoj zajednici), ali bračna zajednica je sastavni dio braka i može trajati jedino i isključivo za trajanja braka. Teret dokazivanja o trenutku prestanka bračne zajednice na onom je bračnom drugu koji tvrdi da je bračna zajednica određenog dana prestala jer se u protivnom presumira da bračna zajednica traje sve do prestanka braka.

21.Iz isprave elektronički zapis iz matice vjenčanih je vidljivo da su stranke 1. lipnja 2013. sklopile brak, dakle da su bračni drugovi i da taj brak još nije prestao. No, tužiteljica je izjavila da je bračna zajednica prestala u studenome 2022., dakle nakon što je tuženik stekao predmetne poslovne udjele. Tuženik pak nije sporio istinitost tvrdnje tužiteljice da je bračna zajednica prestala nakon što je on stekao predmetne poslovne udjele, no sporio je tvrdnju da su bračna stečevina navodeći da ih je stekao "iz osobne imovine". Isticanjem te tvrdnje, dakle da su poslovni udjeli stečeni od vlastite imovine, tuženik je preuzeo dužnost dokazivanja te za njega povoljne činjenice. U slučaju neuspjeha u dokazivanju te za njega povoljne činjenice, treba utvrditi da je imovina stečena radom ili iz imovine koja potječe od te imovine. To stoga što sukladno članku 35. OBZ-a bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Dakle, jednu ili drugu, pa ako nije vlastita imovina, onda je bračna stečevina i obrnuto.

22.Sud je radi utvrđivanja činjenice iz koje osnove potječe imovina kojom su stečeni poslovni udjeli izveo dokaz saslušanjem stranaka.

23.Tužiteljica je izjavila da je naknada za poslovne udjele plaćena sredstvima koja su stranke uprihodile radom u ugostiteljstvu i od iznajmljivanja apartmana i kuće za odmor u njezinu vlasništvu. Izjavila je da je za vrijeme trajanja braka zaposlena kao voditelj poslovnica Pekare Milaković, a da je tuženik ponekad bio u radnom odnosu te da mu je račun blokiran od 2010. i da nije imao nikakvu posebnu imovinu.

24.Tuženik je izjavio da mu je novac za kupnju poslovnih udjela posudio (pravilno bi bilo kazati pozajmio) njegov otac koji mu je dao novac u gotovini jer mu je račun blokiran od 2010., da bi potom u iskazu kazao da mu je otac poklonio novac i da se krivo izrazio kada je rekao da mu je otac posudio novac. Dakle tuženik je o bitnoj činjenici iznio različite izjave u jednom iskazu.

25.Sadržajem iskaza koji je dao pred sudom, a koji je bio jedini tuženikov predloženi dokaz kojim je kanio dokazati istinitost svoje tvrdnje o tome da je poslovne udjele u društvu Aile d.o.o. stekao vlastitim sredstvima, tuženik nije uspio uvjeriti sud u istinitost svoje izjave, a tako i tvrdnje o tome da su poslovni udjeli stečeni njegovom vlastitom imovinom. O bitnoj činjenici, dakle o načinu stjecanja novčanih sredstava kojima je kupio poslovne udjele u društvu Aile d.o.o. tuženik je kontradiktorno iskazivao. Najprije je kazao da mu je taj novac otac posudio, kao i da ga nije vratio, da bi potom izričito kazao da mu je otac darovao novac. Razlika između te dvije osnove stjecanja je značajna i to tuženiku nije nepoznato, jer je jasno kazao najprije da mu je otac posudio novac, navodeći i protučinidbu koja nastaje u slučaju posudbe (odnosno zajma), dakle vraćanja novca, pa da bi bilo riječi o krivom izražavanju, čime je tuženik u iskazu pravdao zašto je drugačije iskazivao o osnovi stjecanja novca kojim je kupio poslovne udjele. Iz takvog neuvjerljivog iskaza tuženika sud nije mogao sa sigurnošću zaključiti da je istinita tvrdnja tuženika da sredstva za kupnju poslovnih udjela nisu ona stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice kako to tužiteljica tvrdi, a očigledno je, to obje stranke potvrđuju, da su za vrijeme trajanja bračne zajednice sudjelovali što kao članovi, što kao članovi uprave više društava koja su obavljala djelatnosti i na taj način stjecali prihode. Te pak činjenice potvrđuju tvrdnju tužiteljice da je imovina iz koje su pribavljeni poslovni udjeli stečena radom, odnosno imovinom koja potječe od rada.

