Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Poslovni broj: Kžzd-35/2024-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugog stupnja, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Nikole Bešenskog, kao predsjednika vijeća, Gorana Miličevića i Klaudije Grubišić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Melite Tandara, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika VG, zbog kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: Kzd-115/2023-11 od 16. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 11. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, ukida se prvostupanjska presuda u cijelosti i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, ali pred drugim predsjednikom vijeća.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Osijeku, poslovni broj: Kzd-115/2023-11, od 16. svibnja 2024., okrivljenika VG, temeljem članka 453. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 129/19, 80/22 i 36/224 - dalje ZKP/08), oslobodio je optužbe da je počinio tri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, kazneno djelo nasilja u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11 i dva kaznena djela, povrede djetetovih prava, opisano i kažnjivo po članku 177. stavku 2. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11.
1.1. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08, odlučeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv navedene presude pravodobno je podnijelo žalbu Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da županijski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu podnio je okrivljeni, putem branitelja, Gorana Mrkića, odvjetnika iz Valpova, te predložio da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana, te potvrdi prvostupanjska presuda.
4. Temeljem članka 474. stavka 1. ZKP/08, spisi su dostavljeni Županijskom državnom odvjetniku u Vukovaru, koji je spise nakon razgledanja vratio sudu.
5. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja je osnovana, jer podnesenom žalbom je dovedena u sumnju pravilnost i pouzdanost utvrđenja odlučnih činjenica, a u žalbi se ukazuje na neke činjenice koje bi mogle biti odlučne za ocjenu kaznenopravne odgovornosti okrivljenika, a koje je prvostupanjski sud propustio utvrditi.
6. Prvostupanjski sud prihvaća obranu okrivljenika, u kojoj isti poriče počinjenje terećenog kaznenog djela, te ne spori da je bilo međusobnih svađa između njega i supruge, ali nikada pred djecom.
7. Prvostupanjski sud ne prihvaća kao istinit iskaz oštećene RG, pri tome navodeći da navodi njezinog iskaza nisu potkrijepljeni niti jednim izvedenim dokazom, čak naprotiv, njezin iskaz je u bitnim činjenicama upravo suprotan ostalim dokazima, osobito iskazu djeteta ZG, a koji je prema optužbi neposredni očevidac svih događaja i također žrtva navodnog okrivljenikovog zlostavljanja.
8. S pravom državni odvjetnik ukazuje da su tijekom postupka izvedeni materijalni i personalni dokazi i da na osnovu izvedenih dokaza prvostupanjski sud nije mogao doći do zaključka da provedeni dokaz dovod u sumnju iskaz oštećene RG. Njezin iskaz na dokaznom ročištu identičan je njezinom iskazu na raspravi, te se u njezinom iskazivanju ne nalaze odstupanja koja bi dovela u sumnju istinitost njezina iskaza. Oštećenica je navela kako se nikome nije povjeravala o ponašanju okrivljenika prema njoj, već je to tek kasnije ispričala svojim roditeljima, te susjedima ŠG, VGS i LG. Majka oštećenice ČG u svom iskazu potvrđuje kako joj se kći žalila na fizičko zlostavljanje okrivljenika, da ju je isti udarao i čupao za kosu, da ju je znao pljunuti i govorio joj svakakve pogrdne riječi, a što se znalo događati pred djecom. Otac oštećene KG navodi kako je saznao za zlostavljanje tek kada ga je kći nazvala i rekla da dođe po nju, jer ju okrivljenik pljuje i baca van, te više ne može to izdržati. Poslije toga mu je kći ispričala da ju je okrivljenik znao udarati govoreći joj da joj neće napraviti masnice da ga ne može prijaviti. Kći mu je rekla da nije ništa prije govorila jer se bojala da joj okrivljenik ne uzme djecu. Susjeda UG navodi kako joj je oštećenica pokušala govoriti o svojim problemima koje ima s okrivljenikom, čak joj je jednom rekla i da se rastaje, ali ona to nije htjela slušati jer ju to ne zanima.
9.1. Dakle, iz svega gore navedenog pravilnom analizom izvedenih dokaza, jasno se da zaključiti da je iskaz oštećene RG u bitnome potvrđen iskazima navedenih svjedoka, dok ostali ispitani svjedoci nisu imali neposrednih ni posrednih saznanja o predmetnim događajima.
9.2. Isto tako s pravom državni odvjetnik ukazuje da je prvostupanjski sud iskaz djeteta BG, pogrešno cijenio, jer iz nalaza i mišljenja vještaka psihologa Dunje Baraban jasno proizlazi da dijete ZG nije sposobno objektivno iskazivati u ovom kaznenom postupku zbog motivacijskih čimbenika, odnosno osobnih interesa i vrlo dobrih odnosa s ocem s kojim živi i želje za njegovom zaštitom. Isti ima dovoljne kognitivno perceptivne i memorijske kompetencije i sposoban je neovisno i logički misliti, te nije sklon konfabulaciji i sugestibilnosti, ali nije u mogućnosti dati objektivan iskaz zbog niza svjesnih i nesvjesnih psiholoških obrana u vidu potiskivanja, negiranja, minimiziranja, nesjećanja i umanjivanja moguće traumatizacije zbog doživljaja sukoba i svađa između roditelja. S tim u vezi kod djeteta se prepoznaje tendencija svjesnog i nesvjesnog prešućivanja i izostavljanja konkretnih opisa sukoba između roditelja, tendencija zaštite oca, ali moguće i majke.
9.3. Stoga, pravilnom analizom iskaza djeteta ZG u Centru za socijalnu skrb Beli Manastir, odmah nakon same inkriminacije, u lipnju 2020., zatim na raspravi, dana 21. ožujka 2022. dakle, dvije godine nakon inkriminiranog događaja, te ih dovodeći u korelaciju s dokumentacijom Centra za socijalnu skrb o prijavi nasilja u obitelji od strane RG i njihovog postupanja povodom toga, s nalazom i mišljenjem vještaka psihologa Dunje Baraban, koji je sud u potpunosti prihvatio, jasno se može se zaključiti da za sada nije opravdan zaključak, da je iskaz oštećene RG neistinit i nevjerodostojan.
10. Zaključno, prvostupanjski sud se u obrazloženju presude niti na koji način ne upušta u kritičku analizu gore navedenih iskaza djeteta ZG, koji sada živi sa ocem, a ovdje okrivljenikom, koji je kao takav zasigurno zainteresiran za ishod predmetnog postupka, tim više što u iskazu djeteta ZG postoji niz nedosljednosti, na koje s pravom ukazuje državni odvjetnik u žalbi.
11. U obrazloženju presude prvostupanjski sud analizira samo iskaze ispitanih osoba pri čemu se nekritički i bezrezervno poklanja vjera navodima obrane okrivljenika, a materijalni dokazi, uopće se ne analiziraju niti dovode u konfrontaciju s obranom okrivljenika, zbog takvog postupanja prvostupanjskog suda, činjenično stanje je ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
12. Obzirom da je činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, valjalo je povodom žalbe državnog odvjetnika, ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, ali pred drugim predsjednikom vijeća.
13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze, koje će ocijeniti pojedinačno i međusobno povezati, vodeći pri tome računa o navodima iz ove odluke, potom će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku, koju će obrazložiti po članku 459. stavak 4. ZKP/08.
14. Slijedom izloženih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude, temeljem članka 483. stavka 1. i članka 484. stavka 1. ZKP/08.
Vukovar, 11. veljače 2025.
Predsjednik vijeća za mladež
Nikola Bešenski
