REPUBLIKA HRVATSKA

P-2387/2023-29

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U KARLOVCU

Karlovac, Trg hrvatskih branitelja 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, po sucu Goranki Boljkovac, na prijedlog sudskog savjetnika Ive Palaković Jerković, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976 kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Grgić & Partneri odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912 i protiv drugotuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu OLUJIĆ, PEZIĆ & PARTNERI d.o.o, Zagreb, Trg Marka Marulića 2, radi isplate iznosa od 204,07 eura, nakon glavne i javne rasprave zaključene 9. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, na ročištu za objavu presude 11. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se prvotuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912 i drugotuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, da solidarno plate tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, iznos od 204,07 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 27. studenog 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, kao i da solidarno naknade trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućima po istoj stopi od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976 naknaditi drugotuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176 troškove parničnog postupka u iznosu od 125,00 eura (slovima: sto dvadeset i pet eura) sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 11. veljače 2025. do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se odbija tužbeni zahtjev u dijelu kojim drugotuženik HOK- OSIGURANJE d.d. potražuje troškove parničnog postupka u iznosu od 100,39 eura (slovima: sto eura i trideset devet centi) sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 11. veljače 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 8. srpnja 2023. navodi da se 20. kolovoza 2020. dogodila prometna nesreća na način da je vozač ČV upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se autocestom A1 iz smjera Dugopolja u smjeru Šibenika kada je prednjim dijelom i donjim postrojem vozila udario u komad plastike koji se nalazio na kolniku navedene autoceste čime je tužiteljevom osiguraniku nastala materijalna šteta na vozilu. Navodi da je ophodarska služba prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. došla na mjesto prometne nezgode i uklonila predmet koji se nalazio na kolniku autoceste. Također, navodi da je za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bila zaključena polica kasko osiguranja broj 03068000004393 kod tužitelja, te da je tužitelj na temelju prijave i zahtjeva za naknadu štete na vozilu, isplatio 204,07 eura 26. studenog 2020. svom osiguraniku. Tužitelj ističe da je do prometne nezgode došlo zbog propusta u održavanju ceste prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. pa je prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. odgovoran za nastanak štete, a drugotuženik HOK-OSIGURANJE d.d. je osiguratelj prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. na temelju sklopljene police osiguranja broj [broj police osiguranja]-0000008099 zbog čega i od drugotuženika HOK-OSIGURANJE d.d. potražuje povrat plaćenog iznosa na temelju odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima. Dakle, tužitelj od prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. i drugotuženika HOK-OSIGURANJE d.d. tužbenim zahtjevom potražuje solidarno plaćanje iznosa od 204,07 eura.

2. Prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. u odgovoru na tužbu navodi da je u historijatu tužbe pogrešno naveden datum nastanak štetnog događaja jer da se iz dokumentacije vidi da se štetni događaj dogodio 9. listopada 2020. oko 16,58. Osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. i štetnog događaja navodeći da je ophodarska služba 9. listopada 2020. prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. postupala u skladu s pravilima struke i propisima. Dalje navodi da su po zakonskim aktima propisane radnje koje su pravne osobe nadležne za održavanje javnih cesta dužne poduzeti tu svrhu održavanja cesta, a da je propisana i obveza uspostave i učestalost ophodnje te način na koji se poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja, odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na javnoj cesti. Ističe da su ophodnje i popravci na dionicama autocesta organizirane svakodnevno od 00,00 do 24,00, na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i otklanja sve uočene nedostatke. Navodi i da se ophodnja obavlja najmanje tri puta dnevno i da je iz putnog radnog lista za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], razvidno da je ophodarska služba 9. listopada 2020. tijekom smjene od 7,00 do 19,00 vršila ophodnju predmetne dionice u skladu s pravilnicima. Navodi da je ophodarska služba obišla dio kolnika na kojem se dogodio štetni događaj tunel Konjsko smjer Zagreb neposredno prije nastanka štetnog događaja kojom prilikom na kolniku autoceste nije pronađen predmet koji bi ugrožavao sigurnost prometa, pa da je stoga očito da je predmet (klinasti podmetač kamiona) na kolnik autoceste dospio na način da je pao s teretnog vozila neposredno prije samog štetnog događaja. Navodi i da ophodarska služba ne može u svako vrijeme biti na svakom mjestu predmetne dionice autoceste pa objektivno nije bilo moguće ukloniti kamen s kolnika autoceste prije štetnog događaja. Prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. ističe da prije štetnog događaja nije bilo dojavljeno od strane korisnika autoceste prvotuženiku Hrvatske autoceste d.o.o. niti djelatnicima policije da se na kolniku autoceste nalazi predmet jer u slučaju dojave radnici centra za nadzor i upravljanje prometom svjetlosnom signalizacijom o tome obavještavaju i upozoravaju korisnike i ograničavaju brzinu kretanja, stoga smatra da je predmet pao s teretnog vozila na kolnik autoceste neposredno prije štetnog događaja. Također, navodi da je dojava o predmetu na kolniku u tunelu Konjsko smjer Zagreb zaprimljena u centru za nadzor i upravljanje prometom od strane korisnika u 16,58, nakon čega su dežurni operateri obavijestili ophodara tehničke jedinice održavanja [adresa], ZV, te su putem svjetlosne promjenjive signalizacije istaknuli znak opasnosti i znak ograničenja brzine kretanja na 40 km/h. Navodi i da je u 17,16 u centru za nadzor i upravljanje prometom zaprimljena obavijest ophodara da je u tunelu Konjsko pronašao predmet, klinasti podmetač kamiona, te da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] naletjelo na navedeni predmet. Prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. ističe da je upravo iz toga vidljivo da predmetni štetni događaj nije nastao uslijed radnje ili propusta u radu ophodarske službe prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. jer je ophodnja tog dijela autoceste izvršena u dva navrata u smjeni koja započinje u 7,00 pa da je ophodnja uredno obavljena i ne postoji osnova za odgovornost prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. po načelu krivnje, nego da za predmetni štetni događaj postoji isključiva krivnja treće osobe s čijeg bi teretnog vozila pao predmet, a koja bi bila dužna ukloniti ga s kolnika ceste.

3. U odgovoru na tužbu drugotuženik HOK-OSIGURANJE d.d. osporava odgovornost za štetu nastalu na vozilu jer prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. kao osiguranik drugotuženika HOK-OSIGURANJE d.d. odgovara na temelju načela krivnje u situaciji kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja, a povredom zakonskih propisa koje se odnose na održavanje ceste. Ističe da u konkretnom slučaju nije došlo do štetnog događaja zbog neodržavanja ceste već zbog iznenadnog pada komada plastike na kolnik, što osiguranik drugotuženika HOK-OSIGURANJA d.d. nije mogao predvidjeti niti spriječiti mjerama i radnjama koje je dužan poduzimati u skladu sa zakonom i pravilnicima. Navodi da iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je ophodnja navedene dionice toga dana izvršena u skladu s propisima i da prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. unatoč provedenoj ophodnji nije imao prethodnih saznanja o komadu plastike na cesti koji bi uvažavao sigurnost prometa, pa da nije postojala ni objektivna mogućnosti za pravovremeno uklanjanje istog. Stoga drugotuženik HOK-OSIGURANJE d.d. smatra da nema nikakvog propusta u održavanju autoceste pa da onda nema ni njegove odgovornosti za štetu nastalu tužitelju.

4. U podnesku od 22. prosinca 2023. tužitelj se očitovao na navode prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. i drugotuženika HOK-OSIGURANJE d.d. navodeći da komad plastike na autocesti predstavlja opasnu stvar, pa da prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. odgovara po načelu uzročnosti bez obzira na krivnju, a da je teret dokaza za neodgovornost za tu štetu na prvotuženiku Hrvatske autoceste d.o.o. jer isti odgovara za štetu već na temelju činjenice da je šteta prouzročena. Također tužitelj ističe da prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. i drugotuženik HOK- OSIGURANJE d.d. nisu dokazali navod da se komad plastike našao na autocesti u kratkom vremenu prije nailaska tužiteljevog osiguranika prije nezgode.

5. Na ročištu od 26. ožujka 2024. tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. je ostao kod odgovora na tužbu.

6. Odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP) propisano je da sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Odredbom članka 219. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Odredbom članka 221.a ZPP- a propisano je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

7. Radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je u tijeku postupka, proveo dokaz uvidom u prijavu i zahtjev za naknadu štete iz AK208003201223 od 16. listopada 2020. (list 6 spisa), prijavu štete i kasko osiguranja cestovnih vozila 208003201223 od 16. listopada 2020. (list 7 i 8 spisa), policu kasko osiguranja cestovnih vozila 03068000004393 od 23. srpnja 2020. (list 9 do 11 spisa), obvezujuću ponudu kasko osiguranja cestovnih vozila 208003201223 od 1. srpnja 2020. (list 12 i 13 spisa), izvid štete 208003201223 od 20. listopada 2020. (list 14 spisa), dopunski izvid štete 208003201223 od 10. studenoga 2020. s fotografijama (list 15 do 19 spisa), obračun djelomične štete od 20. listopada 2020. (list 20 i 21 spisa), vozačku dozvolu i prometnu dozvolu (list 22 i 23 spisa), račun 836/02/68 od 11. studenoga 2020. (list 24 spisa), sporazum o izvansudskoj nagodbi od 11. studenoga 2020. (list 25 spisa), punomoć za isplatu izvođaču radova od 11. studenoga 2020. (list 26 spisa), plaćanja – detalji naloga od 26. studenoga 2020. (list 27 spisa), dopis ADRIATIC OSIGURANJA od 28. srpnja 2022. (list 28 spisa), dopis ADRIATIC OSIGURANJA od 3. svibnja 2022. (list 29 spisa), dopis o regresnom zahtjevu od 29. prosinca 2020. (list 30 spisa), dopis Hrvatskih autocesta d.o.o. od 13. siječnja 2021. (list 31 spisa), dopis HOK OSIGURANJA od 20. siječnja 2021. (list 32 i 33 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva od 18. siječnja 2021. (list 34 spisa), uvjete za kasko osiguranje cestovnog vozila (list 35 do 63 spisa), dnevnik rada od 9. listopada 2020. (list 72 do 74 spisa i 80, 82 i 83 spisa), putni radni list od 9. listopada 2020. s izvršenjem radnog zadatka (list 78 i 79 spisa), ophodarski dnevnik od 9. listopada 2020. (list 81 spisa), dnevnik rada referenta – operatera za praćenje prometa (list 82 i 83 spisa), te je proveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Nevenu Erešu i saslušanjem svjedoka ČV i ZV. No, sud nije proveo dokaz uvidom u opće uvjete korištenja autoceste i naplate cestarine jer su dostavljeni nakon zaključenja prethodnog postupka.

8. Tužitelj tužbom potražuje od prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. i drugotuženika HOK-OSIGURANJE d.d. solidarno plaćanje iznosa od 204,07 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 27. studenog 2020. temeljem regresnog zahtjeva, dok prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. osporava odgovornost i uzročno- posljedičnu vezu između štetnog događaja i njegovog postupanja, a drugotuženik HOK-OSIGURANJE d.d. osporava svoju odgovornost za štetu nastalu na vozilu.

9. Neprijeporno je utvrđeno da se prometna nezgoda dogodila 9. listopada 2020. na način da je vozač ČV upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] krećući se autocestom A1 iz smjera Dugopolje u smjeru Šibenika pri čemu je prednjim donjim dijelom vozila udario u komad plastike koji se nalazio na kolniku autoceste. Ističe se da je tužitelj očito greškom napisao da se predmetna prometna nezgoda dogodila 20. kolovoza 2020. u 11,00 jer iz dokumentacije u spisu proizlazi da se predmetna prometna nezgoda dogodila 9. listopada 2020.

