Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3562/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Roberte Pandža, predsjednice vijeća, Jadranke Travaš, sutkinje izvjestiteljice i Ksenije Grgić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Zečević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Zečević i dr. iz Zagreba, protiv tuženika Zagrebačkog holdinga d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Jurica Tončić, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica DŠ, zaposlenica umješača, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-686/2019-55 od 25. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice DŠS kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-686/2019-55 od 25. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnici Zagrebačke ceste, da tužiteljici DŠS isplati iznos od 14.311,43 eura / 107.829,50 kn[1] sa pripadajućim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana 11. kolovoza 2017. pa do isplate, kao i da tužiteljici nadoknadi trošak ovog parničnog postupka zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama. Pod točkom II. izreke naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 4.809,31 EUR / 36.235,75 kn/.

2. Protiv ove presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te zbog odluke o troškovima postupka. Predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 777,68 eura i pristojbe na žalbu u iznosu od 189,57 eura.

3. Žalba tužiteljice je neosnovana.

4. Razmatranjem presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka predviđene odredbom čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju žaliteljica upire u žalbi, budući da pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, sukladno odredbi čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade imovinske štete nastale na vozilu tužiteljice u prometnoj nezgodi dana 1. lipnja 2017., na raskrižju Horvaćanske ceste i Selske ceste u Zagrebu, za koju tvrdi da je nastala zbog blokade semafora na tom raskrižju za što je odgovoran tuženik Podružnica, Zagrebačke ceste koji su dužni održavati svjetlosnu signalizaciju na nerazvrstanim cestama.

8. Sud prvog stupnja je tijekom postupka utvrdio sljedeće:

- na temelju Zapisnika o očevidu predmetne prometne nezgode utvrđeno je da su u tom štetnom događaju sudjelovala vozila Audi Q5 registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljala tužiteljica i Opel Astra registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao svjedok FŠ,

- prema točki 10 Zapisnika o očevidu u trenutku prometne nesreće semafori na raskrižju Selske i Horvaćanske ceste su bili zablokirani tako da je na semaforu za vozila koja se kreću Selskom cestom u smjeru juga i sjevera bilo uključeno zeleno svjetlo dok je za vozila koja se kreću kolnikom Horvaćanske ceste u smjeru zapada i istoka bilo uključeno crveno svjetlo,

- da su Zapisnik o očevidu sastavili policijski službenik ŽŠ i EŠ koji je u svojem iskazu naveo da je on na tom očevidu sudjelovao kao prometni tehničar i da je njegov zadatak bio fotografiranje i skiciranje mjesta događaja dok je kolega ŽŠ bio vođa ekipe koji je sastavljao zapisnik o očevidu.

- iz iskaza svjedoka EŠ proizlazi da su semafori bili zablokirani i to tako da je bilo crveno za smjer kretanja po Horvaćanskoj, a zeleno za smjer kretanja po Selskoj cesti,

- na temelju iskaza svjedoka ŽŠ utvrđeno da je on vodio ovaj očevid s EŠ, da su semafori bili zablokirani tako da se svjetlo na semaforu nije mijenjalo i za smjer kretanja sjever- jug tj. za Selsku je sigurno bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu, a za drugi smjer tj. za Horvaćansku nije bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu, da se prometna nezgoda dogodila između vozila koje se kretalo iz smjera juga prema sjeveru i koje je u raskrižje ušlo na zeleno svjetlo i drugog vozila koje se kretalo po Horvaćanskoj ulici prema istoku i na tom vozilu je bila udarena desna bočna strana dok je vozilu koje se kretalo po Selskoj bio oštećen prednji dio vozila. Njegovim iskazom je utvrđeno da je isti nazvao Zagrebačke ceste zbog te situacije sa semaforima, a poznato mu je da kad se zablokiraju svjetla na semaforu nije moguće da na semaforima budu dva zelena svjetla jer se tada zablokiraju svi semafori koji reguliraju promet na cesti,

