REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-326/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Marku Višiću, odvjetniku u Splitu, protiv predloženice pod 1) ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2) FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuće suvlasničke zajednice,11. veljače 2025.

r i j e š i o j e :

I Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao zgrada u [adresa], anagrafske oznake [adresa], položen na drugom katu, stan br.7., površine 84,84 m2, koji se sastoji od: tri sobe, kuhinje, blagovaonica, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i balkona, a nalazi se u zgradi koja je sagrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica]; z. k. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], civilnom diobom na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima na način da predlagateljici AH, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne 1/3 dijela postignute vrijednosti te predloženici ad 1) ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne1/3 dijela postignute vrijednosti i predloženiku ad 2) LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne 1/3 dijela postignute vrijednosti.

II Dužni su predloženici ad 1) i 2) u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi predlagateljici troškove postupka u iznosu od 307,46 Eur-a/2.315,20 kn (po fiksnom tečaju konverzije).

Obrazloženje

1.Dana 9. srpnja 2020. zaprimljen je prijedlog predlagateljice u kojem se navodi kako su predlagateljica i protustranke suvlasnici stana sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koji se nalaze u [adresa], u [adresa], položen na drugom katu, stan br. 7., površine 84,84 m2, koji se sastoji od: tri sobe, kuhinje, blagovaonica, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i balkona, a nalazi se u zgradi koja je sagrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica]; z. k. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], svaki za po 1/3 dijela cijelog temeljem nasljeđivanja iza svog pok. MH koji je u zk upisan kao vlasnik predmetne nekretnine. Predlagateljica se od protustranaka želi odijeliti, s čime se stranke do sada nisu sporazumjele. Predlagateljica radi navedenog predlaže da se provede razvrgnuće suvlasništva na stanu sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koji se nalaze u [adresa], u [adresa], položen na drugom katu, stan br.7., površine 84,84 m2, koji se sastoji od: tri sobe, kuhinje, blagovaonica, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i balkona, a nalazi se u zgradi koja je sagrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica]; z. k. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], civilnom diobom.

2. Predloženica ad 1) se protivi ovakvom načinu diobe te predlaže diobu cjelokupno naslijeđene imovine.

Podneskom od 29. srpnja 2021. protustranka ad 2) FH se suglasio sa navodima predlagateljice te se ne protivi prijedlogu za razvrgnuće.

3. Predlagateljica se u cijelosti protivi svim navodima protustranaka. Protustranka pod 1. predlaže podjelu cijele naslijeđene imovine navodeći kako bi u protivnome protustranka pod 1. bila oštećena. Predlagateljica ne vidi na koji bi način protustranka pod 1. bila oštećena kada je nesporno da su stranke u postupku suvlasnici kako stana, tako i nekretnina koje se navode za k. o. [katastarska općina] u podnesku protustranke pod 1. Nesporni su i udjeli pojedinih stranaka. Provedbom Prijedloga u odnosu na predmetni stan bi svaka stranka dobila dio sukladno svome udjelu pa nema osnova navodima protustranke pod 1. Predlagateljica je stajališta da ukoliko dođe do vođenja postupka po prijedlogu protustranke pod 1. onda bi zasigurno oštećene osobe bili predlagateljica, ali i protustranka pod 2, obzirom da se stranke postupka nikako ne mogu „pošteno“ razvrgnuti, odnosno omjeri vrijednosti nekretnina su nesrazmjerni. Utvrđuje da bi vođenje postupka u odnosu na preostale naslijeđene nekretnine bilo neekonomično i nesvrhovito u ovom postupku. Ističe se da ukoliko protustranke žele razvrgnuće za preostale nekretnine, mogu sami pokrenuti poseban postupak. Predlagateljica je pokrenula postupak za razvrgnuće suvlasništva u odnosu na predmetni stan opisan u prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva. Ustraje u prijedlogu za izvođenjem dokaza očevidom na licu mjesta uz prisustvo vještaka građevinske struke, radi utvrđenja vrijednosti predmetnog stana, a za potrebe civilne diobe.

4. Tijekom postupka pregledana je dokumentacija koja prileži spisu, pročitano je rješenje o nasljeđivanju O-6142/2017 iza smrti pok. MH od 9. rujna 2019., pročitan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka Josipa Šituma od 4. travnja 2022.

5. Ovaj sud je donio rješenje 05. siječnja 2024. kojim je odlučio o razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetne nekretnine.

6. Navedeno rješenje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž-309/24-2 od 06. svibnja 2024.

Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi kako je trebalo dati prednost primjeni odredbe čl. 52. ZV-a u odnosu na primjenu čl. 48. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZV).

Kako prijedlog 1. protustranke za razvrgnuće suvlasništva nije u potpunosti jasan te kako bez prijedloga stranke sud nije ovlašten razvrgnuti suvlasničku zajednicu na nekoliko stvari u smislu odredbi čl. 52. ZVDSP, te je ovaj sud pozvan u daljnjem tijeku postupka nedostatak otkloniti na način propisan odredbama čl. 109. ZPP-a.