10. Iz dokumentacije u spisu neprijeporno je utvrđeno da je ČV prijavio kasko štetu na vozilu TOYOTA AURIS reg. oznake [registarska oznaka] (list 7 i 8 spisa) po polici kasko osiguranja cestovnih vozila broj 03068000004393 (list 9 do 11 spisa) svom osiguratelju Adriatic osiguranju d.d., ovdje tužitelju, te da je tužitelj napravio izvid štete 20. listopada 2020. u Splitu kao i da je tužitelj napravio dopunski izvid štete 10. studenoga 2020. u Splitu (list 14 do 19 spisa). Iz računa broj 836/02/68 od 11. studenoga 2020. (list 24 spisa), koji glasi na iznos od 204,07 eura, proizlazi da je toliko iznosio popravak nastale štete na predmetnom vozilu, a iz dokumenta AGRAM banke d.d. plaćanja – detalji naloga od 26. studenoga 2020. nesporno proizlazi da je tužitelj platio utuženi iznos od 204,07 eura (ranije: 1.537,56 kuna) izravno radionici kojoj je izvršila popravak vozila i za to izdala račun broj 836/02/68 odnosno da je tužitelj platio ČV osigurninu, a kako je to propisano odredbom članka 921. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.; dalje: ZOO), koja propisuje da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

11. Odredbom članka 963. stavka 1. ZOO-a, propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

12. Za subrogaciju osiguratelja, sukladno odredbi članka 963. stavka 1. ZOO-a, trebaju se ispuniti određene pretpostavke i to da je osiguratelj isplatio osigurninu na temelju ugovora o osiguranju, da osiguranik ima pravo na odštetni zahtjev prema trećoj osobi te da postoji odgovornost treće osobe za štetu za koju je isplaćena osigurnina. U konkretnom slučaju, tužitelj je platio popravak predmetnog vozila automehaničarskoj radionici prema računu broj 836/02/68 u utuženom iznosu, kako je navedeno u točki 9. obrazloženja.

13. Odredbom članka 2. stavak 1. točka 17. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023, dalje: ZC) propisano je da su Hrvatske autoceste društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje autocesta.

14. Odredbom članka 26. stavak 1. ZC-a propisano je da su poslovi održavanja javnih cesta planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, te ophodnja.

15. Odredbom članka 20. stavka 1. Pravilnika o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/2014, 3/2021 dalje: Pravilnik) određeno je da poslove ophodnje na cesti, uvjete za uspostavu ophodnje, potrebno osoblje i opremu, provođenje mjera za zaštitu cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar, temeljem odredaba pozitivnog propisa kojim se uređuju ceste, provedbenim propisom određuje ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, odredbom stavka 2. propisano je da je ophodarska služba dužna nadzirati sva događanja koja utječu na javnu cestu i promet na njoj te pregledavati (vizualno) stanje svih sastavnih dijelova javne ceste, a odredbom stavka 3. propisano je da ophodarska služba obavlja manje radove održavanja ceste i provodi potrebne mjere i radnje za zaštitu javne ceste, koje je u mogućnosti obaviti s propisanom opremom i raspoloživim sredstvima. Podatke o izvršenom pregledu i obavljenim radovima ophodarska služba obvezna je zapisati i na propisani način pohraniti, te dostaviti upravitelju ceste.

16. Neosnovano je tužiteljevo pozivanje na objektivnu odgovornost prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o., jer je prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. pravna osoba koja upravlja autocestama, gradi, rekonstruira i održava. Prema tome, prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. nije vlasnik opasne stvari niti se bavi opasnom djelatnošću. U konkretnom slučaju radi o subjektivnoj odgovornosti prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o., uređenoj odredbom članka 1045. stavak 1. ZOO-a, kojom je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

17. Odgovornost za štetu je obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna drugoj strani popraviti štetu, a druga je od prve ovlaštena zahtijevati popravljanje štete. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete (oštećenik), i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Kod odgovornosti po osnovi krivnje izvan općih pretpostavki odgovornosti za štetu, treba postojati i krivnja štetnika.