26. S obzirom na to da tuženik nije uspio dokazati da su poslovni udjeli stečeni na osnovi drugačijoj od rada i imovine koja potječe od rada, odnosno da nisu vlastita imovina, trebalo je temeljem članka 36. stavka 1. OBZ-a prihvatiti tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila da sud utvrdi da su poslovni udjeli u trgovačkom društvu Aile d.o.o. bračna stečevina stranaka.

27. Tužiteljica je tražila i to da sud utvrdi da su tuženik i ona ovlaštenici na jednake dijelove na poslovnim udjelima trgovačkog društva Aile d.o.o.

28. Poslovnim udjelom smatra se ukupnost prava i obveza kao jedinstvene cjeline koji pripada određenom članu društva s ograničenom odgovornošću na temelju uplaćenog uloga društvu prilikom osnivanja društva, odnosno povećanju temeljnog kapitala.

29. U slučaju kada je jedan bračni drug nositelj poslovnog udjela u određenom trgovačkom društvu, a koje je osnovano za vrijeme trajanja braka, drugi bračni drug je ovlaštenik na tom poslovnom udjelu u smislu odredbe članka 417. ZTD-a u vezi s odredbom članka 36. OBZ-a.

30. Naime, člankom 417. ZTD-a je propisano da više ovlaštenika na poslovnom udjelu mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. Oni solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio. Dakle, izraz "više ovlaštenika na poslovnom udjelu" iz članka 417. ZTD-a označava i slučaj kada je poslovni udjel stekao jedan bračni drug. Drugi bračni drug je ovlaštenik na tom udjelu što znači da bračnim drugovima zajedno i nepodijeljeno pripada taj poslovni udio. Oni nisu pojedinačno i svaki za sebe članovi društva pa se u knjigu poslovnih udjela uz poslovni udio koji im zajednički pripada upisuje svaki od njih.

31. Uzimajući u obzir utvrđenje da su predmetni poslovni udjeli bračna stečevina stranaka, kao i prethodno citirana određenja članka 417. ZTD-a trebalo je prihvatiti i zahtjev tužiteljice da sud utvrdi da su tužiteljica i tuženik ovlaštenici na jednake dijelove na poslovnim udjelima trgovačkog društva Aile d.o.o., kao što je i sadržano u izreci presude.

32. Tužiteljica je tražila i to da sud naloži tuženiku da izvrši upis promjene članova društva u knjizi poslovnih udjela na način da kao člana društva navede i nju kao suovlaštenika u jednakim dijelovima na poslovnim udjelima pod rednim brojem 51 do 100 i da podnese odgovarajuću prijavu za upis tih promjena u sudski registar, što će u protivnom zamijeniti presuda u kojem slučaju da sudski registar ovog suda po službenoj dužnosti provede upis promjene članova društva.

33.Zahtjev tužiteljice da ovaj sud temeljem ove presude izvrši upis promjene člana društva, ukoliko uprava društva ne bi podnijela odgovarajuću prijavu nije osnovan. Naime, registar trgovačkog suda ne upisuje imatelje poslovnog udjela temeljem zahtjeva treće osobe, pa ni osobe koja bi imala pravni interes, u konkretnom slučaju tužiteljice, niti temeljem presude suda. Naime, takva vrsta promjene (upisa) vrši se na temelju prijave i popisa članova društva koji uprava društva dostavlja registarskom sudu s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama, a sve kako je propisano odredbom članka 411. ZTD-a. Dakle, upis promjena u članstvu društva u sudskom registru nadležnog trgovačkog suda za subjekt upisa, vrši se samo na temelju prijave uz koju se dostavljaju isprave iz kojih proizlazi navedena promjena.

34. Propisano je člankom 410. stavkom 2. ZTD-a da se u knjizi poslovnih udjela na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva upisuje svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela bez odgađanja izvijestiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva kojeg potpišu članovi uprave u kome se navode imena i prezimena članova društva, prebivalište, a za pravne osobe tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koji im pripadaju i redni brojevi pod kojima ih se u društvu vodi, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu. Uprava mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo.