- na temelju iskaza svjedoka ZŠ, zaposlenika tuženika u radnoj jedinici Signalizacija i semafori utvrđeno je da je na intervenciju zbog blokade semafora išao serviser VŠ nakon što je dobio dojavu od policije da semafor stalno pokazuje crveno za smjer zapad-istok tj. za Horvaćansku i da stalno pokazuje zeleno za smjer sjever-jug tj. za Selsku i koja situacija je i zatečena na terenu, te je servise vratio semafor u normalni rad. Iz njegovog iskaza proizlazi da vrijeme koje je potrebno za intervenciju u takvom slučaju ovisi o lokaciji i o prometnoj gužvi no može bio u rasponu od odmah do pola sata, a ponekad i više ako je u tijeku više intervencija u gradu,

- na temelju iskaza svjedoka JŠ utvrđeno je da je isti oko 5 do 10 minuta prije predmetne prometne nezgode prolazio predmetnim raskrižjem i uočio da semafori nisu radili sinkronizirano i da je bila gužva, da se on kretao Selskom cestom u smjeru juga i na raskrižju je namjeravao skrenuti lijevo na Horvaćansku, da je prvo stajao kao prvo vozilo za skretanje u lijevo i za taj smjer kretanja postoji poseban semafor na kojem se nekoliko serija uopće nije palilo zeleno svjetlo, dok su se svjetla na drugim semaforima mijenjala, da je uspio skrenuti lijevo kad se raskrižje malo ispraznilo i to tako da je skrenuo dok mu je na semaforu još bilo upaljeno crveno svjetlo a kasnije je vidio da se dogodila predmetna prometna nezgoda te je nazvao je policiju,

- na temelju iskaza svjedoka FŠ utvrđeno je da se on u svojem vozilu kretao Selskom cestom iz smjera Novog Zagreba (jug) prema raskrižju s Horvaćanskom cestom i namjeravao je nastaviti kretanje Selskom cestom, da je na semaforu na raskrižju Selske i Horvaćanske za smjer kretanja ravno bilo upaljeno zeleno svjetlo, te je do udara njegovog vozila u sredinu suvozačke strane vozila koje je njemu došlo s njegove lijeve strane došlo čim je prošao semafor i ušao u raskrižje,

- na temelju pravomoćne presude Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj PpP- 11004/2017 od 9. svibnja 2018. utvrđeno je da je tužiteljica oslobođena optužbe da je počinila prekršaj iz čl. 59. st. 1. t. 1. i st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 – dalje: ZSPC) tj. oslobođena je optužbe da je prilikom predmetnog štetnog događaja ušla s vozilom u raskrižje na znak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja.

9. Slijedom gornjih utvrđenja, te savjesnom ocjenom svih provedenih dokaza kao i temeljem nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereša koji je sud u cijelosti prihvatio jer je izrađeno stručno i objektivno na temelju dokumentacije u ovom i prekršajnom spisu i na koje stranke nisu imale nikakve prigovore, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da konfiguracija predmetnog raskrižja uz smjerove kretanja oba vozila isključuje mogućnost da su i vozilo kojim je upravljala tužiteljica i vozilo kojim je upravljao svjedok FŠ mogli imati istodobno upaljeno zeleno svjetlo za svoj smjer kretanja. Utvrđeno je da je semafor u tehničkom smislu mogao biti zablokiran jedino u nekoj svojoj fazi što opet isključuje mogućnost istovremenog zelenog svjetla za smjerove kretanja oba sudionika.

10. Isto tako, na temelju nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereša je utvrđeno da se predmetna prometna nezgoda dogodila na način da je vozilo kojim je upravljao AŠ svojim prednjim dijelom naletjelo na desnu bočnu stranu vozila tužiteljice pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara iznosio oko 100 do 110 stupnjeva, da se mjesto sudara nalazilo u raskrižju Horvaćanske i Selske ceste u produžetku lijeve prometne trake za ravno, no da nema elemenata za izračun brzina kretanja oba vozila neposredno prije štetnog događaja i u trenutku ulaska u predmetno raskrižje te da tehničkim putem na temelju stanja spisa nije moguće sa sigurnošću utvrditi kakvo je točno bilo stanje svjetala na semaforu tijekom štetnog događaja. U odnosu na mogućnosti izbjegavanja nastanka štetnog događaja utvrđeno je da je tužiteljica u uvjetima jako velike prometne gužve prije započinjanja radnje prelaska prometne trake kojom se kretalo vozilo kojim je upravljao FŠ mogla okretanjem glave udesno uočiti njegovo nadolazeće vozilo pa da je odustala od radnje prelaska njegove prometne trake, do sudara ne bi došlo dok je FŠ mogao izbjeći nastanak štetnog događaja tako da je unatoč upaljenom zelenom svjetlu za svoj smjer kretanja na dovoljno velikoj udaljenosti mogao uočiti jako veliku prometnu gužvu u predmetnom raskrižju pa da se kretao tehnički primjerenom brzinom kako bi se po potrebi mogao pravovremeno zaustaviti do sudara ne bi došlo.