6.1. Navedeno je učinjeno rješenjem od 05. lipnja 2024. Podneskom od 04. lipnja 2024. odvjetnik Budislav Anđelinović je otkazao punomoć predloženici ad 1), o čemu je sud donio rješenje 25. srpnja 2024. Rješenje od 05. lipnja 2024. predloženica ad 1) je primila 19. lipnja 2024. (poleđina l.s.106), a rješenje od 25. srpnja 2024. dana 02. kolovoza 2024. (poleđina l.s. 111).

6.2. Ovaj sud je 25. srpnja 2024. donio rješenje kojim se smatra da je predloženica ad 1) povukla protuprijedlog od 02. srpnja 2021., budući nije postupila po rješenju suda kojim se poziva na uređenje prijedloga, sukladno čl. 109. ZPP-a. 6.3. U odnosu na podnesak predloženice ad 1) od 13. kolovoza 2024. sud je istu pozvao dopisom od 06. rujna 2024. (primila 10. listopada 2024.) na izjašnjenje o tome radi li se o žalbi na rješenje suda od 25. srpnja 2024., na što se ista oglušila. Iz sadržaja podneska od 13. kolovoza 2024. sud nije zaključio da bi se radilo o žalbi na rješenje od 25. srpnja 2024.

7. Prema rješenju o nasljeđivanju ovog suda O-6142/17 od 9. rujna 2019. vidljivo je kako su stranke na jednake dijelove (po 1/3) naslijedile između ostalog i predmetnu nekretninu.

8. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Josipa Šituma od 04. travnja 2022. vidljivo je kako je predmet vještačenja stan lociran na drugom katu stambene zgrade u [adresa]. Vještak daje procjenu prometne (tržne) vrijednosti stana sa pripadajućim građevinskim zemljištem, a prema cijenama koje su važeće na dan izrade vještva. Na osnovu provedenog izračuna vrijednosti predmetne nekretnine vještak daje procjenu tržišne vrijednosti nekretnine od 210.660,00 Eur-a ili 1.595.000,00 kn po tečaju 1Eur=7,57 kn. Dakle, svaku od stranaka bi pripala po 1/3 vrijednosti odnosno 70.220,00 Eur-a ili 531.666,67 kn. Predmetni stan je jedinstvena i nedjeljiva cjelina i jedini mogući način podijele je civilna dioba.

9. Na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke pun. predlagatelja i predloženik ad 2) nisu imali primjedbi.

Predloženica pod 1) ističe da je vrijednost stana prenisko označena s obzirom na iznose koji su momentalno na tržištu u tom području, stanovi se prodaju preko 3.000,00 EUR po 1m2. Stoga traži da se vještak izjasni na koji način je došao do iskazane vrijednosti.

10. Podneskom od 10. siječnja 2023. sudski vještak se očitovao na prigovore istaknute od strane predloženice pod 1) u pogledu visine procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine. Na ročištu održanom 25. svibnja 2022.g. raniji pun. predloženice pod 1) je istakao da je vrijednost stana prenisko označena s obzirom na iznose koji su momentalno na tržištu, te da se u tom području stanovi prodaju preko 3.000,00 EUR/m2. Stoga raniji pun. predloženika traži da se vještak izjasni na koji način je došao do iskazane vrijednosti. Vještak navodi kako je u elaboratu br. 16/2022, iz travnja 2022.g. vidljiv slijed kako je odredio tržišnu vrijednost predmetnog stana, odnosno kojim se podacima koristio i koju je metodu primijenio. Pri tome treba naglasiti da se prilikom procjene vještak može koristiti samo službenim podacima, a ne nagađanjima ili novinskim člancima. Tako treba naglasiti i činjenicu da je u svome elaboratu kod postupka međuvremenskog izjednačavanja cijena poredbenih nekretnina koristio zadnji indeks cijena koji je u tom trenutku za područje Jadrana izdao Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, a što je bio 3. kvartal 2021.g. Budući je u međuvremenu Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske izdao indeks cijena stambenih nekretnina za treći kvartal 2022.g., u daljnjem tekstu izvršiti će međuvremensko izjednačavanje cijena u odnosu na ovaj podatak. Stoga vještak procjenjuje na dan 10. siječnja 2023. tržišnu vrijednost predmetne nekretnine, zaokruženi iznos od 1.852.000,00 kn ili 245.780,00 Eur-a odnosno svaku stranku za po 1/3 dijela, bi pripao iznos od 617.333,33 kn ili 81.926,67 Eur-a.

11. Predlagateljica i predloženik ad 2) nisu imale daljnjih prigovora ni primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke kojega je ovaj sud prihvatio kao stručan i u kojem je vještak odgovorio i otklonio sve prigovore i primjedbe stranaka. Budući je sudski vještak otklonio sve prigovore u odnosu na vještačenje sud je odbio prijedlog predloženice ad 1) za usmenim saslušanjem sudskog vještaka jer nije naveo konkretne razloge na koje okolnosti bi ga trebalo saslušati.