35.Iz navedene odredbe jasno proizlazi zaključak da je uprava društva dužna izvršiti upise u knjizi poslovnih udjela, na temelju prijave zainteresirane osobe ili temeljem saznanja nekoga od organa društva. Uprava kao organ društva nema pravnu osobnost, pa se tako upravi društva ne može u parničnim postupcima ništa nalagati jer ne može niti biti stranka u postupku. Utoliko bi svi zahtjevi koji se tiču (ne)postupanja uprave trebali biti usmjereni prema subjektivitetu kojeg je uprava dio, dakle prema društvu. Nadalje takav zahtjev ne može biti usmjeren niti prema fizičkoj osobi, članu uprave, jer on svoju dužnost obavlja kao dužnost člana organa, odnosno kao organ. Tek bi se prema članu uprave društva mogli postavljati zahtjevi za naknadu štete zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa ili zbog propuštanja davanja izjava sudu koje su po zakonu dužni dati. U konačnici trenutno je tuženik član uprave društva, a tužiteljica traži da sud njemu naloži izvršiti određene upise i podnijeti prijave, njemu kao članu uprave, nakon pravomoćnosti presude, iako je taj trenutak u budućnosti kada tuženik može i ne mora biti član uprave.

36. Prema tome, tužiteljica bi nakon pravomoćnosti presude kojom je utvrđeno da su predmetni poslovni udjeli bračna stečevina stranaka, kao zainteresirana osoba trebala podnijeti upravi društva prijavu da je uz tuženika imatelj poslovnog udjela, a uprava društva bi na temelju saznanja za pravomoćnu presudu bila dužna u knjizi poslovnih udjela upisati izmjenu podataka vezanih uz poslovni udjel i o tome izvijestiti registarski sud. Ukoliko bi to uprava propustila učiniti, prema mišljenju ovog suda tužiteljica bi u odnosu na društvo mogla zahtijevati zaštitu prava da bude upisana kao suovlaštenik na poslovnom udjelu pored tuženika, odnosno da se podnese odgovarajuća prijava sudskom registru.

37. Osim toga, naglasiti je i to da je člankom 410. stavkom 4. ZTD-a propisano da članovi uprave odgovaraju društvu na temelju odredaba članka 397. stavka 1., 5. i 6. te članka 430. ZTD-a za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i za izjave koje su dali sudu, a osim toga članovi uprave solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovaraju za štetu vjerovnicima i članovima društva te drugim osobama ako bi im ona bila pričinjena zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa u tu knjigu ili izjava danih sudu u kojima su bili netočni podaci ili zbog toga što sudu nisu dali izjave koje su po zakonu bili dužni dati.

38. Stoga je temeljem naprijed iznesenog sud odbio tužbeni zahtjev u dijelu kojim je tužiteljica tražila da se naloži tuženiku da izvrši upis promjene članova društva u knjizi poslovnih udjela na način da kao člana društva navede i nju kao suovlaštenika u jednakim dijelovima na poslovnim udjelima pod rednim brojem 51 do 100 i da podnese odgovarajuću prijavu za upis tih promjena u sudski registar

39. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama članaka 154. stavka 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022.,114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) i članka 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., dalje: Tarifa) uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 20.000,00 EUR.

40. Sud je priznao tužiteljici kao potrebne za vođenje parnice troškove sastava tužbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 7. 1. Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 7. listopada 2024. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 27. studenoga 2024. u iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 9.5. Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 13. siječnja 2025. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife) te trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 123,23 EUR sukladno Tbr.1.1. Tarife sudskih pristojbi iz Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023., dalje:Uredba) i trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 246,45 EUR sukladno Tbr. 2.1. Tarife sudskih pristojbi iz Uredbe.

41. Sud je prihvatio zahtjev tužiteljice da joj tuženik naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.369,68 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude do isplate sukladno članku 151. stavku 3. ZPP-a.

.

42. Sud je odbio zahtjev tužiteljice da joj tuženik naknadi više traženi trošak zastupanja na ročištu 27. studenoga 2024. u iznosu od 500,00 EUR jer je ovo ročište odgođeno prije početka raspravljanja, pa se nagradama određuje prema Tbr.9.5 Tarife. Sud je odbio i zahtjev tužiteljice da joj tuženik naknadi više traženi trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 3,55 EUR, sukladno Tar.br.2.1. u vezi s Tar.br. 1.1. Tarife sudskih pristojbi iz Uredbe. Dakle sud je odbio zahtjev tužiteljice da joj tuženik naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 503,55 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude do isplate.

U Splitu 11. veljače 2025.

Sudac

Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Odvjetničko društvo Juričko & Partneri d.o.o., uz rješenje o pristojbi presude

- Odvjetničko društvo Santica & Đapić j.t.d.

- u spis