Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2942/2019-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Tihane Marije Miladin, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marijanu Belčiću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Addiko bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupanog po punomoćniku Domagoju Petrinoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o., Zagreb, Bužanova 4, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-1622/2015-50 od 26. ožujka 2019., u sjednici vijeća održanoj dana 11. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-1622/2015-50 od 26. ožujka 2019. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

III. Naređuje se da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je ništetan dio odredbe sadržan u članku 4. Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama broj 5140030250-69000022616/2006 od dana 3. ožujka 2016. solemniziran kod javnog bilježnika Bore Arambašić iz Vukovara pod brojem OU-197/16 dana 09.2006. koji glasi: "Izmjena kamatne stope se smatra sustavnim dijelom ovog Ugovora, bez posebnog zaključivanja Aneksa ovom Ugovoru, a što stranke potvrđuju svojim potpisom na ovom Ugovoru." (točka I. izreke). Također, naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 8.538,52 eura sa pripadajućim zateznim kamatama (točka II. izreke), te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 15.125,00 kuna (sada 2.007,43 eura[1] ) sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2019. do isplate (točka III. izreke).

2. Protiv presude žalbu je podnio tuženik iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za djelomičnim utvrđenjem ništetnosti Ugovora o kreditu od 3. ožujka 2006., te restitucijski zahtjev tužitelja za povratom preplaćenih iznosa zbog ništetnih odredba ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi.

5. Sud prvog stupnja pobijanom presudom prihvatio je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem djelomične ništetnosti spornog ugovora o kreditu, te je naložio tuženiku da tužitelju isplati iznos od 8.538,52 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

6. Međutim, osnovano tuženik u žalbi ističe da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Naime, pobijana presuda sačinjena je protivno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP koja propisuje da obrazloženje presude mora, između ostalog, sadržavati obrazloženje suda koje je činjenice utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrđivao dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, te koje odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, kao i izjašnjenje, ako je potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.

7. U konkretnom slučaju, obrazloženje pobijane presude u kojem su trebali biti navedeni razlozi prihvaćanja tužbenog zahtjeva, osim prepisivanja spisa (navoda tužbe i odgovora na tužbu) i dokaza koji su izvedeni (prepisivanja iskaza tužitelja i saslušane svjedokinje, kao i nalaza vještaka) sadržajno se sastoji od jedne, doduše duže, rečenice sadržane u jednom odlomku (str. 6 presude, 5. odlomak) koja je uz sve to i jezično nerazumljiva. Iz takvog obrazloženja pobijane presude nije jasno koje je to činjenice sud utvrđivao i zašto, a niti je jasno kako je ocijenio izvedene dokaze. Pobijana presuda dakle, ne sadrži bilo kakve razloge o odlučnim činjenicama a niti bilo kakvu ocjenu izvedenih dokaza. Uz navedeno, ista ne sadrži materijalne propise koje je sud primijenio prilikom donošenja odluke, a niti bilo kakvo obrazloženje osnovanosti ili neosnovanosti tuženikovih prigovora koji je tijekom postupka, između ostalog, isticao da zbog provedene konverzije tužitelj nema pravne osnove potraživati utuženi iznos, da je tražbina tužitelja zastarjela, te da se radi o presuđenoj stvari.

8. Pobijana presuda se dakle ne može ispitati uslijed čega je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Slijedom toga, valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP prvostupanjsku presudu ukinuti i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

9. S obzirom da obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka.

10. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

11. S obzirom na brojnost i težinu bitnih povreda odredaba parničnog postupka koje je počinio sud prvog stupnja, temeljem čl. 371. ZPP, naređeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

12. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će ponovno ocijeniti sve dokaze koji su izvedeni tijekom postupka te će utvrditi da li osnovni ugovor o kreditu sadrži nepoštene odredbe o promjenjivosti kamatne stope. U tom smislu sud će ocijeniti da li se u sporu primjenjuju odluke koje su donijete povodom tužbe za zaštitu kolektivnih pravnih interesa i prava a koji se pred Trgovačkim sudom u Zagrebu vodio pod poslovnim brojem P-1401/2012.

13. U odnosu na sporno pravno pitanje konverzije kredita sud prvog stupnja će prilikom donošenja odluke imati u vidu da, prema stavu ovog suda, odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", br. 102/15) kao i provedena konverzija kredita ne derogiraju pravo tužitelja kao potrošača na potpunu restituciju tj. njegovo subjektivno pravo da mu tuženik potpuno vrati sve ono što je temeljem nepoštene odredbe primio i tako ponovno uspostavi pravno i činjeničnu situaciju kao da ništetne odredbe nije bilo, o čemu je pravni stav izrazio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-1096/2022-2 od 8. studenog 2022.

14. U tom smislu, ako bi sud prvog stupnja utvrdio da osnovni ugovor o kreditu sadrži nepoštene odredbe o promjenjivosti kamatne stope tada će utvrditi da li je provedenom konverzijom ostvarena potpuna restitucija tj. da li je uspostavljeno stanje kao da nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu nije bilo. Pritom će posebice imati u vidu da se iznos preplate koji je utvrđen prilikom konverzije ne može kumulirati sa iznosom koji tužitelju pripada temeljem restitucije zbog nepoštenosti i ništetnosti odredbi u potrošačkom ugovoru, već da u tom slučaju tužitelj ima pravo na razliku koja se utvrđuje financijskim vještačenjem.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 11. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj