REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-454/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Branke Šabarić Zovko, predsjednice vijeća, Dubravke Zubović, sutkinje izvjestiteljice i Kristine Saganić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, protiv tuženika Matra d.o.o., OIB 58102883897, Ključička cesta 64, Ključić brdo (Grad Velika Gorica), kojeg zastupa punomoćnik Marko Kokić, odvjetnik iz Zagreba, Trg Nikole Šubića Zrinskog 10/III, radi isplate iznosa od 49.170,89 EUR / 370.478,10 kn, odlučujući o tužiteljevoj i tuženikovoj žalbi protiv presude i rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1077/2020-17 od 13. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1077/2020-17 od 13. studenog 2023.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1077/2020-17 od 13. studenog 2023. u točkama I. i II. izreke.

II. Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1077/2020-17 od 13. studenog 2023. u dijelu točke III. izreke, u kojem je odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 997,94 EUR sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

III. Uvažava se tužiteljeva žalba, preinačuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1077/2020-17 od 13. studenog 2023. u dijelu točke III. izreke, u kojem je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.324,72 EUR sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate i rješava:

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.324,72 EUR sa zateznim kamatama od 11. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak žalbenog postupka u iznosu od 57,00 EUR, dok se u preostalom dijelu tužiteljev zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 191,85 EUR odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1077/2020-17 od 13. studenog 2023. naloženo je tuženiku u roku od 15 dana platiti tužitelju iznos od 49.170,89 EUR / 370.478,10 kn sa zateznim kamatama na pojedinačno određene iznose, kako je pobliže navedeno u izreci, po stopi koja se određuje za trgovačke ugovore (točka I. izreke). Utvrđeno je da ne postoji tražbina tuženika istaknuta radi prebijanja u iznosu od 49.170,89 EUR / 370.478,10 kn (točka II. izreke).

2. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1077/2020 od 13. studenog 2023. odbačen je tuženikov prigovor radi prebijanja za iznos od 57.007,35 EUR / 429.521,90 kn kao nedopušten (točka I. izreke). Naloženo je tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 4.645,28 EUR / 34.999,86 kn sa zateznim kamatama od 13. studenog 2023. do isplate po stopi koja se određuje za ostale odnose (točka II. izreke). Odbijen je tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.322,66 EUR / 17.500,08 kn sa zateznim kamatama od 13. studenog 2023. do isplate (točka III. izreke).

3. U obrazloženju označene presude i rješenja prvostupanjski sud u bitnome navodi da je tuženik u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta znao da je predmetno poljoprivredno zemljište zapušteno; da od stupanja u posjed tuženik nije platio niti jednu zakupninu tužitelju i da Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj: 152/08, 25/09, 153/09, 21/10, 39/11 i 63/11; dalje: ZPZ/08), koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o zakupu, nije bila predviđena mogućnost umanjenja zakupnine razmjerno troškovima krčenja poljoprivrednog zemljišta koje je obraslo i zapušteno. Stoga prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljev tužbeni zahtjev osnovan, a tuženikov prigovor radi prebijanja s osnova troškova krčenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta ocjenjuje neosnovanim.

4. Tuženik je podnio žalbu protiv predmetne presude, koju pobija u cijelosti. Također, podnio je žalbu protiv točaka I. i II. predmetnog rješenja. U žalbi navodi da je na Zapisnik o primopredaji prigovorio da je predmetno poljoprivredno zemljište obraslo šikarom i grmljem te da ga je potrebno očistiti i uložiti značajna novčana sredstva. Ističe da je 19. lipnja 2012. uputio tužitelju pisani zahtjev da mu se priznaju troškovi krčenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta te razmjerno tome umanji godišnja zakupnina. Smatra da u skladu s odredbom članka 530. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO) ima pravo na sniženje zakupnine. Vjeruje da u konkretnom slučaju valja primijeniti i odredbu članka 43. stavka 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 39/13 i 48/15; dalje: ZPZ/13), odnosno odredbu članka 48. stavka 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj: 20/18, 115/18, 98/18 i 57/22; dalje: ZPZ/18), bez obzira na to što predmetne odredbe nisu bile na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o zakupu. Ističe da ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zakupnike samo zato što je predmetni ugovor o zakupu sklopio prije stupanja na snagu odredbi ZPZ/08 i ZPZ/13, kojima se popunjuje pravna praznina u pogledu naknade troškova krčenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Smatra da sud nije bio ovlašten odbaciti prigovor radi prebijanja preko visine glavnice tužbenog zahtjeva. Zahtijeva trošak sastava žalbe u iznosu od 1.562,50 EUR (uključujući PDV od 25%), uvećano za sudsku pristojbu za žalbu u iznosu od 1.076,32 EUR.