11. Imajući u vidu i točku 10 Zapisnika o očevidu kao i iskaz svjedoka FŠ na temelju kojeg je utvrđeno da je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu, što je sukladno zapisniku o očevidu kao i nalaz i mišljenje prometnog vještaka Nevena Ereša kojim je utvrđeno da nije moguće da se semafori na tom raskrižju zablokiraju na način da i za smjer kretanja tužiteljice i za smjer kretanja vozila kojim je upravljao FŠ bude upaljeno zeleno svjetlo, to je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da tužiteljica nije dokazala da je ušla u raskrižje Horvaćanske sa Selskom cestom kad je za njen smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo.

12. Ocjenjujući savjesno iskaz svjedoka FŠ, kao i nalaz i mišljenje vještaka Nevena Ereša i Zapisnik o očevidu, sud prvog stupnja je pravilno postupio kada nije prihvatio iskaz tužiteljice u dijelu u kojem navodi da je pri ulasku svojim vozilom u raskrižje za njen smjer kretanja na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo, jer kako je to temeljem nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Nevena Ereša utvrđeno da je semafor u tehničkom smislu mogao biti zablokiran jedino u nekoj svojoj fazi što opet isključuje mogućnost istovremenog zelenog svjetla za smjerove kretanja oba sudionika. Kako je savjesnom ocjenom iskaza svjedoka FŠ, NŠ, ZŠ te Zapisnika o očevidu utvrđeno da je semafor za smjer sjever-jug stalno pokazivao zeleno svjetlo, to je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da pri ulasku tužiteljice u raskrižje na semaforu nije bilo upaljeno zeleno svjetlo.

13. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da je tužiteljica postupila protivno čl. 59. st. 1. t. 1. i st. 5. Zakona o sigurnosti na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15; dalje-ZSPC) ulaskom u raskrižje ne zaustavljajući svoje vozilo na znak crvenog svjetla. Pravilan je zaključak suda da činjenica što je semafor bio zablokiran tako da je crveno svjetlo bilo stalno uključeno na tom semaforu, tužiteljicu ne oslobađa od obveze pridržavanja zabrane prolaska kroz crveno svjetlo.

14. Na žalbene navode tužiteljice da je ista u prekršajnom postupku oslobođena optužbe da je počinila prekršaj iz čl. 59. st. 1. t. 1. i st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. ZSPC valja reći da sud u parničnom postupku nije vezan za pravomoćnu presudu prekršajnog suda s tim da iz presude donesene u prekršajnom postupku proizlazi da je ista donesena primjenom načela in dubio pro reo jer nije bilo moguće isključiti obranu okrivljenice, ovdje tužiteljice da je njoj bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu, što ne znači da je to presudom dokazano da je tužiteljici pri ulasku u raskrižje bilo upaljeno zeleno svjetlo, pa je primijenjeno načelo kaznenog prava in dubio pro reo. U parničnom postupku sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, prema čl. 221.a ZPP-a sud će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Kako tužiteljica nije dokazala u ovom postupku da je u raskrižje ušla na zeleno svjetlo to činjenica da su semafori radili neispravno nije uzrok ovom štetnom događaju, već upravo činjenica ulaska tužiteljice u raskrižje kada je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo pa je stoga pravilno sud prvog stupnja utvrdio da ne postoji odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj, slijedom čega su neosnovani i žalbeni navodi tužiteljice u tom pravcu.

15. Stoga je sud prvog stupnja pravilno odbio zahtjev tužiteljice kao neosnovan. 16. Slijedom svega navedenog žalbeni navodi tužiteljice nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude.

17. Sud prvog stupnja je pravilno temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a odlučio o troškovima postupka za što je dao valjano obrazloženje koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

18. Stoga je valjalo odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a potvrditi pobijanu presudu i odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 11. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Roberta Pandža