Tijekom postupka stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

12. Ovaj sud je mišljenja da se kod diobe nekretnina ima izvršiti najprije materijalna dioba ukoliko je to moguće. Ukoliko to pak nije moguće ili je moguće uz sasvim nesrazmjeran trošak, ima se izvršiti civilna dioba odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti između stranaka prema veličini njihovih suvlasničkih udjela.

13. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

14. Nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

15. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

16. Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st. 4. navedenog članka ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima.

17. Iz provedenih dokaza, čiju vjerodostojnost stranke tijekom postupka nisu dovele u pitanje, sud je prihvatio predmetno vještvo sudskog vještaka Josipa Šituma kao logično i argumentirano te izrađeno u skladu s pravilima struke. Pošto je vještak decidirano utvrdio da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti s obzirom na suvlasničke udjele stranaka, to je sud prihvaćajući predmetno vještvo vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma od 10. siječnja 2023., nedvojbeno utvrdio da je u ovom predmetu moguća jedino civilna dioba predmetne nekretnine. Sudski vještak je otklonio istaknute prigovore na pisani nalaz i mišljenje. Stoga je odlučeno da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka koji udijeli nisu sporni i proizlaze iz navedenog rješenja o nasljeđivanju. Po pravomoćnosti ovog rješenja kojim je utvrđen način diobe, dioba će se provesti prema pravilima Ovršnog zakona.

Prema čl. 57. Zakona o procijeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) za procjenu vrijednosti nekretnina i izvođenje nužnih podataka koriste se kupoprodajne cijene i drugi podatci, kao što su najamnine, zakupnine, troškovi gospodarenja, i skup obilježja nekretnine, koji nisu pod utjecajem neuobičajenih ili osobnih okolnosti. Prilikom izrade procjene vrijednosti nekretnina osim navedenih podataka u stavku 1. ovoga članka, procjenitelj je dužan navesti i datum kada je sklopljen kupoprodajni ugovor, broj katastarske čestice, naziv katastarske općine, površinu katastarske čestice, te podatke koji se odnose na kakvoću i obilježja nekretnine. Ako se radi o izgrađenim katastarskim česticama, potrebno je navesti i vrstu građevine, opis građevine, njezinu površinu, naziv ulice/trga, kućni broj, kat i godinu građenja. Prema st. 3. navedenog zakona kupoprodajne cijene i drugi podatci koji su pod utjecajem neuobičajenih ili osobnih okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se transakcijama po tržišnim uvjetima i nisu pogodne za procjenu vrijednosti nekretnina. U svrhu provedbe ovoga Zakona raspoloživi podatci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se, na temelju pisanog zahtjeva, pribavljati iz: - eNekretnina i - isprava o kupoprodaji nekretnina koje su uložene u zbirku isprava zemljišnoknjižnih odjela. Podatci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kao i podatci o kakvoći poredbenih nekretnina smatraju se razmjernima svrsi za koju su izdani ako se odnose na procjenu vrijednosti pojedinačne nekretnine za koju se pribavljaju. U slučaju nedostatka podataka na području nekretnine za koju se izrađuje procjena vrijednosti moguće je, uz dodatnu analizu i interkvalitativno izjednačenje, upotrijebiti i druge podatke koji su dostupni na usporedivim područjima. Usporedivost područja utvrđuje se prema gospodarskim, prostornim, prostorno- planskim i demografskim pokazateljima. Podatci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne mogu biti stariji od 4 (četiri) godine u odnosu na dan vrednovanja, osim ako je drukčije posebno traženo u zadatku za izradu procjene vrijednosti nekretnine.

18. Među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Svaka stranka može tražiti diobu samo dijela imovine ili cjelokupne imovine.

19. Zbog svega navedenog valjalo je donijeti rješenje o civilnoj diobi predmetne nekretnine te odlučiti kao u točki I. izreke rješenja, temeljem odredbe čl. 50. st. 4. ZV- a.

20. Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, sud je iste obračunao računajući trošak vještačenja (3.000,00 kn) i očevida (372,80 kn), te sudske pristojbe prijedloga i odluke suda (po 50,00 kn), a koji ukupno iznosi 3.472,80 kuna, odnosno 461,20 Eur-a (po fiksnom tečaju konverzije (1Eur=7,53 kn) a koje je prethodno snosila predlagateljica, a pošto su stranke suvlasnici i to predlagateljica za 1/3 dijela, predloženici za po 1/3 dijela, to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je valjalo odlučiti kao pod toč. II. izreke ovog rješenja, a s obzirom da se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid i sl.), a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku.

Split, 11. veljače 2025.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja, predloženici ad 1) i predloženiku ad 2)

- u spis