5. Tužitelj je podnio žalbu protiv točke III. izreke rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1077/2020-17 od 13. studenog 2023., kojim je djelomično odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška. Tužitelj u žalbi navodi da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo odlučujući o troškovima postupka. Ističe da je prvostupanjski sud trebao obračunati nagradu za sve priznate radnje prema vrijednosti boda od 1,99 EUR / 15,00 kn, u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka. Zahtijeva trošak sastava žalbe u iznosu od 248,85 EUR.

6. Tuženikova žalba je neosnovana.

7. Tužiteljeva žalba je djelomično osnovana.

8. Ukazuje se da je preračunavanje iznosa izraženih u kunama u iznose izražene u eurima izvršeno sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/22 i 88/22), time da je preračunavanje izvršeno uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450.

9. Pobijana presuda je ispitana na temelju odredbe članka 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), a pobijano rješenje na temelju odredbe članka 365. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a, u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Ovaj sud je utvrdio da je pobijana presuda pravilna i zakonita, dok je pobijano rješenje djelomično pravilno i na zakonu osnovano, a sve kako je to navedeno u izreci ove drugostupanjske odluke.

10. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 49.170,89 EUR / 370.478,10 kn na ime neplaćenih zakupnina za 2017., 2018. i 2019. po osnovi Ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

11. Neosnovano tuženik u žalbi navodi da ima pravo na sniženje zakupnine na temelju odredbe članka 530. ZOO-a. Naime, navedena odredba se primjenjuje u slučaju kada se radi o materijalnim nedostatcima zakupljene stvari za koje zakupodavac odgovara u skladu s odredbom članka 525. ZOO-a i odredbom članka 527. ZOO-a. U konkretnom slučaju, radi se o nedostatku za koje zakupodavac ne odgovora u skladu s odredbom članka 526. stavka 1. ZOO-a, a kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud.

12. Naime, odredbom članka 526. stavka 1. ZOO-a propisano je da zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u času sklapanja ugovora bili poznati zakupniku ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Iz iskaza zastupnika po zakonu tuženika proizlazi da je tuženik u vrijeme sklapanja ugovora znao gdje se predmetno poljoprivredno zemljište nalazi i u kakvom je stanju (zapušteno i obraslo šikarom). Prema ocjeni ovog suda radi se o nedostatku koji se može uočiti redovitim i uobičajenim pregledom zakupljene stvari, a tuženik je evidentno znao za predmetne nedostatke već u trenutku sklapanja predmetnog ugovora o zakupu, stoga tužitelj za njih ne može biti odgovoran. Pri tome nije odlučno što je tuženik tim nedostatcima prigovorio u času primopredaje predmetnog poljoprivrednog zemljišta. Tuženik je znao da je predmetno poljoprivredno zemljište zapušteno i obraslo šikarom te je pristao sklopiti predmetni ugovor o zakupu unatoč predmetnim nedostatcima.