18. Analizirajući dokumentaciju u spisu i to putni radni list broj 10.23-20 od 9. listopada 2020. (list 78 i 79 spisa), dnevnik rada od 9. listopada 2020. (list 80 spisa), ophodarski dnevnik od 9. listopada 2020., te dnevnik rada referenta – operatera za praćenje prometa (list 82 i 83 spisa), sud je utvrdio da je prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. obilazio dionicu Dugopolje – Prgomet – Bisko – Dugopolje u vremenskom razdoblju od 7,30 do 18,20 u dužini puta od 245 km pri čemu je njegov zaposlenik ZV vršio ophodnju autoceste 12 sati s vozilom marke IVECO reg. oznake [registarska oznaka], da je vozilo Toyota reg. oznake [registarska oznaka] naletjelo na predmet u tunelu Konjsko, da su na tom vozilu nastala manja oštećenja, te da vozač nije htio zvati policiju. Također, utvrđeno je da su toga dana izvršeni radovi čišćenje cestovnog pojasa od otpada kao i intervencija u tunelu Konjsko zbog predmeta na kolniku, te da je u 16,58 zabilježena dojava poziva korisnika koji je udario u nekakav predmet u tunelu Konjsko, da je postavljeno ograničenje na 40 km/h i opasnost i da je o tome obaviješten ophodar iz tehničke jedinice Split.

19. U pisanom nalazu i mišljenju od 13. listopada 2024. sudski vještak Neven Ereš (list 178 do 173 spisa) navodi da je vozilo tužiteljevog osiguranika naletjelo na klinasti podmetač koji se nalazio u tunelu na desnoj prometnoj traci i da je klinasti podmetač na koncu bio uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja. Vještak dalje navodi da prema intenzitetu nastalih oštećenja na vozilu dopušta mogućnost da se neposredno prije naleta vozilo tužiteljevog osiguranika doista kretalo brzinom od 80 km/h kako je to naveo vozač ČV. Također vještak navodi da tužiteljev osiguranik je mogao najranije uočiti klinasti podmetač na udaljenosti od oko 45 m ispred svog vozila, pa da je i tada reagirao intenzivnim kočenjem, ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i da bi do naleta ipak došlo jer mu je zaustavni put kočenjem iznosio 50,9 m, a vozač je imao na raspolaganju put od samo 45 m. Navodi i da je visina štete na vozilu tužiteljevog osiguranika s PDV-om iznosila 204,07 eura.

20. Sud je nalaz i mišljenje vještaka Nevena Ereša prihvatio u cijelosti jer sud nalazi da je vještak vještačenje proveo brižljivo i savjesno, te u skladu s pravilima znanosti i vještine. Tužitelj ni prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. ni drugotuženik HOK-OSIGURANJE d.d. nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje, već se samo drugotuženik HOK-OSIGURANJE d.d. podneskom od 18. listopada 2024. očitovao na vještakov nalaz i mišljenje navodeći da nije bilo propusta u održavanju ceste, pa da nema krivnje prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. ni odgovornosti za štetu. Dakle, sud je utvrdio da je do nezgode došlo u tunelu Konjsko na dionici autoceste A1 zbog naleta vozila marke Toyota Auris reg. oznake [registarska oznaka] na predmet klinasti podmetač za kotače kamiona, pri čemu je tužiteljevom osiguraniku ČV nastala šteta na vozilu u iznosu od 204,07 eura.

21. Svjedok ZV je u svom iskazu naveo da se sjeća prometne nezgode koja se dogodila u listopadu 2020. dok je on radio u prvoj smjeni pri čemu je prva smjena od 7,00 do 19,00, te da njegova ophodarska dionica obuhvaća dio autoceste A1 od čvora Prgomet do čvora Bisko. Naveo je da u jednoj smjeni tu dionicu mora obići najmanje dva puta i da razmaci između obilazaka ne smiju biti duži od 8 sati, te da u ophodnji pregledava stanje kolnika prometne signalizacije i zaštitne žičane ograde, pa da nedostatke koje uoči odmah uklanja i sanira. Iskazao je i da je oko 16,40 prošao kroz tunel Konjsko te da prilikom tog prolaska nije primijetio nikakve predmete na kolniku u tunelu, a da je oko 15 minuta nakon toga zaprimljena dojava da je vozilo u tunelu Konjsko naletjelo na nekakav predmet, pa se stoga on okrenuo na okretištu Vučevica i došao do tunela Konjsko gdje je izvan tunela našao vozilo marke Toyota i vozača koji mu je rekao da je naletio na predmet u tunelu. Dalje je iskazao da je ulaskom u tunel pronašao klinasti podmetač za kotače kamiona koji je imao na sebi ispisanu registracijsku oznaku za grad Rijeku. Iskazao je i da vozač nije zvao policiju i da je o sve to napisao u dnevniku rada i ophodarskom dnevniku.

22. Svjedok ČV u svom iskazu je naveo da je sudjelovao u prometnoj nezgodi sa svojim vozilom marke Toyota Auris reg. oznake [registarska oznaka], da se uključio na autocestu A1 u Dugopolju, krenuo prema Šibeniku i da se nezgoda dogodila u prvom tunelu od ulaza u Dugopolje na način da je u krajnjoj desnoj traci u tunelu osjetio jači trzaj na vozilu, pa je, nakon izlaska iz tunela, naglo zaustavio vozilo i pozvao ophodarsku službu koja je došla na mjesto nezgode i pronašla predmet trokutastog oblika koji se stavlja ispod kotača kamiona i na kojem predmetu je bila napisana registracijska oznaka grada Rijeke. Dalje je iskazao da predmet na koji je naletio, nije vidio, a nije vidio niti da bi taj predmet pao s drugog vozila, ali da je ispred njega, prije same nesreće u razmaku od 50 m bilo drugo vozilo, te da misli da se radilo o kamionu.

23. Sud je prihvatio iskaze svjedoka jer su iskazi uvjerljivi, logični, međusobno suglasni i u skladu s dokumentacijom u spisu.

24. Prema tome, iz putnog radnog lista broj 10.23-20 od 9. listopada 2020. i iskaza svjedoka ZV, sud je utvrdio da je ZV kao ophodar prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. u razdoblju od 7,30 do 18,20 obišao dionicu autoceste od baze do čvora Prgomet i natrag. Također, utvrđeno je da je od baze do čvora Bisko prošao od 16,00 do 16,15, pa od čvora Bisko do čvora Vučevica, prošao između 16,15 i 17,00 pri čemu je morao proći kroz tunel Konjsko i tunelom je prošao oko 16,40, kako je svjedok iskazao, pri kojem prolasku nije naišao na predmet na kolniku niti ga je vidio, te se vraćao zbog poziva o predmetu na kolniku (kojeg je primio referent prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. u 16,58) od čvora Vučevica u 17,00 do tunela Konjsko u 17,05 radi intervencije što je zabilježio i opisao u dnevniku rada, ophodarskom dnevniku i putnom radnom listu. Iz iskaza svjedoka ČV utvrđeno je i da on kao vozač vozila osiguranog kod tužitelja predmet nije vidio, ali je vidio ispred sebe na udaljenosti od 50 metara vozilo za koje navodi da je kamion.

25. Dakle, prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. je dokazao da je ophodnja izvršena, da je ophodar ZV, prošao kroz tunel Konjsko neposredno prije nastanka štetnog događaja (u 16,40), (a ophodnja ne može baš u svakom trenutku biti na svakom dijelu autoceste). Također, dokazao je da je vozač ČV obavijestio prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. o predmetu na kolniku u 16,58 i da je odmah postavljeno ograničenje na 40 km/h i opasnost o čemu je obaviješten ophodar, radi čega se ophodar vraćao od čvora Vučevica na mjesto nezgode odnosno u tunel Konjsko na koje mjesto je došao u 17,05.