13. Također, neosnovano tuženik smatra da u konkretnom slučaju valja retroaktivno primijeniti odredbu članka 43. stavka 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ZPZ/13, odnosno odredbu članka 48. stavka 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ZPZ/18, koja propisuje da zakupnik poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem, ima pravo na umanjenje zakupnine razmjerno troškovima krčenja zemljišta, odnosno pravo na oslobođenje plaćanja zakupnine ako su troškovi krčenja veći od zakupnine. U vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o zakupu na snazi je bio ZPZ/08. Odredbama ZPZ/08 nije predviđeno pravo na umanjenje zakupnine razmjerno troškovima krčenja poljoprivrednog zemljišta, odnosno pravo na oslobođenje plaćanja zakupnine. Prijelaznim i završnim odredbama ZPZ/13 nije predviđena retroaktivna primjena odredbe članka 43. stavka 5. ZPZ/13 niti je prijelaznim i završnim odredbama ZPZ/18 predviđena retroaktivna primjena odredbe članka 48. stavka 6. ZPZ/18.

14. Slijedom navedenog, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tuženikov prigovor radi prebijanja s osnove troškova krčenja i privođenja zemljišta svrsi neosnovan.

15. Također, neosnovano tuženik navodi da sud nije bio ovlašten odbaciti prigovor radi prebijanja preko visine glavnice tužbenog zahtjeva. Sud ne može odlukom utvrditi postojanje tuženikove tražbine u većem iznosu od tužiteljeve utvrđene tražbine jer tuženik to nije niti tražio. To bi bilo moguće da je tuženik podnio kompenzabilnu protutužbu, a što ovdje nije slučaj. Stoga je pravilno prvostupanjski sud odbacio tuženikov prigovor radi prebijanja preko iznosa tužiteljeve tražbine kao nedopušten.

16. Slijedom svega iznesenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove presude, a na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a odlučiti kao u točki I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

17. Nadalje, pravilno tužitelj u žalbi ukazuje da je pri donošenju odluke o troškovima postupka valjalo primijeniti Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22; dalje: Tarifa/22) neovisno o tome kada su pojedine priznate radnje poduzete. Naime, odredbom Tbr. 48. Tarife određeno je da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka. Slijedom navedenog, tužitelju je, u skladu s odredbom Tbr. 50. Tarife/22 valjalo obračunati sve priznate radnje po vrijednosti boda od 15,00 kn, odnosno 1,99 EUR. Stoga, pravilnom primjenom materijalnog prava, tužitelju pripada nagrada za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 995,00 EUR (Tbr. 28. Tarife/22), za sastav tužbe u iznosu od 995,00 EUR (Tbr. 7. 1. Tarife/22), za sastav podneska od 31. srpnja 2020. u iznosu od 995,00 EUR (Tbr. 8.1. Tarife/22), za pristup ročištu 31. prosinca 2020., 31. ožujka 2023 i 28. rujna 2023. od po 995,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife/22), odnosno ukupno 5.970,00 EUR, na koji iznos ima pravo na zatezne kamate u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a. Budući da je tužitelju točkom II. izreke prvostupanjskog rješenja već dosuđen parnični trošak u iznosu 4.645,28 EUR, preostao je iznos od 1.324,72 EUR koji je valjalo priznati tužitelju. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a odlučeno je kao u točki

III. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

18. Tužitelj u žalbi navodi da mu nije priznata nagrada za sastav podneska od 3. ožujka 2023., ali uopće ne obrazlaže razloge zbog kojih smatra da bi takva odluka prvostupanjskog suda bila nepravilna ili nezakonita. Prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio trošak sastava predmetnog podneska nepotrebnim za vođenje ove parnice u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

19. O trošku žalbenog postupka odlučeno je primjenom odredbe članka 166. stavka 2. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje: Tarifa/23) te s obzirom na vrijednost pobijanog rješenja i uspjeh tužitelja u ovom žalbenom postupku (57%). Tužitelju na ime nagrade za sastav žalbe protiv rješenja pripada nagrada u iznosu od 57,00 EUR (Tbr. 10.4. Tarife/23) dok se u preostalom dijelu tužiteljev zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 191,85 EUR odbija kao neosnovan. Stoga je riješeno kao u točki IV. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

Zagreb, 11. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Branka Šabarić Zovko