26. Kao što je već navedeno, prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. odgovara za štetu koja je nastala na autocesti koju isti održava, na osnovi krivnje, što znači da nije odgovoran za štetu ako je poduzeo sve potrebne mjere kojima bi spriječio nastanak štete. U konkretnom slučaju, prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. je dokazao da je šteta tužiteljevom osiguraniku nastala bez njegove krivnje, s obzirom na to da nije bilo propusta u održavanju ceste, a osobito s obzirom na činjenicu da je ophodar ZV neposredno prije štetnog događaja prošao tunelom Konjsko i nije naletio na klinasti podmetač za kamion te s obzirom na činjenicu da je sam vozač vozila osiguranog kod tužitelja, vidio da je ispred njega na udaljenosti od 50 m vozio kamion, s kojeg je i mogao pasti predmet opisan kao klinasti podmetač kamiona. Također, ne bi postojala ni naknadna odgovornost prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. zbog propusta otklanjanja iznenadno nastalog izvora opasnosti na kolniku jer je prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. nakon dojave vozača o predmetu na kolniku u 16,58 stavio znak upozorenja za vozače i poslao ophodara radi otklanjanja predmeta koji je u 17,05 došao u tunel Konjsko.

27. Tužitelj neosnovano smatra da prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. odgovara za štetu na temelju povrede ugovora o korištenju autoceste zbog naplate cestarine. Naime, prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. je pravna osoba koja upravlja autocestom i održava je, a tužitelj nije dokazao da iz ugovornog odnosa za korištenje autoceste proizlazi odgovornost prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. za štetu na vozilima koja se njome koriste.

28. Prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. je dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje jer je on postupao sukladno zakonskim odredbama i odredbama Pravilnika koji ga obvezuje i nije bilo propusta u održavanju kolnika, pa nema krivnje prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. za nastanak štetnog događaja. S obzirom na to da nije utvrđena odgovornost prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. za nastanak štetnog događaja nema niti odgovornosti drugotuženika HOK-OSIGURANJA d.d. kao osiguratelja prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o., pa je u odnosu na prvotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. i u odnosu na drugotuženika HOK-OSIGURANJE d.d., odbijen je tužbeni zahtjev i odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

29. Tužitelj je dužan naknaditi drugotuženiku HOK-OSIGURANJE d.d. troškove parničnog postupka, na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a, prema vrijednosti predmeta spora od 204,07 eura, koji se odnose na trošak zastupanja drugotuženika HOK-OSIGURANJE d.d. po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/2023.) i to za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 7.1.), za sastav podneska od 18. listopada 2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr.7.1.), uvećano za PDV u iznosu od 25,00 eura. Dakle, tužitelj je obvezan naknaditi drugotuženiku HOK-OSIGURANJE d.d. trošak parničnog postupka u iznosu od 125,00 eura. Istovremeno neosnovan je zahtjev drugotuženika HOK-OSIGURANJE d.d za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 100,39 eura, s obzirom na to da drugotuženiku HOK-OSIGURANJE d.d ne pripada trošak podneska od 22. srpnja 2024. jer ga nije podnio u skladu s odredbom članka 299. a stavak 2. ZPP-a, odnosno, podnio ga je bez zatraženog odobrenja suda, niti trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 25,00 eura jer se presuda objavljuje na e- Oglasnoj ploči, pa nema potrebe za dolaskom na ročište, uvećano za PDV u iznosu od 18,75 eura što iznosi 93,75 eura, kao ni trošak pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 6,44 eura jer drugotuženik HOK-OSIGURANJE d.d taj trošak nije niti imao. Prvotuženik Hrvatske autoceste d.o.o. troškove nije tražio. O troškovima postupka odlučeno je u točki II. izreke presude.

Karlovac, 11. veljače 2025.

Sudac:

Goranka Boljkovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3.

DNA:

1. Tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, po punomoćniku Stanislavu Ostojiću, odvjetniku u Grgić & Partneri odvjetničkom društvu d.o.o., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb

2. Prvotuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4,

3. Drugotuženiku HOK-OSIGURANJU d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB 00432869176, po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu OLUJIĆ, PEZIĆ & PARTNERI d.o.o, Zagreb, Trg Marka Marulića 2